Mještani Đurđevića Tare ogorčeni su zbog, kako tvrde, manipulativnih informacija koje su se pojavile prethodnih dana, a koje sugerišu da je nova trasa dalekovoda navodno izmještena iznad sela, te da su svi stanovnici zadovoljni rješenjem.
Prema riječima mještana Veljka Ostojića, Petra Ostojića, Jovana Krsmanovića i Ranka Ostojića, to je daleko od istine.
“Laž je da je selo zadovoljno, jer je šteta veća nego da je ostala stara trasa”, kazao je jedan od mještana Veljko Ostojić.
Mještani Đurđevića Tare od 2023. nisu dozvoljavali Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), da nastavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda kroz to selo, jer smatraju da bi im bio onemogućen dalji život, ukoliko bi prošao planiranom trasom. Tražili su izmještanje trase ili prelazak podzemnim kablom. Nedavno su iz CGES saopštili da su imovinsko-pravni problemi (eksproprijacija) na lokacijama Đurđevića Tara i Njegovuđa riješeni čime su stvoreni uslovi za završetak radova na dalekovodu Lastva - Čevo - Pljevlja u narednih nekoliko mjeseci.
Iz CGES-a nisu direktno odgovorili na pitanje Vijesti da li su i kada dobili saglasnost svih mještana pljevaljskog sela Đurđevića Tara za prolazak dalekovoda kroz njihovo selo i imanja i od koliko mještana su i koliko zemlje otkupili u Đurđevića Tari za prolazak dalekovoda. Tvrde da se svi radovi na ovom važnom projektu realizuju isključivo u skladu sa važećim zakonima, detaljnim prostornim planom, odobrenom dokumentacijom i jasno definisanim procedurama.
Ostojić kaže da se u javnosti pogrešno stvorila slika o uspješno riješenom problemu. Dodaje da mještani nemaju zamjerke na same izvođače radova, jer oni, kako ističe, samo rade svoj posao, ali da je odluka o vođenju trase kroz srce Tare katastrofalna.
“Mi nismo branili da stane projekat samo smo tražili da ide dalekovod podzemno kao u Lastvi 6-7 kilometara, ili da zaobiđe selo i dobili tvrdo obećanje od bivših ministara Odovića i Mujovića da će, ako ne bude podzemno, zaobići selo i da nikome neće štetu nanijeti. Tačno je da su se spasili sa stare trase pojedini, ali smo se borili svi zajedno. Vidi se danas šta im je bila namjera, a to je da sebe odbrane i da dalekovod udalje od sebe, svoje porodice i svog domaćinstva u komšijsko dvorište”, rekao je Ostojić.
Ističe da je neko “svjesno žrtvovao” dio sela, zbog čega su, kako tvrdi, narušeni odnosi koji su decenijama čuvani.
“CGES je posvađao selo, rođake i komšije”, navodi on.
Ističe da je odbio, kako kaže, “veliki novac” da proda zemljište i dozvoli prolazak dalekovoda.
“Nisam htio da uništim svoje imanje ni imanje komšija. Pojedini su poklekli pod pritiskom mašinerije Terne i prodali zemlju i tako uništili Taru zauvijek”, dodaje Ostojić.
Prema njegovim riječima, devastirana je i zemlja manastira Svetog Arhangela Mihaila iz 13. vijeka, a stub je postavljen neposredno uz manastirski kompleks.
“Stara trasa bi uništila 5-6 imanja, a nova je uništila 15 domaćinstava. Kupili su čitava imanja, uništili dva izvorišta pitke vode, posjekli ogromnu količinu šume i napravili ogromnu štetu u NP ‘Durmitor’. Na tim imanjima više nema života”, zaključuje je Ostojić.
Petar Ostojić nazvao je velikom brukom i sramotom, to što je urađeno Tari.Navodi da su direktno ugroženo više kuća porodice Ostojića, čijim imanjima sada prolaze žice, i svega nekoliko desetina metara od kuća.
“Svi znamo kakva su zračenja. Te zemlje više nema, ne može se obrađivati, graditi kuća ni vikendica. I još neko ima obraz da kaže da je zadovoljan”, poručuje Ostojić.
Tvrdi da imanje u Tari ne bi prodao nikad ni da mu neko ponudi ogroman novac. Kazao je da će tražiti prijem kod predsjednika opštine kako bi ga upoznali sa situacijom i kako ne bi imao pogrešnu sliku o tome.
Njihov komšija Jovan Krsmanović ističe da je traganje za “boljim rješenjem” završilo tako što je nova trasa još bliža kućama nego prethodna.
“Od moje kuće sada je dalekovod udaljena 100 metara, a stara je bila 250. Od bratove parcele 30 metara”, kaže Krsmanović.
Traži da se javno objave snimci trase kako bi se vidjelo da li je zaista zaobiđena Tara ili je, kako tvrdi, još više ugrožena.
“Umjesto kraće, dobili smo dužu trasu kroz centar sela. Niko nas nije obavijestio o novoj trasi već smo to saznali kada su počeli da rade. U školi smo imali sastanak na kojem ništa nije rečeno. Ovo je smišljeno urađeno i potureno nam kao gotova stvar”, navodi on.
Sva trojica saglasna su da bi nova trasa dalekovoda, koji još nije ni pušten u rad, zauvijek promijenila lice Tare.
“Ovo je priča završena, ali šteta tek počinje”, poručuju mještani, uz apel da se nadležni konačno oglase i objasne kako je došlo do promjene trase i ko je donio odluku koja je izazvala, kako tvrde, jednu od najvećih devastacija u novijoj istoriji ovog kraja.
Jedan od vlasnika imanja Ranko Ostojić tvrdi da je namjeravao da na svom imanju gradi etno selo, ali da je to sada nemoguće. Rekao je i da je CGES probio put kroz njegovo imanje bez njegove dozvole te da je morao kasnije da dokazuje da je to zemljište njegovo vlasništvo.
Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš prije nekoliko dana u svom kabinetu primio je dvojicu mještana Tare Toma Kljajevića i Radojicu Šćepanovića koji su za razliku od većine njihovih komšija zadovoljni novom trasom.
Oni su se zahvalili i predsjedniku opštine na podršci koju su imali od njega dok su se borili za promjenu trase.
“Oni su otišli obodom sela, što je moglo najbezbolnije. Gdje su mogli prošli su okrajcima imanja gdje ljudi nisu branili. Nisu nikoga iselili. Nisu nikome kuću srušili, ni štalu, ni kolibu ni voćnjak. Ostali smo pa šta nam Bog da. Uglavnom mi smo s naše strane zadovoljni”, rekao je Kljajević.
Šćepanović je kazao da je njihov cilj posjete predsjedniku opštine bio da mu se zahvale što ih je podržao kad im je bilo najteže.
CGES: Postignut dogovor, riješeni imovinsko-pravni odnosi
Trasa dalekovoda na kojoj se izvode radovi je trasa za koju je postignut dogovor sa mještanima i za koju su riješeni imovinsko-pravni odnosi u skladu sa redovnom procedurom, uz učešće ovlašćenih sudskih vještaka odgovarajućih struka i u postupcima nadležnog državnog organa Uprave za nekretnine”, kazali su iz CGES-a.
Uz napomenu da je projekat izgradnje dalekovoda “Lastva- Pljevlja 2” najznačajniji elektroenergetski infrastrukturni projekat u Crnoj Gori, čijom će se realizacijom steći neophodni uslovi za povezivanje druge žile podmorskog kabla sa Italijom i omogućiti priključenje “zelenih” izvora električne energije, iz CGES-a su “Vijestima” kazali da se svi radovi realizuju isključivo u skladu sa važećim zakonima, DUP-om, odobrenom dokumentacijom i jasno definisanim procedurama.
“Kompanija, kao društveno odgovorno akcionarsko društvo, sve svoje projekte i odnose sa lokalnim zajednicama gradi na način da se maksimalno smanji negativan uticaj projekata na lokalnu zajednicu, naravno uz puno poštovanje zakonskih i drugih obavezujućih akata. Takođe, prilikom realizacije projekata maksimalno vodimo računa da se, poštujući ograničenja koja proizilaze iz prostorno-planske dokumentacije, u najvećoj mjeri uvaže zahtjevi mještana.
Od početka projekta uvijek smo težili kompromisu, otvorenom dijalogu i iznalaženju rješenja koja će zadovoljiti sve strane. Uvažavali smo sugestije mještana, održavali brojne razgovore i prilagođavali pristup gdje god je to bilo moguće, sve sa ciljem da zajednica bude informisana, uključena i sigurna da se radovi sprovode u njihovom najboljem interesu.
Navode da “kao društveno odgovorna kompanija težimo tome da naša energetska infrastruktura bude usklađena sa interesima lokalnog stanovništva.
Svjesni važnosti poštovanja prava private svojine, a s druge strane neophodnosti ostvarenja javnog interesa, svakodnevno ulažemo ogromne napore da obezbijedimo održiv suživot energetskih objekata i privatnih imanja, uz puno poštovanje prava, potreba i sigurnosti mještana”, naveli su iz CGES-a.
Bonus video:
