Korupcija je izbor, nije sudbina i nijedna država nije imuna na nju, poručio je šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, uz upozorenje da Crna Gora neće moći da zatvori poglavlja 23 i 24 bez jasnih, mjerljivih rezultata u slučajevima korupcije.
Ove poruke, Satler je iznio danas na 18. Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji, koju u Podgorici oragnizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
Satler je kazao je da svaka zemlja ima svoje mitove, a da se u regionu često ponavlja mit da je korupcija "običaj" ili nešto prirodno i neizbježno.
Naveo je da postoji i izreka koja to prati – "novac uvijek pronađe put".
Istakao je da je taj mit pogrešan i da korupcija nije genetika, sudbina ili nešto zapisano u DNK, već isključivo izbor.
"Nijedna zemlja, uključujući i one u Evropskoj uniji (EU), nije oslobođena borbe protiv korupcije, ali je ključna razlika u političkoj volji i institucijama koje postoje da se ta borba vodi. Korupcija nije apstraktan pojam nego svakodnevna realnost sa direktnim posljedicama – narušava demokratiju, remeti tržište i urušava povjerenje građana. Iskustva iz svijeta pokazuju da i najbogatije zemlje mogu postati loše upravljane ili propale ukoliko korupcija upravlja institucijama", rekao je Satler.
On je kazao da je u prošlosti crnogorsko pravosuđe, poput onog u regionalnim državama, "išlo za malim ribama", ali da se sada vide slučajevi koji se tiču srednjeg i visokog nivoa, što je važno i za partnere u EU.
Ocijenio je da je posljednji izvještaj Evropske komisije bio dobar i da je napredak posebno vidljiv u poglavljima 23 i 24.
"Očekivanje EU, jeste da Crna Gora nastavi da gradi rezultate i da se ide dalje od istraga – ka optužnicama i pravosnažnim presudama. Bez takvog učinka poglavlja 23 i 24 ne mogu biti zatvorena i proces pristupanja ne može biti završen. U posljednje dvije godine ostvaren je dobar napredak i Crna Gora ima snažnu podršku brojnih evropskih institucija i država", kazao je Satler.
Podsjetio je i na tradiciju borbe za pravdu i jednakost u Crnoj Gori, navodeći primjere iz prošlosti i ističući važnost nastavka te tradicije.
Milovac: Istrage u osjetljivim slučajevima traju godinama ili zavise od toga ko je trenutno na vlasti
Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac podsjetio je da je EK u posljednjim izvještajima notirala sporiju primjenu ključnih strategija i preporuka, ali i naglasila potrebu da se reforme s papira zaista sprovedu.
"To, prevedeno na jezik građana, znači sljedeće: i dalje nemamo dovoljno pravosnažnih presuda u predmetima visoke korupcije; i dalje nemamo uvjerljive provjere porijekla imovine najmoćnijih ljudi u državi; i dalje nemamo sistem zbog kojeg bi javni funkcioner, prije nego što zloupotrijebi položaj, dva puta razmislio šta rizikuje. Mijenjali smo ljude na funkcijama, ali nijesmo razmontirali sistem koji proizvodi korupciju. Političke partije su, gotovo bez izuzetka, i dalje vođene prije svega partijskim, a ne javnim interesom. Institucije se i dalje dijele po partijskom ključu. Ključne pozicije se i dalje doživljavaju kao plijen, a ne kao odgovornost", poručio je Milovac.
On je naglasio da je pravosuđe godinama u fokusu reformi, ali suštinski i dalje zavisi od političkih dogovora iza zatvorenih vrata.
"Vidjeli smo blokade izbora u pravosuđu, vidjeli smo ubrzana 'dogovorena rješenja'. Ono što mnogo manje vidimo jesu stabilne, nezavisne institucije koje imaju snagu da pokrenu predmete protiv onih koji sjede na vrhu političke i ekonomske moći – bez obzira na to kojoj partiji pripadaju danas", rekao je Milovac.
Prema njegovim riječima, u oblasti borbe protiv visoke korupcije "realnost je surova".
"Broj predmeta koji završavaju pravosnažnim presudama je i dalje skroman. Istrage u osjetljivim slučajevima traju godinama ili zavise od toga ko je trenutno na vlasti. Građani s pravom imaju osjećaj da je pravda selektivna – stroga prema slabima, fleksibilna prema moćnima. Zato je tema 'skrivene imovine' toliko važna. Neobjašnjena imovina javnih funkcionera nije detalj u imovinskom kartonu, nego crvena zastavica za koruptivno ponašanje. Ako ne znamo ko je stvarni vlasnik, ako ne možemo da pratimo tok novca i ako nema ozbiljne saradnje poreskih, tužilačkih, policijskih i međunarodnih organa – ne govorimo o borbi protiv korupcije, nego o njenoj simulaciji", rekao je Milovac.
On je podsjtio da je MANS godinama ukazivao na neobjašnjenu imovinu onih koji su se kasnije pojavili u Skaj prepiskama i koji su danas na optužnicama tužilaštva.
Prema njegovim riječima, to pokazuje da je skrivena imovina javnih funkcionera signal na koji institucije nijesu smjele da zažmure.
On je kazao i da se danas se korupcija rijetko vidi kao otvorena koverta.
"Ona se skriva u mreži firmi, ofšor kompanija i 'prijatelja' koji formalno vode poslove, a faktički rade za političku elitu. Imamo funkcionere koji na papiru imaju skromnu imovinu, a žive život koji se ne može objasniti prijavljenim prihodima – automobili na firmama, stanovi na rođacima, kuće na partnerima, računi u inostranstvu, vlasništvo razlomljeno na više nivoa da bi se sakrilo ko je stvarni korisnik", rekao je Milovac.
Podsjetio je i da često govorimo o "vratima EU", "završnoj fazi pregovora", "članstvu koje je nadomak ruke".
"Ali moramo biti pošteni. Na vratima Evropske unije nas ne čeka odmor i medalja, već početak ogromnog posla da od Crne Gore napravimo društvo u kojem je vladavina prava pravilo, a ne izuzetak. Zato moramo biti realni. Ulaskom u EU naši problemi neće nestati. Korupcija, slabosti institucija i zarobljavanje javnog sektora partijskim interesima biće sa nama i poslije formalnog članstva", kazao je Milovac.
Božović: Nemamo vremena da pišemo zakone koji su nepotpuni
Ministar pravde Bojan Božović izjavio je da je Crna Gora "na korak od ulaska u Evropsku uniju", ocjenjujući da je taj korak najvažniji i najteži.
Poručio je da je riječ o "istorijskoj šansi" i da svaki javni funkcioner mora biti svjestan težine trenutka.
"Ministarstvo pravde dostavilo je Zakon o sprečavanju korupcije Evropskoj komisiji i ključni izazovi su smanjenje nivoa korupcije i brža, bolja i temeljnija komunikacija sa međunarodnim partnerima. Nemamo vremena da pišemo zakone koji su nepotpuni", rekao je Božović, navodeći da se priprema novi zakon o zaštiti zviždača, poseban zakon koji će, kako smatra, imati veliki značaj.
Najavio je i zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, uz stav da oduzimanje treba da se zasniva na pravosnažnoj presudi.
"Trenutni zakon ne definiše jasno nezakonito bogaćenje javnih funkcionera", rekao je Božović, te najavio da će do kraja godine biti pripremljeni nacrti zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i Specijalnom sudu.
Dodao je da je rješavanje pitanja direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) jedna od obaveza na koju ukazuje Brisel, te pozvao sve zainteresovane da se prijave na sljedeći konkurs.
Felten: Transparentnost ključna u borbi protiv korupcije
Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori, istakao je da Crna Gora bilježi značajan napredak u procesu pristupanja EU i da je postavila ambiciozan plan reformi, što stvara pritisak, ali i motivaciju za rad.
On je naglasio da je transparentnost temeljna u borbi protiv korupcije, jer smanjuje prilike za zloupotrebe i omogućava da zakonodavni proces bude jasan i pouzdan.
Felten je upozorio da brzina donošenja mjera ne smije kompromitovati konsultacije sa civilnim društvom.
"Bolje je odvojiti vrijeme i jasno komunicirati sve mjere, nego donositi polovična rješenja koja ne bi opstala na sudu", rekao je Felten.
On je dodao da borba protiv korupcije ne prestaje pristupanjem EU i da su slični izazovi prisutni i u Njemačkoj, gdje je prošle godine zabilježen pad na indeksu Transparenci internešnala.
Pohvalio je angažman crnogorske civilne scene, koji, kako je naveo, podstiče državu na djelovanje i doprinosi vidljivim rezultatima u borbi protiv korupcije.
Meken: Nepoznato bogatstvo javnih funkcionera signal za korupciju
Don Meken, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, ukazala je da korupcija ugrožava demokratiju, ekonomski razvoj i povjerenje građana.
Posebno je istakla fokus konferencije na imovinu javnih funkcionera i mehanizme njene provjere.
"Nepoznato bogatstvo je prvi vidljivi znak pojedinačne korupcije i dubljih sistemskih problema. Građani imaju pravo da očekuju poštene zvaničnike i robusne institucije, ali sve mora biti izvedeno na pravi način – sa provjerom integriteta i pouzdanim procesima verifikacije", naglasila je Meken.
Ona je dodala da transparentnost i odgovornost čine temelj otpornog sistema vlasti i podsjetila da Ujedinjeno Kraljevstvo kroz Globalni anti-korupcijski program podržava istrage, oporavak imovine i civilni nadzor nad parlamentom.
"Crna Gora je ostvarila značajan napredak, ali stvarne promjene zahtijevaju vrijeme i dosljednu političku volju. Potrebni su jaki zakoni, institucije i kultura integriteta", zaključila je ambasadorka.
Maske: Francuska podrška kroz ekspertizu i saradnju sa civilnim društvom
An-Mari Maske, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori, pohvalila je Crnu Goru na napretku, ali naglasila da borba protiv korupcije nije samo formalno ispunjavanje EU kriterijuma, već izbor građana i temelj demokratske uprave.
Maske je istakla važnost sveobuhvatnog pristupa uključujući civilni sektor, prevenciju sukoba interesa, zaštitu zviždača i jačanje institucionalnih kapaciteta.
Francuska trenutno podržava regionalni projekat prevencije korupcije sa fokusom na Crnu Goru, koji obuhvata resurse, jačanje ljudskih resursa, borbu protiv pranja novca i formiranje registara politički izloženih lica.
"Francuske institucije doprinose razvoju podzakonskih okvira i njihovoj efikasnoj primjeni. Borba protiv korupcije nije samo uslov za EU, već način da građani Crne Gore žive u društvu zasnovanom na vladavini prava", rekla je Maske
Marsela: Italijanski model i međunarodna saradnja
Andreina Marsela, ambasadorka Italije u Crnoj Gori, istakla je dugu istoriju Italije u borbi protiv korupcije u javnom i privatnom sektoru i administraciji.
Posebno je pohvalila institucije poput "Guardia di Finanza", koje predstavljaju međunarodni primjer efikasne borbe protiv korupcije.
Italija je predstavila Falkone i Borselino Program, multidimenzionalnu inicijativu koja pruža tehničku pomoć u pravosuđu i bezbjednosti, uključujući jačanje institucija, obuku sudija i tužilaca, koordinirane istražne prakse i međunarodnu saradnju.
"Korupcija je rak društva i države. Uključivanje pravosudnih organa, akademije i civilnog sektora jača zakonitost, kapacitete i prekograničnu saradnju. Na taj način pomažemo Crnoj Gori da ostvari ciljeve u vladavini prava i EU integracijama", poručila je Marsela.
Poaire: AGRASC upravlja milijardama i pruža podršku međunarodnoj saradnji
Aureli Poaire, predstavnica francuske Agencije za upravljanje i povraćaj zaplijenjene i konfiskovane imovine (AGRASC), predstavila je rad agencije.
Prema njenim riječima, agencija pokriva sve procedure "od početka zaplijene i konfiskacije sve do prodaje te imovine".
Ona je pojasnila da agencija ima 76 zaposlenih, uključujući sudije – sama je bila istražna sutkinja specijalizovana za organizovani i finansijski kriminal – tužioce i mnoge druge stručnjake.
Poaire je istakla da agencija pomaže i drugim organima i pruža podršku sudovima.
"Imamo tri milijarde eura kojima upravljamo", rekla je Poaire, dodajući da raspolažu sudskim nalozima i prodaju nepokretnu imovinu i imovinu koja će brzo propasti ako se ne proda.
Navela je primjere roleks satova i porše automobila koji su zaplijenjeni pranjem novca, te luksuzni namještaj.
Poaire je naglasila i socijalnu dimenziju:
"Koristimo konfiskaciju zgrada za socijalne svrhe. Imamo i razne fondove, recimo za borbu protiv prostitucije", kazala je.
Dodala je da je jedan od njenih zadataka i međunarodna saradnja te da agencija pomaže sudovima u izdavanju potvrda za oduzimanje imovine, kako u EU, tako i u zemljama van EU.
Poaire je objasnila i da agencija organizuje javne aukcije za prodaju imovine.
Drakić: Suštinska, a ne formalna provjera imovine
Vršilac dužnosti (v.d.) direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Dušan Drakić rekao je da je fokus agencije da se sumnje o imovini javnih funkcionera rješavaju suštinski, a ne formalno.
"Naše težiste je da se suštinski bavimo provjerom imovine, a ne formalno", rekao je Drakić.
Dodao je da postoje dva ključna izazova: retroaktivnost zakona koja se tiče ove oblasti i ograničen pristup bankovnim računima javnih funkcionera.
Drakić je podsjetio da se izvještaji o prihodima i imovini moraju redovno podnositi, kao i da javni funkcioneri ne mogu odlučivati sami o sebi.
"Kada se utvrdi da neki funkcioner ima imovinu koju ne može da dokaže ili ako uplati velike iznose za kampanju koja je netransparentna, šta može da se uradi, to je pitanje za cijelo društvo", rekao je on.
Sekulović: Novi zakon i krivično djelo nezakonitog bogaćenja
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović naglasio je da bez krivičnog djela nezakonitog bogaćenja, institucije ne mogu mnogo toga učiniti.
"Nacrt je spreman. Ne usuđujem se da prognoziram, čekamo mišljenje Evropske komisije", rekao je Sekulović.
On je objasnio da bi trajno oduzimanje imovine zahtijevalo pravosnažnu presudu i naveo dva modela, od kojih je jedan posebno drag zamjeniku izvršnog direktora MANS-a Dejanu Milovcu, jer je sličan italijanskom antimafija zakonu.
Novi zakon definiše pojmove lica posebno opasnih po društvo, a zahtjevi za oduzimanje imovine bi se dostavljali Vrhovnom sudu.
"Nije nužno da postoji krivični postupak koji se odvija paralelno, sve je skoncentrisano na imovinu", rekao je Sekulović.
Kos: Zakonske prepreke u praksi
Predsjedavajući Istanbulskog Akcionog plana za borbu protiv korupcije OECD-a Drago Kos kazao je da "u nekim zemljama, kao što je moj sistem, konfiskacija ne teče dobro, ali ako imate imovinu za koju ne možete da dokažete porijeklo, onda plaćate 90 odsto poreza na tu imovinu".
Elgersma: Da bi Crna Gora zatvorila poglavlja 23 i 24, trebaće vremena da se ostvare mjerljivi rezultati
Ambasador Holandije u Srbiji i Crnoj Gori Martijn Elgersma kazao je da su zemlje zapadnog Balkana potrebne kao dio EU, a Crna Gora je na tom putu.
"I to je nešto zbog čega smo srećni. Crna Gora je sebi postavila veoma ambiciozan vremenski raspored i to je dobro, jer vas tjera da radite. Ocjene su da je Crna Gora umjereno spremna kad je u pitanju antikorupcijski zakonodavni okvir, što znači da predstoji još mnogo posla u relativno kratkom peridu", kazao je Elgersma.
Prema njegovim riječima, da bi Crna Gora zatvorila poglavlja 23 i 24, trebaće vremena da se ostvare mjerljivi rezultati.
Poručio je da je otvorenost (transparentnost) "najveći neprijatelj korupciji".
"Jako je važno da sada, kada je Vlada pod pritiskom agende, zadrži svoju posvećenost transparentnim procesima. Pritisak da se reaguje i organizuje brže biće ogroman, a transparetnost je ključ", poručio je.
Elgersma je naglasio da Vlada mora voditi brobu protiv korupcije, ali to ne može sama.
"To je pitanje cijelog društva. Ipak, u rukama je vlasti da okupi cijelo društvo oko tog cilja", zaključio je i sugerisao vlastima da se ne odriču otvorenosti i saradnje sa cijelim društvom.
Kazao je i da ulazak u EU nije kraj, već da se i nakon toga mora raditi kad je u pitanju borba protiv korupcije.
"I moja je zemlja nazadovala na indeksu korupcije, što je izazvalo polemiku i zbog čega je naša Vlada usvojila novi antikorupcijski plan…", dodao je Elgersma.
Bonus video:
