UNDP: Skoro svaka druga žena u Crnoj Gori bila žrtva nasilja

Stalna koordinatorka UNDP-a u Podgorici, Fiona Meklunim rekla je da su u Crnoj Gori patrijahalni stavovi i tradicionalni modeli ponašanja, koji su diskriminatorni i proističu iz rodnih stereotipa, i dalje jako rasprostranjeni
256 pregleda 0 komentar(a)
UNDP, nasilje nad ženama, Foto: Ministarstvo rada i socijalnog staranja
UNDP, nasilje nad ženama, Foto: Ministarstvo rada i socijalnog staranja
Ažurirano: 30.05.2017. 14:28h

U Crnoj Gori je 42 odsto žena, odnosno skoro svaka druga, tokom života bila izložena nekoj vrsti nasilja od muža ili partnera, pokazala je studija UNDP-a. Studija „Istraživanje o nasilju“ rađena je ove godine, na uzorku od dvije hiljade žena i biće uskoro objavljena. Stalna koordinatorka UNDP-a u Podgorici, Fiona Mekluni, rekla je da nasilje u porodici jedan od najradikalnih oblika rodno zasnovanog nasilja i njegova rasprostranjenost se, uprkos svim uloženim naporima, ne smanjuje. „Čerdesetdva odsto žena, tj, skoro svaka druga žena u Crnoj Gori, je tokom života bila izložena nekoj vrsti nasilja (psihološkog, fizičkog, ekonomskog ili seksualnog) od muževa ili partnera. Osamnaest odsto žena (skoro svaka peta žena u Crnoj Gori) je iskusila jedan od ovih vidova nasilja u poslednjih 12 mjeseci“, rekla je Mekluni na predstavljanju regionalnog programa „Zaustavljanje nasilja nad ženama: Primjena zakona, mijenjanje stavova”. To, kako je navela, pokazuje da su u Crnoj Gori patrijahalni stavovi i tradicionalni modeli ponašanja, koji su diskriminatorni i proističu iz rodnih stereotipa, i dalje jako rasprostranjeni. „Detalnji rezultati dobijeni na uzorku od hiljadu ljudi su pokazali da svaki drugi građanin Crne Gore smatra da ne treba prijaviti baš svaki slučaj i vrstu nasilja i da neke probleme treba riješiti u okviru porodice. 67 odsto građana smatra da ako se nasilje prijavi doći će do razvoda, što je dodatni razlog da se ne prijavi“, navodi Mekluni. Ona je dodala da je istraživanje pokazalo da od onih koji lično poznaju žrtvu nasilja, svega njih 68 odsto ponudilo pomoć, a većina ih je sa počiniocem ili žrtvom pokušala da ih izmiri. Mekluni je kazala da su zabilježeni trendovi koji pokazuju da se primjenjuje model blagih izricanja kazni. „Za svega sedam odsto ukupnog broja svih procesuiranih slučajeva u sudu za prekršaje tokom 2016. godine – u nekih hiljadu slučajeva ili malo više dosuđena je kazna zatvora. Ostalo su bile novčane kazne, uslovne osude ili opomena“, precizirala je Mekluni. Kako je rekla, primjećen je trend da se sudski nalozi za udaljenje počinilaca iz mjesta zajedničkog stanovanja rijetko donose, kao i da ne postoje državna skloništa za žrtve nasilja u porodici, uključujući i djecu. Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da je Crna Gora posvećana pitanju ravnopravnosti i borbi protiv nasilja nad ženama i, shodno tome, ratifikovala je sve međunarodne konvencije koje se tiču tog pitanja. „Kada je u pitanju nasilje nad ženama i rodno zasnovano nasilje, napravljeni su pomaci, ali se moraju napraviti značajni napori na daljem unapređenju, kako prevencije tako i zašiti žrtva nasilja u čemu će nam pomoći regionani projekat koji realizuje UNDP u Crnoj Gori, u partnerstvu sa Agencijom UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UNWomen)“, rekao je Purišić. On je ocijenio da je potrebno poraditi na razvoju partnerstva sa civilnim društvom i institucijama koje se bave tim pitanjima. Prema njegovim riječima, značajno je podržati žrtve nasilja u pravnom procesu, i doseći dugoročnu zaštitu, adekvatnu sankciju za nasilnike i pravdu za žrtve. „Crna Gora jeste napravila značajne pomake, ali postoji puno prostora za unapređenje. Na tom putu konstruktivnost, profesionalizam i posvećenost svih u interesu žrtve ne smije biti upitna“, poručio je Purišić. Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, Aivo Orav, rekao je da program „Zaustavljanje nasilja nad ženama: Primjena zakona, mijenjanje stavova” ima za cilj da obezjedi život bez nasilja i diskriminacije za žene i djevojčice u Crnoj Gori i ostalim državama Zapdnog Balkana i Turskoj. „Jednakost između žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti EU i EU pruža značajnu podršku zemljama kandidatima u postizanju ovog cilja“, rekao je Orav. On je podsjetio da je u Crnoj Gori, prema poslednjem izvještaju Evropske komije rodno zasnovano nasilje i pored pomaka i dalje zabrinjava. „Kapacitet postojećih institucija u ovoj oblasti uključujući policiju i sudstvo treba biti pojačan da bi se bolje zaštitile žrtve i odvraćali počinioci“, naveo je Orav. Poručio je da je EU posvećena stavljanju tačke na tu vrstu nasilja. Orva je pozvao parlament, Vladu, sudstvo, centre za socijalni rad, policiju i nevladine organizacije da udruže snage i stave tačku na nasilje u oorodici. "Uspješna borba protiv nasilja udružena sa ekonomskim osnaživanjem žena i njihovo jednako učešće čine dio iste slike koje doprinose rodnoj jednakosti“, rekao je Orav. Cilj programa je jačanje postojećih i uspostavljanje novih servisa podrške za žrtve, kao i promjena ukorijenjenih rodnih stereotipa koji podstiču nasilje. Program će se sprovoditi u šest zemalja Zapadnog Balkana i u Turskoj, a njegova realizacija je počela u februaru i trajaće do januara 2020. godine. Finasira ga EU i domainantno je posvećen sardanji, odnosno partnerstvu sa nevladinim organozacijama u razvoju servisa koje one treba da pružaju žrtvama nasilja. Programski budžetu iznosi pet miliona eura, a za Crnu Goru je opredijeljeno 379 hiljada eura.

Bonus video: