r

Batrićević pisao ambasadorima: "Policija nastoji da kriminalizuje kritičare vlasti"

Procrnogorski građani su izloženi političkom i kulturnom pritisku, koji se na momente graniči s aparthejdom, kazao je predsjednik Upravnog odbora FCJK-a

677 pregleda 4 komentar(a)
Batrićević (arhiva), Foto: Luka Zeković
Batrićević (arhiva), Foto: Luka Zeković

Uprava policije nastoji kriminalizovati kritičare vlasti, a "procrnogorski građani" su izloženi političkom i kulturnom pritisku, koji se na momente graniči s aparthejdom, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Boban Batrićević.

On je uputio otvoreno pismo ambasadorima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, u vezi s odlukom policije da procesuira 35 učesnika protesta u Podgorici 8. jula, održanog povodom dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću.

"Pišem Vam duboko zabrinut posljednjim gestom Uprave policije Crne Gore koja je odlučila procesuirati 35 građana i građanki koji su u julu tekuće godine protestovali zbog načina na koji je dodijeljena najviše crnogorsko državno priznanje – Trinaestojulska nagrada. Tada je, kao što vam je poznato, crnogorska policija primijenila prekomjernu silu što je rezultiralo time da je nekoliko građana završilo u Urgentnom centru, o čemu postoji obimna medicinska dokumentacija. Među povrijeđenima se tada našao i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, kojemu je tom prilikom oštećena rožnjača budući da ga je dok je stajao ispred policije – što se jasno vidi i na dostupnim snimcima – policija dvaput prskala biber sprejom, bez ikakva osnova. Sada je, zajedno s još 34 građana, naš dekan procesuiran zbog navodnog ometanja policije u vršenju službene dužnosti i napada na policijske službenike", napisao je Batrićević.

Kazao je da takav čin Uprave policije smatraju "ogavnim i zabrinjavajućim", budući da na taj način "nastoji kriminalizovati" kritičare vlasti, a da "posljedica ovog čina može biti dodatan udar na slobodu riječi i stanje demokratije u državi."

"Molim vas da se informišete o biografijama ljudi koji će biti procesuirani – u pitanju su gotovo sve javne ličnosti – umjetnici, filmski i pozornici režiseri, glumci, pisci, novinari, komunikolozi, arhitekte, poslanici, civilni i mirovni aktivisti. Među njima ima nagrađivanih stvaralaca, ljudi čiji je rad međunarodno prepoznat ili pojedinaca čija se naučna i umjetnička djela izučavaju na brojnim svjetskim univerzitetima. Vjerujem da ponekad možete pomisliti kako javna kritika vlasti od strane tih ljudi, čijem krugu i sam pripadam, nekada nadilazi granice akademskog djelovanja, ali vjerujte mi, pritisci vlasti pojedinačno na svakog od nas su svakodnevni i jedino što nam preostaje jeste pružanje aktivnog otpora u granicama Ustava Crne Gore i njenih zakona", dodaje Batrićević.

Kaže da je na sceni otvoreno negiranje crnogorskog identiteta.

"Procrnogorski građani koji su izloženi političkom i kulturnom pritisku, koji se na momente graniči s aparthejdom jer se iz državnih institucija uklanjaju samo zato što pripadaju crnogorskoj naciji i što ne pristaju na asimilaciju i miješanje stranih država i vjerskih institucija u pitanja svog ličnog identiteta i poimanja multivjerske i multietničke Crne Gore, danas nemaju nikakvu političku i sistemsku zaštitu. Da bi lakše razumjeli kontekst o kojem govorim, dovoljno je da pogledate i analizirate gestove i narative koje u javnom prostoru, ali i političkoj akciji poduzimaju sljedbenici Andrije Mandića, Alekse Bečića, Crkve Srbije (zvaničan naziv za Srpsku pravoslavnu crkvu koji koristi Vaseljenska patrijaršija) i djelova partije Pokret Evropa sad", rekao je Batrićević.

Kazao je da upravo njihovo "otvoreno negiranje crnogorskoga identiteta i favorizovanje anticrnogorskih ideja i ideologija" dovode procrnogorske građane u situaciju da svoje stavove sve češće izražavaju na protestima".

"I toga će biti sve više, ubijeđen sam, ukoliko nosioci vlasti ne prestanu s degradacijom crnogorskoga identiteta koji iz popisa u popis pokazuje ranjivost i matematički pokazuje koliko je crnogorska nacija izložena asimilaciji. Sve ovo navodim jer govorimo o sveukupnoj bezbjednosnoj situaciji u državi i regiji koja je prije tri decenije zapala u ratno stanje baš zbog identitetskih negacija i velikodržavnih projekata. Kao multietnička država Crna Gora ne može biti država favorizovanja samo jednog nacionalnog i samo jednog vjerskog identiteta, jer takvi postupci dijele društvo i narušavaju zajednički život", poručuje on.

Istakao je da, u procesu evropskih integracija, "kojima svi zajedno težimo", treba tražiti načine i sredstva koja mogu pomoći rješavanju pomenutih problema, budući da je pitanje identiteta jedno od osnovnih demokratskih prava.

"Ljudi koji su protestovali zbog Trinaestojulske nagrade nijesu tamo išli da bi se sukobili s policijom, već zbog činjenice da su povrijeđena njihova nacionalna ośećanja i da su nagrađeni oni koji negiraju crnogorsku naciju na način na koji su to radili nacisti – primitivno, varvarski i vašarski, kako je taj modus operandi u prošlom vijeku slikovito opisao veliki Thomas Mann. Da ne govorimo o tome da se među nagrađenima našao i čovjek koji je protivzakonito nagrađen za knjigu koju ni žiri ni publika nijesu imali priliku da vide u tome momentu, što je potvrđeno i iz Nacionalne biblioteke, kao krovne ustanove za knjigu u Crnoj Gori, koja je potvrdila da nema dokaza da je u momentu dodjele nagrade knjiga uopšte bila objavljena", dodaje se u pismu.

Kaže i da je šef Delegacije EU u Crnooj Gori Johan Satler nedavno "lansirao vrlo znakovitu izjavu: da u Crnoj Gori želi što manje debata o identitetu".

"I tu se s njim apsolutno slažem. Ako danas pogledamo ko najviše potencira identitetske raspre i čiji politički repertoar izaziva podjele, krivca je lako naći - to su upravo radikalni djelovi Vlade i njihove produžene vjerske i kulturne organizacije. Tome zaista treba stati na kraj. A mi ga ne naziremo – jedino što vidimo jeste da asimilatorne politike iz regiona, koje ljubomorno mjerkaju crnogorsku teritoriju i geostratešku poziciju, gotovo otvoreno osporavaju njene rezultate u evropskim integracijama. Jedino što vidimo jeste da su upravo te politike danas uzele silu kao jedino sredstvo protiv svojih kritičara i da će zbog toga 35 uglednih građana vjerovatno završiti na sudu."

Batrićević je u pismu ambasadorima kazao da se uzda u njihovu pomoć. "Uzdam se u vas kao u čuvare evropskih vrijednosti koje su izgradile ozbiljna društva tolerancije i ljudskih prava i koja danas kao svjetionik služe zemljama kandidatima za članstvo."

Poručuje da će, kao akademska zajednica i civilni aktivisti, morati da brane 35 osoba koje će biti procesuirane.

"Na njihovim sudbinama se prelama i sudbina Crne Gore, jer će krajnji ishod pokazati da li je naša država spremna biti dio porodice kojom upravlja Brisel ili će ostati 'svet' kojim upravlja Beograd, u kojem se studenti, novinari, profesori, režiseri, umjetnici i civilni aktivisti pritvaraju i premlaćuju jer su protiv vlasti. Molim vas da ovaj posljednji čin Uprave policije uzmete za ozbiljno i da se u skladu sa svojim pozicijama ovim slučajem pozabavite", napisao je Batrićević.

Bonus video: