Strategija za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za Poglavlje 23 dobri su i ambiciozni dokumenti, ali česte izmjene zakona i izostanak presuda u predmetima visoke korupcije pokazuju da i dalje nema vidljivih sistemskih efekata koji bi ojačali antikoruptivnu kulturu i povjerenje javnosti u institucije.
To je poručeno ne konferenciji Centra za monitoring (CeMI) “Prekretnice u borbi protiv korupcije”, na kojoj je predstavljen Izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih politika i reformi u Crnoj Gori za period 2024–2025.
Šef odeljenja za istraživanje javnih politika u CeMi-ju Nemanja Stankov rekao je da je „u prethodnom periodu usvojen ambiciozan plan kroz Strategiju za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za Poglavlje 23, ali da je veliki broj ključnih zakonskih rješenja i dalje na čekanju".
“Posebno se to odnosi na novi zakon o sprečavanju korupcije i prvi zakon o zaštiti zviždača“, naveo je Stankov.
On je podsjetio da je Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja jedini koji je izmijenjen, ali da ni on nije u potpunosti usklađen sa preporukama GRECO-a i ODIHR-a, što potvrđuje i Evropska komisija.
Stankov je rekao da će Crna Gora vjerovatno završiti planirane zakonodavne procese, ali da bi bilo nerealno očekivati da će samo usvajanje zakona do kraja naredne godine dovesti do stvarnih i mjerljivih promjena u sistemu borbe protiv korupcije.
On je upozorio i na problem čestih izmjena zakona u ubrzanim procedurama, navodeći da je Zakon o sprečavanju korupcije usvojen u junu prošle godine, a da je već nakon pet mjeseci započet rad na njegovoj novoj verziji.
„Takva praksa dovodi u pitanje kvalitet zakonodavnih rješenja i njihovu dugoročnu primjenu“, kazao je Stankov.
Govoreći o Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), Stankov je naveo da je vidljiv kvantitativni napredak u radu Agencije, ali da on ne rezultira jačanjem poštovanja zakonskih obaveza.
On je problematizovao i dugotrajno neimenovanje direktora ASK-a u punom mandatu, ocjenjujući da zakonska rješenja omogućavaju produženo stanje vršioca dužnosti, što slabi institucionalnu stabilnost Agencije.
"Sudski postupci u predmetima visoke korupcije, koji se često završavaju oslobađajućim presudama ili dugotrajnim procesima, značajno utiču na negativnu percepciju javnosti o funkcionisanju pravosuđa", rekao je Stankov.
„To ne mora nužno govoriti o kvalitetu sudstva, ali jasno utiče na povjerenje građana u sistem“, istakao je Stankov.
Kada je riječ o Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije, Stankov je naglasio da je nužno otvoriti njegov rad prema javnosti.
Predsjednik Odbora za antikorupciju Jevto Eraković rekao je da ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ostaje programski cilj Demokratske partije socijalista (DPS), ali je jačanje domaćih institucija i dosljedna, neselektivna primjena zakona još važniji zadatak za državu.
On je istakao da će DPS, kao i do sada, pružiti podršku svim zakonskim rješenjima i reformskim procesima koji vode ka članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.
„Međutim, ključno je da paralelno sa tim procesom ojačamo naše institucije i pokažemo da se zakoni primjenjuju jednako na sve, bez izuzetaka“, kazao je Eraković.
Prema njegovim riječima, upravo institucionalna snaga i neselektivnost u postupanju predstavljaju osnovu funkcionalne države i preduslov za stvarne, a ne samo formalne reformske iskorake.
„To je ono što donosi dobro Crnoj Gori, bez obzira na dinamiku evropskih integracija“, zaključio je Eraković.
On je ocijenio je da je formiranje novih specijalnih sudova i institucija u Crnoj Gori često motivisano političkim interesima, umjesto stvarnom potrebom za jačanjem vladavine prava.
„Svrha izmišljanja novih institucija nerijetko je da one postanu politička batina u rukama onih koji žele da realizuju određene ciljeve. Prvi bismo podržali njihovo formiranje kada bi zaista bile nezavisne i oslobođene političkog uticaja“, poručio je Eraković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora može krenuti naprijed tek onda kada sudstvo i tužilaštvo budu oslobođeni političkog pritiska.
Članica Odbora za antikorupciju Jevrosima Pejović poručila je da borba protiv korupcije zahtijeva izgradnju funkcionalnog sistema koji građanima obezbjeđuje dostojanstvo i povjerenje u institucije.
"Zadatak države nije samo da sankcioniše korupciju, već da gradi sistem koji omogućava slobodu izbora bez pritiska i straha, a dobri zakoni su prije svega mehanizam zaštite dostojanstva, kako građana, tako i donosilaca odluka", rekla je Pejović.
Ona je kritikovala praksu ubrzanog donošenja zakona bez suštinskog dijaloga, podsjećajući na iskustvo sa Zakonom o sprečavanju korupcije, za koji je, kako je navela, bilo jasno da ima ozbiljne nedostatke već u trenutku usvajanja.
Osvrćući se na pravosuđe, Pejović je upozorila da se zbog pojedinačnih slučajeva korupcije često marginalizuje veliki broj sudija i tužilaca koji svoj posao obavljaju časno i profesionalno, čime se dodatno urušava povjerenje građana u institucije.
„Naš zadatak nije da a priori sumnjamo u sve sudije, već da identifikujemo slabe tačke sistema i odgovorne pojedince“, naglasila je Pejović.
Članica Odbora za antikorupciju Maja Vučelić rekla je da Crnu Goru u narednom periodu očekuje najzahtjevnija faza u oblasti vladavine prava, imajući u vidu zatvaranje poglavlja 23 i 24, koja predstavljaju temelj procesa evropskih integracija".
„Crna Gora je ušla u fazu u kojoj se borba protiv korupcije ne svodi samo na izvještaje, već postoje konkretne istrage i rad nezavisnih institucija. Sada se s pravom očekuju i valjane, pravosnažne presude“, istakla je Vučelić.
Ona je naglasila da je neophodna puna saradnja sve tri grane vlasti - zakonodavne, izvršne i sudske, kako bi se stvorila stvarna atmosfera vladavine prava.
„Parlament mora da donosi kvalitetne zakone, Vlada da obezbijedi tehničke i logističke uslove za rad pravosuđa, a sudska vlast da pokaže odgovornost, efikasnost i viziju“, kazala je Vučelić, podsjećajući da se sudski postupci često odlažu zbog nedostatka osnovnih tehničkih uslova.
Ona je poručila da je uvjerena da Crna Gora može ispuniti obaveze iz evropske agende, ali da taj proces ne smije biti opterećen identitetskim i političkim pitanjima koja skreću fokus sa suštinskih reformi.
„Naš zadatak je jasan - vladavina prava mora postati realnost, a ne samo politička fraza“, zaključila je Vučelić.
Bonus video:
