Vršnjačko nasilje ozbiljan je društveni, socijalni i pedagoški problem sa dugoročnim posljedicama, koji se ne javlja samo u školama, već u gotovo svim sredinama u kojima djeca borave. Dodatno zabrinjava činjenica da se pojavljuju stalno novi oblici vršnjačkog nasilja za koje sistem još nema adekvatan odgovor.
To su poruke koje su juče, tokom foruma “Zajedno protiv vršnjačkog nasilja - prevencija i intervencija: perspektiva obrazovnog i sistema socijalne i dječje zaštite”, poslali stručnjaci iz oblasti obrazovanja, ali i socijalne i dječje zaštite.
Forum, koji prvi put organizuje Zavod za školstvo u saradnji sa Zavodom za socijalnu i dječju zaštitu, okupio je profesore, direktore, pedagoge i stručnjake iz više crnogorskih osnovnih i srednjih škola.
Pedagoškinja Prve srednje stručne škole Nikšić Marija Draganić Vulanović, rekla je da nasilje među djecom nije novije prirode, već da “sada postaje znatno vidljivije”.
“Pojavljuju se novi oblici nasilja. Imamo ekonomsko, socijalno, seksualno i digitalno nasilje. Imamo i ‘veselo šamaranje’. To je snimanje uvreda, tuča, prijetnji i objavljivanje na društvenim mrežama. Ne možemo da kažemo da nema nasilja u školama, ima ga... Mi o uzrocima treba da govorimo i uvijek na njih da se fokusiramo. Ne možemo da krivimo roditelje za sve”, kazala je Draganić Vulanović, dodajući da je jedno istraživanje pokazalo da “više od 84 odsto učenika ima nisko samopoštovanje”.
Draganić Vulanović je primijetila da je “znatno manje empatije kod djece”, naročito zbog elektronskog nasilja. Istakla je da se djeca moraju učiti toleranciji “još od malih nogu”.
Prema njenim riječima, uvijek je izazovno raditi sa srednjoškolcima koji su prvi razred. Navela je primjer u kojem se jedna od djevojčica te škole nasilno ponašala prema drugoj djeci. U slučaj se, rekla je, uključila i stručna služba, pa su tako saznali da je to bio način djevojčice da skrene pažnju na sebe, jer je “niko nije primjećivao u porodici”.
Nakon reakcije, objasnila je, problem se riješio, a poslije određenog vremena ta djevojčica je postala edukatorka iz vršnjačkog nasilja.
Ivana Raščanin Radičević, konsultatnkinja za pitanje vršnjačkog nasilja, kazala je da je unaprijeđen cjelokupan sistem, da je to uočljivo na terenu, ali da “nas brojke upozoravaju da moramo više i snažnije da radimo na unapređivanju nekih mjera”.
“Nema podrške roditelja. Postoje neki programi, ali trebaju dodatni. Svaki oblik nasilja među djecom, mi doživljavamo kao vršnjačko. Ali nije sve. Svaki konflikt među djecom ne znači da je nasilje. Da bi ono bilo vršnjačko, mora da bude učestalo, da ima nesrazmjernost u snazi”, rekla je Raščanin Radičević.
Poručila je i da se stanje ne unapređuje, jer imamo “previše ćutologa”, ali i svjedoka nasilja koji na njega ne reaguju.
“Nedostaje nam programa za rodnu ravnopravnost u najranijem uzrastu. Mi ih tada učimo nekim podjelama - na dječaka i djevojčicu. Kada pričamo o djeci sa obrazovnim potrebama, postavljamo pitanje zašto ih ne prihvataju? Zato što su različiti... Suština je da moramo zajednički da djelujemo i da pod hitno unaprijedimo neke programe”, smatra.
Ocijenila je da nam je “sistem vrijednosti u posljednje vrijeme poljuljan”.
“Prema jednom istraživanju, gotovo 60 procenata djece idealizuje kriminal i šverc. Djeca uče po modelu, a mi jesmo ti modeli. Svako od nas jeste model. Ne možemo da očekujemo od djece neke stvari, ako mi to ne radimo. Odgovornost mora da bude na višem nivou, i da shvatimo da smo odgovorni za činjenje i nečinjenje”, izjavila je Raščanin Radičević.
Savjetnica u Zavodu za školstvo Ivana Milunović smatra da je zaštita djece od nasilja “zajednička odgovornost sistema”.
Svaka prijava nasilja, bez obzira na izvor, istakla je Milunović, predstavlja signal koji Zavod razmatra stručno i ozbiljno.
“Na osnovu procjene, stručni tim Zavoda za školstvo donosi odluku o pružanju podrške. O najvećem broju slučajeva, riječ je o savjetodavnoj podršci. Naše obrazovno-vaspitne ustanove imaju i volju i odgovornost, ali im je nekad potrebna stručna pomoć kako bi sve mjere koje sprovode bile efikasnije...”
Kazala je da su analize pokazale da se dio učenika ne osjeća dobro u školama, dodajući da je prevencija nasilja pitanje svakodnevnog rada vaspitno-obrazovnih ustanova.
Direktorica Zavoda za školstvo Raba Hodžić kazala je da je sve na forumu okupila tema “koja je osjetljiva, ali izuzetno važna”.
“Vršnjačko nasilje nije samo profesionalni izazov, već duboko društveno pitanje koje traži pažnju, razumijevanje, pravovremenu reakciju i prije svega zajedništvo... Samo kroz blisku saradnju porodice, obrazovnog i sistema socijalno zaštite, uz aktivno uključivanje lokalne zajednice možemo stvoriti snažni sistem podrške”, rekla je Hodžić.
Ona je kazala da je zajednički cilj jasan - da se svako dijete osjeća prihvaćeno, poštovano i ohrabreno, kao i da razvija svoj potencijal i van škole.
Bonus video:
