Posljednje dvije godine pred redovnim sudovima donijeto je 12 pravosnažnih krivičnih presuda zbog napada na novinare, od čega je većina za ugrožavanje sigurnosti, pokazalo je istraživanje „Bezbjednost medija i novinara: pogled iz institucija“, koje je sprovelo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) .
Sudovi za prekršaje izrekli su tri pravosnažne presude, kojima su zbog prijetnje novinarima kažnjene četiri osobe sa 1.670 eura.
Istraživanje je obuhvatilo postupanje policije, Državnog tužilaštva, redovnih sudova i sudova za prekršaje u posljednje dvije godine. "Ono je potvrdilo da postoji načelna spremnost da se procesuiraju i kazne napadači na novinare, ali i odsustvo razumijevanja novinarskog posla, što je uticalo na procesuiranje nekih slučajeva", saopštila je predsjednica DPNCG-a Mila Radulović.
Kako je kazala, zvanični podaci Uprave policije, Državnog tužilaštva, Sudskog savjeta i sudova za prekršaje svjedoče da su mnogi napadi i prijetnje (više od trećine), tretirani kao prekršaji. "Čak i u pojedinim slučajevima kada su novinari bili mete napada tokom radnih zadataka, tužilaštvo to nije prepoznalo", dodaju.
Posebno zabrinjavajuće je, kako su kazali, da statistički podaci ukazuju na rast onlajn prijetnji i uznemiravanja u 2024. i 2025. godini, kao i to što su mete napada uglavnom novinarke.
Kada su u pitanju pravosnažne sudske presude, podaci Sudskog savjeta pokazuju da je osuđeno 13 osoba, od čega 10 za ugrožavanje sigurnosti, jedna za prinudu, a dvije za nanošenje teških tjelesnih povreda.
"Kada su u pitanju izrečene krivične sankcije, osmoro je osuđeno na zatvorske kazne, troje na uslovnu a dvije osobe na obavezno prihijatrijsko liječenje", kažu iz DPNCG-a.
Od 10 osoba osuđenih po osnovu ugrožavanja sigurnosti novinara, šestoro je dobilo zatvorske kazne, troje je osuđeno na uslovne kazne, za jednu osobu je izrečeno obavezno psihijatrijsko liječenje.
Uprava policije je prema tužilaštvu procesuirala 37 napada na novinare ili medijske kuće, dok je Državno tužilaštvo formiralo 26 predmeta. Od toga je deset procesuirano pred sudovima za prekršaje, jedna krivična prijava je odbačena, podnijete su dvije optužnice, dok je u ostalim slučajevima u toku izviđaj.
Od 26 predmeta u Državnom tužilaštvu 14 se odnosi na novinarke, dok se u sudovima za prekršaje od 11 postupaka osam tiču novinarki. Od tri pravosnažne osuđujuće prekršajne presude, u dva slučaja mete prijetnji bile su novinarke.
Evidencija Uprave policije pokazuje da se od 17 registrovanih događaja u 2024. godini 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025. (zaključno sa 20. oktobrom) 13 se tiče novinarki.
"Obradili smo četiri studije slučaja, koje pokazuju da opredijeljenost VDT-a da se efikasnije procesuiraju napadi i njihova praktična realizacija nijesu u potpunom saglasju, da pojedini tužioci i dalje ne prepoznaju onemogućavanje rada novinara, ali da napredak postoji. Posebno, jer tužioci zastupaju i prijave pred sudovima za prekršaje - što ranije nije bio slučaj", piše u saopštenju.
Kaže da je DPNCG, zbog tendencije rasta rodno zasnovanog nasilja, inicirao izmjene krivičnog zakonodavstva u pravcu efikasnijeg procesuiranja. "Pored toga, naša preporuka je vođenje posebnih evidencija Tužilaštva, Sudskog savjeta i Uprave policije o rodno zasnovanom nasilju, konstantna pravna i psihološka podrška novinarima i novinarkama, iniciranje međudržavnih sporazuma kako bi se stvorili uslovi za dostavljanje podataka o osobama koje prijete sa internet adresa čiji su provajderi van Crne Gore. Takođe, unapređenje efikasnosti sudstva u pravcu donošenja pravosnažnih odluka u slučajevima napada na novinare, izricanja maksimalnih prekršajnih kazni u predmetima koji se tiču napada na novinare a u vezi sa poslom koji obavljaju", kaže Radulović.
Rekla je da DPNCG preporučuje da se, zbog "nedostatka razumijevanja novinarskog posla, ali i manjka senzibilnosti među pojedinim tužiocima, ali i policajcima i sudijama sudova za prekršaje", nastavi sa edukacijama o standardima Evropskog suda za ljudska prava u dijelu slobode izražavanja, kao i da se na spisak sudskih vještaka uvede i ekpert medijske struke.
"Zbog komplikovanih procedura prijavljivanja napada i prijetnji i dodatne viktimizacije novinara, neophodno je da se pojednostave procedure za prijavljivanje i stvore materijalni uslovi za rad u policiji i tužilaštvu ( adekvatne prostorije za saslušanje). Takođe uspostavljenje operativnih procedura u policiji za slučajeve prijavljivanja napada na novinare, senzibilisanje i edukacija policajaca koje su kontakt osobe za novinare kako se ne bi dešavalo da ubijeđuju žrtve da odustanu od prijava", dodaje Radulović..
Istraživanje je sprovedeno korišćenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama i novinarskim uputima za period 2024-2025, do kraja septembra.
"Zbog kasnijeg dostavljanja podataka Uprave policije, oni su tretirali period do kraja oktobra 2025. Detaljni podaci o aktivnim predmetima i analiza, kao i četiri studije slučaja, dostupni su na linku. Istraživanje je realizovano u okviru projekta Efektivna prevencija i zaštita novinara u Crnoj Gori“ koji sprovode Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Hanns Seidel fondacija uz finansijsku podršku Evropske unije I kofinansiranje Ministarstva javne uprave", piše u saopštenju.
Bonus video:
