Ne možemo se ponašati kao da je postojeća ekološka situacija dobra, jer nije, a projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu ne umnožava, već treba da umanji i riješi ekološke probleme, i to vodeći računa o zdravlju građana i Zete i Podgorice.
To je “Vijestima” kazala predsjednica Skupštine Glavnog grada, doktorka Jelena Borovinić Bojović u intervjuu uoči 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice.
Upozorila je na to da se “dešava da manjak komunikacije proizvede višak nerazumijevanja”.
“Tome smo svjedočili u proteklim decenijama i zato smo ovu praksu počeli da mijenjamo. Naglašavanje važnosti dijaloga i stalne komunikacije nije kritika ni opaska bilo kojoj strani u ovom slučaju, već podstrek, ohrabrenje svima nama da dogovorom dođemo do rješenja. Kad je u pitanju komunikacija sa građanima Botuna, oni su decenijama bili marginalizovani i zato je važno - što se njihov glas čuo, ali cijenim i da ne treba zanemariti napore Glavnog grada i Vlade Crne Gore da se situacija riješi, da se detaljno objasni, kao i ostalima, zašto je izgradnja kolektora važna i potrebna. Mislim da je veoma dobro što je Glavni grad najavio spremnost da radi na paketu rješenja, što je izašao sa konkretnim ponudama, uključujući i sanaciju bazena crvenog mulja, čime bismo riješili jedan veliki ekološki problem. Ne možemo se ponašati kao da je postojeća ekološka situacija dobra, jer nije. A osnovna ambicija izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda nije da umnoži već da riješi i umanji postojeće probleme, vodeći računa o zdravlju građana i Zete i Podgorice. Zdravlje u svakom slučaju mora biti na prvom mjestu. Posebno bih istakla podršku ideji da se Glavni grad i kreditno zaduži kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi međusobnog povjerenja. Nedavno saopštena ponuda Vlade Crne Gore, koja predviđa i da 30 odsto Zete bude priključeno na kolektor, da se tamo zaposle građani Zete i niz drugih predloga, predstavlja dobru platformu za dogovor”, kazala je “Vijestima” Borovinić Bojović.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada poručuje i da “urbanističko divljanje ne smije više ugrožavati zelene površine Podgorice”.
Naglasila je da grad radi i da će raditi na stvaranju humanijeg grada, posebno kad su u pitanju saobraćajni kolapsi i (ne)kulture gdje, prema njenim riječima, rješenje mora biti kombinacija stvaranja infrastrukture, ali i podizanja svijesti građana uz rigoroznije sankcionisanje prekršaja.
Podgorica se dugo suočava sa saobraćajnim kolapsima i hroničnim nedostatkom parking mjesta, ali i lutanjem kad je u pitanju način da se ovi problemi riješe. Haotično parkiranje i zauzimanje trotoara postali su simbol “nekulture”. Dosadašnja rješenja pokazala su se kao neodrživa, jer je, pored ostalog, bilo upitno i njihovo saglasje sa Ustavom i zakonima. Koja su, prema Vašem mišljenju, moguća rješenja?
Saobraćajne gužve su, prije svega, posljedica ogromnog uvećanja broja automobila, a sa druge strane Podgorica posljednjih nekoliko decenija očigledno u tom dijelu nije planirana i građena u skladu sa realnim prognozama, da bi mogla da “iznese” takav izazov. Takođe, naš grad na tom planu dijeli sudbinu brojnih glavnih gradova u regionu i Evropi, dakle nije u pitanju naš ekskluzivitet. Ipak, za kratko vrijeme nova vlast je obijezbijedila nova parking mjesta, u početku nekoliko stotina, a sada je taj broj dostigao i hiljadu, što smo u prediozbornoj kampanji i obećali - mislim na sve izborne liste koje su pobijedile i formirale vlast. I naravno, na tome nećemo stati, biće u tom pogledu još rešenja, osobito podzemnih i nadzemnih garaža, pri čemu moramo voditi računa da ne ugrozimo, ne samo zakone, već i funkcionalnost i estetiku određenih prostora. Međutim, moram reći još nešto o ovome. Imam utisak, koliko god novih parking mjesta da otvorimo, i koliko god da budu blizu ili relativno blizu, opet ćemo imati pojavu sebičnog i bahatog parkiranja na trotoarima, što znači da imamo, ne samo saobraćajni i prostorni, već i mentalitetski problem ili ako hoćete izazov. Svi smo mogli da se uvjerimo da neki naši sugrađani parkiraju na trotoaru čak i kada im je parking mjesto udaljeno svega 20-30 metara, a nekada i manje. Time ugrožavaju ostale učesnike u saobraćaju jer su pješaci prinuđeni da ih zaobilaze i izlaze na ulicu. Zamislite kako je to tek rizično za trudnice, starije osobe, majke i očeve sa malom djecom. Zato smatram da je rešenje u kombinaciji - novih parking mjesta, ali i rigoroznijeg zakonskog sankcionisanja prekršaja. Bahatom i sebičnom ponašanju moramo stati na put, i povesti posebnu kampanju na ovu temu u cilju prosto i jednostavno - razvoja svijesti i logike zajednice kojom se moramo rukovoditi ubuduće.
Građani mnogih naselja upozoravaju na to da Podgorica postaje nehumana za život, a sve zbog profita investitora koji koriste parcele do posljednjeg centimetra kvadratnog, pa se stanari nemaju gdje parkirati, gledaju u dnevne sobe komšija iz susjedne zgrade, a o zelenim površinama i igralištima za djecu i da ne pričamo. Činjenica je da i Skupština Glavnog grada još nije donijela odluku na osnovu koje će se obračunavati urbana sanacija za nelegalno izgrađene objekte, a čiji vlasnici žele kroz nove propise da ih legalizuju. Kada očekujete da dođe do toga?
To je problem koji nije od juče. Pamtim odlično koliko je bilo kritike na račun uspostavljanja takvog modela izgradnje Podgorice, i koliko su se tadašnja opozicija, nevladin sektor, brojni aktivisti, mediji, a posebno vaš, bavili tom temom i upozoravali da ćemo dobiti ovakav scenario i da će poslije biti “kasno”. Ja živim u Bloku pet, i uz sve razumijevanje za kritike stanja za vrijeme bivše Jugoslavije, i uz sve poštovanje za naselja nastala u posljednje dvije decenije, vjerujte mi da je model Bloka 5 i 6, kao jedne funkcionalne i lijepe cjeline, sve sa zelenilom, možda nije idealan, ali jedan od najboljih. No, nova vremena donose nove izazove i mi ih sada moramo rješavati. Skupština će se u godini pred nama posvetiti ovom problemu u okvirima mogućeg. Zelenih površina u odnosu na ostale glavne gradove ima u solidnom procentu, ali biće ih još. Važno je takođe i da sačuvamo postojeće zelene površine, i na tu temu imam čvrst i beskompromisan stav - urbanističko divljanje ne smije više ugrožavati zelene površine Podgorice.
Kako komentarišete česte izjave dijela odbornika iz vladajuće većine o eventualnim napuštanjima vlasti, ako, slobodnije rečeno, nije po njihovom?
U odnosu na ranija vremena i karakteristike bivšeg režima, kada je sve zavisilo od jedne političke partije, a nerijetko i od volje, raspoloženja i planova jednog čovjeka, sada imamo sistem odlučivanja u kojem učestvuje veliki broj političkih subjekata. To je ozbiljna politička i demokratska razlika koju smo napravili i ostvarili u razvoju naše zajednice, a u odnosu na manjak demokratije u našoj tradiciji, usudiću se da kažem - istorijska razlika. Političke stranke participiraju u vlasti sa svojim ciljevima, i pretpostavljam da svako vjeruje u svoje uslove i principe. Razumijem da nekada dolazi do oštrijeg ili glasnijeg zastupanja stavova pa i na taj način za koji me pitate, ali lično sam za to da se posebnost koju imamo u pogledu principa, programa, obećanja i mišljenja - čuvaju dijalogom i u međusobnim dogovorima. Mislim da je to odgovoran i dugoročno održiv pristup. Tek kada se iscrpe mogućnosti dogovora, onda je u redu, i legitimno je, izaći iz vlasti. Do tada, sigurna sam da su nam građani povjerili mandat da se dogovaramo i da uspostavimo trajanje dobrih navika i politika. I u predizbornoj kampanji sam kazala - da nam je potrebna promjena paradigme, dakle traganje za stvarima koje nas okupljaju, vrijednostima koje su nam zajedničke u borbi za poboljšanje uslova života i rada.
Zbog čega se skupštinske sjednice, u posljednje vrijeme, nerijetko pretvaraju u političke okršaje, a manji dio izlaganja odbornika se odnosi na teme koje su predviđene dnevnim redom sjednice?
Plenum jeste mjesto za razgovor, dijalog, ukrštanje razlika, polemisanje, katkad i političke okršaje - samo ako su na verbalnom nivou i u granicama kulture i međusobnog poštovanja. Javnosti je poznato da se u nacionalnim i lokalnim parlamentima nekih zemalja i gradova u Evropi i svijetu, nekada dešava i “više od toga”, pa svjedočimo i fizičkim incidentima, no, kod nas je to kao i u većini evropskih zemalja zaista na nivou rijetkih izuzetaka. Lično ne podržavam takav rasplet. Imam razumijevanje za političke debate, ali se trudim u skladu sa ovlašćenjima koje imam - da diskusiju držim u okvirima tema koje su na dnevnom redu. I volim kada protiču dostojanstveno, kada su replike sadržajne, oštroumne, nekad i duhovite. Skupština je živ organizam. A meni lično je veoma drago što gradska skupština posljednjih godina više nije na margini javnosti i interesovanja, kao nekad. Sjednice sada bilježe pojačanu aktivnost, veću pažnju građana i interesovanje javnosti, što potvrđuju i brojna pitanja na tu temu. Naravno, sve može bolje, i vjerujem - biće bolje. Podgorica je ponudila kvalitetniji politički ambijent od onoga koji je imala. I ponudiće još.
Na osnovu dosadašnjih imenovanja odbora direktora preduzeća, a posebno direktora preduzeća i lokalnih organa, stiče se utisak da se radi o partijskoj podjeli plijena. Neki izbori su bolji, neki su manje dobri. Kako vi to pitanje vidite? Zbog čega nije napravljen otklon od takve prakse?
Političke partije i koalicije izlaze na izbore sa određenim programima, politikama, obećanjima, i po završetku izbora, ukoliko formiraju vlast - na određena mjesta delegiraju ljude koji će ispuniti obećanja za koja su građani glasali. To ne znači da samo partijskim članovima mogu biti dostupna određena mjesta, naprotiv, ima mnogo primjera koji govore suprotno od toga. Apsolutno sam protiv rezona po kojem je partijska članska karta ispred nečijih sposobnosti, talenta i stručnosti, a isto tako nisam za to da partijska članska karta bude nekome prepreka na konkursu ili u kandidaturi. Dakle, ne treba apriori nekoga osporavati samo zato što je član stranke, jer bi time takođe upali u zonu političke diskriminacije. Vjerujem da će se otklon od loših praksi uspostaviti vremenom, napretka definitivno ima, što potvrđuju i građani na izborima u posljednjih nekoliko godina.
Da li je do sada neko na Vas uticao ili pokušao da izvrši uticaj kako bi određena osoba bila imenovana na neku poziciju? Ako jeste - ko je to pokušao i za koju poziciju? Ako nije, da li upozoravate partijske saborce u okviru stranke kojoj pripadate, ali i na nivou partija vlasti da to nije pravi put?
Nisam osoba koja funkcioniše na osnovu političkih ili partijskih pritisaka, niti se bilo ko može pohvaliti da je imao uspjeha u tome kad sam ja u pitanju. Tako da je moj odgovor - ne, a naravno da se zalažem za poštovanje standarda i kriterijuma.
Kojih pet projekata biste voljeli da budu završeni u mandatu aktuelne vlasti u Podgorici?
Podgorica je, na moju inicijativu i uz snažnu institucionalnu podršku, započela proces koji je doveo do toga da naš grad postane Evropska prijestonica mladih. To je veliki proboj Podgorice na evropsku scenu, titula koliko i obaveza da mladima damo prostor, glas i stvarnu ulogu u oblikovanju budućnosti grada. Tako da je jedna od tih želja, ostvarena - zajedničkim trudom Glavnog grada i Skupštine. Uvela sam, takođe, Međunarodni festival pozorišne režije “Jagoš Marković”, a istakla bih i i inicijativu za jačanje lokalnih parlamenata, a usvajanjem Deklaracije o saradnji lokalnih skupština u kontekstu evropskih vrijednosti, postavljen je temelj trajnog partnerstva. Prema tome, već ostvarujemo i obećanja i želje. Grad se ne gradi samo infrastrukturom, već vrijednostima koje ostaju. Vođena upravo tom željom da doprinesem očuvanju i afirmaciji kulturnog identiteta grada, inicirala sam osnivanje Legata Dada Đurića, kao trajnog institucionalnog okvira za njegovanje kulturnog nasljeđa, jer, mišljenja sam da su institucije jake onoliko koliko su otvorene prema ljudima i kulturi.
Takođe, podizanje spomenika Borislavu Pekiću, piscu čije djelo prevazilazi vrijeme i granice, a čije je stvaralaštvo snažno utkano u evropski kulturni prostor, je inicijativa koja je potekla još u prethodnom mandatu i koja će sada biti i realizovana. Jedan od najvažnijih projekata za kulturni identitet i razvoj Podgorice, za čiju realizaciju je opravdano potreban cijeli mandat, možda čak i više, je valorizacija arheološkog nalazišta Duklja. Ovaj projekat vidim kao razvojnu šansu i simbol evropske budućnosti Podgorice i Crne Gore, koji će pozicionirati Podgoricu na mapi nezaobilaznih destinacija kulturnog turizma. Konačno, platforma Odgovorno koja predstavlja nadgradnju platforme za E-peticije, koju smo ranije pokrenuli u Skupštini glavnog grada. Građani će moći da podnesu inicijativu, ali i da prate njen tok i dobiju povratnu informaciju u zakonskom roku. Imaće pristup bazi znanja sa procedurama i uputstvima, a komunikacija će biti brža, jednostavnija i otvorenija. Institucije tako postaju dostupnije. To je u skladu sa modernizacijom uprave, ne zaboravimo da živimo u 21. vijeku, i da su neke stare prakse prevaziđene. Biće olakšano prijavljivanje problema, postavljanje pitanja, podnošenje inicijativa.
Podgorica izašla na evropsku pozornicu i “ukrala” šou
Koliko je značajno za Crnu Goru to što je Podgorica proglašena za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godinu?
Ova titula nam daje priliku da ubrzamo projekte koji direktno utiču na kvalitet života mladih, od prostora za kulturu i sport, do brojnih edukativnih i kreativnih programa. To je šansa da mladi stvarno budu u centru pažnje i da oblikuju gradsku politiku. Ovo je ujedno i prekretnica za pozicioniranje Podgorice kao otvorenog, modernog i evropski orijentisanog grada. Titula će značajno pomoći da se grad bolje poveže sa međunarodnim partnerima i omladinskim mrežama, i da osnaži kulturu participacije i inovacija. A finansijski, ovo znači dodatna sredstva i investicije u projekte koji inače možda ne bi imali prioritet. To su fondovi koji će omogućiti da realizujemo konkretne ideje mladih, unaprijedimo infrastrukturu i dugoročno podignemo kapacitete grada da planira i razvija projekte po evropskim standardima. U pitanju je ozbiljan uspjeh na evropskom nivou, izlazak na veliku pozornicu. Konačno, na ovaj način potvrđujemo našu evropsku orijentaciju, a to je, citirala bih italijansku premijerku Đorđu Meloni, koja je govoreći o proširenju EU na Zapadni Balkan, kazala da EU ne treba doživljavati kao klub privilegovanih nego kao ostvarenje ideje o ujedinjenju Evrope. Naša pobjeda je i u duhu te ideje.
Bonus video:
