Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić kazao je da svi problemi koji su mučili pravosuđe prije 25 godina muče ga i danas. Naveo je da kada je došao na poziciju predsjednika da je zatekao 17.000 predmeta i 10 sudija, dok je u 2023. godini primljeno još 17.000 predmeta, uz period kada su radili sa devet sudija.
On je to kazao na konferenciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT) "Između realnosti i standarda: Prvih 25 godina pravosudne reforme" u Podgorici.
Pešić je istakao da je trajanje postupaka u tom sudu smanjeno za skoro 600 dana i da je napravljen veliki korak ka efikasnosti Upravnog suda, dok će ove godine trajanje postupaka biti skraćeno za još 150 dana. Naglasio je da statistički podaci ne zanimaju građane koji čekaju presude.
On je govorio o reorganizaciji upravnog sudstva, uključujući dvostepenost i formiranje Vrhovnog upravnog suda, navodeći da je takva reforma u Hrvatskoj dala rezultate.
Komentarišući veting, Pešić je rekao da je riječ „veting“ previše eksploatisana, da sudije nemaju ništa protiv provjere integriteta i da je važno jasno definisati šta se želi postignuti tim procesom. Napomenuo je da je već prisutan prirodni veting kroz rotaciju sudija u poslednjih nekoliko godina i upitao ko bi uopšte sprovodio veting.
Pešić je naveo da povećanje zarada u pravosudnom sistemu može doprineti efikasnosti, ali i da mladi pravnici nisu motivisani da se bave pravnim poslovima.
Jovović: Nedostatak sudija i kadra ozbiljan je problem u osnovnim sudovima
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da je situacija u osnovnim sudovima slična kao u Upravnom sudu, sa nedostatkom sudija.
„Riješili smo 99 odsto priliva predmeta bez osam sudija. U februaru smo postupali bez 14 sudija“, rekla je.
Navela je i problem administrativnog kadra: „Niko više ne želi da radi u sudu. Imali smo tri ili četiri raspisana oglasa za pet savjetnika i niko se nije prijavio. Nemamo ni pripravnika, ni savjetnika, ni kandidata za sudije.“
Jovović je dodala da veliki broj odlaganja ročišta nastaje zbog nepoštovanja procesne discipline.
Ona je kazala i da je veliki problem to što sudije specijalnog odjeljenja u Višem sudu same prate kad su sudnice slobodne, da li će imati slobodne zapisničare, a savjetnike uopšte nemaju.
Komentarišući veting, Jovović je rekla da se ta riječ koristi za stvaranje atmosfere korumpiranosti sudija.
„Imamo problem povjerenja javnosti, ali toliki broj građana se ipak obraća sudu. Moramo vidjeti otkad ta fama postoji, protiv mnogih osoba iz drugih profesija se vode krivični postupci, pa se ne posmatra cijela profesija kroz to.“
Komentarisala je bezbjednost u sudu nakon incidenta s bombom 2022. godine: „Nikad nije urađeno ništa što se tiče bezbjednosti, detektor za metal i dalje ne radi.“ Napomenula je da trenutno imaju tri službenika Uprave policije zahvaljujući saradnji sa policijom.
Gazivoda: Veting je političko oružje
Advokat Siniša Gazivoda kazao je da činjenica da Ustavni sud nije u punom sastavu već duži period predstavlja problem.
„Oni kažu da su riješili sve predmete iz 2023. godine, ali mi bi trebali imati informaciju šta to znači u odnosu na raniji period. Ako savladavaju predmete tako brzo, to znači da se nije radilo ili je kvalitet tih odluka upitan.“
Dodao je da brzina rješavanja efikasnosti može otvoriti drugi problem, navodeći da je Vijeće za ustavne žalbe na jednoj sjednici riješilo 120 predmeta, te da Ustavni sud uskraćuje pristup informacijama o inicijativama za ocjenu ustavnosti.
Govoreći o vetingu, Gazivoda je rekao da u strategiji o reformi pravosuđa „nema ni slova o vetingu“ i da se riječ koristi samo kao političko oružje.
Komentarisao je motivaciju mladih pravnika i plate sudija: „Postoji više uzroka zašto mladi nisu motivisani da postanu sudije.
Sudijska plata bi trebala da zavisi od toga koliko je presuda donio i koliko su te odluke dobre, da li im je viša instanca ukidala te presude.“
Bonus video:
