r

I životinje postaju otporne na antibiotike

Pada upotreba antimikrobnih ljekova u Crnoj Gori, ali potrebne još strože kontrole;

Kada se dogodi rezistencija, liječenje je teže, duže i skuplje, a bakterije se prenose i na ljude, kazao je Đaković;

Veterinari treba da prate kategorizaciju i koriste antibiotike iz kategorije D kao prvi izbor, dok kategorije B i C moraju biti rezervne opcije

9099 pregleda 0 komentar(a)
Farmeri mogu mnogo da doprinesu poboljšanjem biosigurnosti, uslova držanja, higijene, vakcinacije i prevencije bolesti, Foto: BORIS PEJOVIC
Farmeri mogu mnogo da doprinesu poboljšanjem biosigurnosti, uslova držanja, higijene, vakcinacije i prevencije bolesti, Foto: BORIS PEJOVIC

Otpornost na antibiotike je globalna i stvarna prijetnja i u veterinarskom sektoru, jer kada antibiotici izgube djelotvornost liječenje životinja postaje teže, duže i skuplje, a bakterije se prenose i na ljude, kroz kontakt sa njima, životno okruženje ili hranu.

To je za “Vijesti” ocijenio direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković, povodom Svjetske nedjelje svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (AMR).

On je rekao da AMR u njihovom sektoru ima ogroman značaj jer pogađa zdravlje životinja, bezbjednost hrane i javno zdravlje, a prenošenje otpornih bakterija problem čini složenim i zahtijeva pristup “Jedno zdravlje”.

Iako su podaci o potrošnji antimikrobnih ljekova u veterinarskom sektoru ohrabrujući, poručuje da se mora nastaviti sa strogim kontrolama.

“U 2023. godini prodaja antibiotika iznosila je 501,1 kilogram, dok je u 2024. pala na 377 kilograma. To predstavlja značajno smanjenje i pokazuje da naši napori daju rezultate. Najčešće se koriste ‘tetraciklini’, dok se primjećuje pad prodaje ‘aminoglikozida’. I dalje se bilježi upotreba antibiotika iz EMA kategorije ‘restrict’, što znači da moramo nastaviti sa još strožim mjerama kontrole i nadzora”, poručio je Đaković.

On kaže da se monitoring nad upotrebom antibiotika sprovodi od 2023. godine u potpunosti u skladu sa EU odlukom 2020/1729, a od 2025. uvode i kontrolu MRSA kod svinja.

“Podaci pokazuju visok nivo rezistencije na ‘ciprofloksacin’ i određeni stepen rezistencije na ‘cefalosporine’ treće generacije. Ovi ljekovi su od kritične važnosti za humanu medicinu i njihova upotreba u veterinarskom sektoru mora biti strogo ograničena. Koristimo ove rezultate kao osnovu za ciljane intervencije, edukacije i jačanje biosigurnosnih mjera”, istakao je.

Đaković podsjeća da se Crna Gora obavezala da do 2030. godine smanji prodaju antimikrobnih sredstava za 50 odsto. To je, tvrdi, ambiciozan, ali izvodljiv cilj.

“U okviru NIKRA programa pripremamo niz mjera koje se odnose na kontrolu prometa veterinarskih ljekova, jačanje zakonodavnog okvira, edukaciju, biosigurnost na farmama i unapređenje monitoringa. Sve ove aktivnosti sprovodimo zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede i drugim institucijama”, pojašnjava.

Na pitanje šta će u praksi promijeniti novi Zakon o ljekovima, Đaković podsjeća da je jedan od najvažnijih zakonskih koraka u borbi protiv AMR.

“Od 2026. godine biće zabranjena rutinska upotreba antibiotika, njihova upotreba kao zamjena za loše higijenske uslove ili podsticanje rasta. Veterinar će moći da propiše antibiotik tek nakon pregleda životinje, recept će važiti samo pet dana, a svaka profilaksa ili metafilaksa mora biti jasno opravdana. Biće uvedeno i precizno praćenje potrošnje antibiotika, uključujući prenos podataka Evropskoj agenciji za ljekove”, naglasio je.

Upitan kako veterinari i farmeri mogu doprinijeti smanjenju rezistencije, Đaković je rekao da je ključ u racionalnoj upotrebi, te da veterinari treba da prate EMA kategorizaciju i koriste antibiotike iz kategorije D kao prvi izbor, dok kategorije B i C moraju biti rezervne opcije.

“Farmeri mogu mnogo da doprinesu poboljšanjem biosigurnosti, uslova držanja, higijene, vakcinacije i prevencije bolesti. Uskoro, u saradnji sa Institutom za ljekove i medicinska sredstva, objavićemo materijale i vodiče koji će olakšati primjenu ovih pravila u praksi”, kazao je.

Prema riječima direktora Uprave, u narednom periodu se nastavlja usklađivanje sa EU propisima, jačanje kontrole upotrebe antimikrobnih sredstava, sprovođenje nacionalnog programa monitoringa rezistencije i jačanje edukacije veterinara i farmera. Posebno im je, tvrdi, važno jačanje biosigurnosti na farmama, smanjenje potrebe za antibioticima i uspostavljanje nacionalne referentne laboratorije za AMR.

“Naš cilj je jasan, da zaštitimo zdravlje ljudi i životinja i da obezbijedimo održivu i bezbjednu proizvodnju hrane. Antimikrobna rezistencija je tiha, ali opasna prijetnja. Možemo je uspješno kontrolisati samo ako svi, veterinari, farmeri, institucije i potrošači, preuzmemo svoj dio odgovornosti”, zaključio je Đaković.

Bonus video: