Sa četiri glasa „za“ i dva uzdržana, Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG), tokom večerašnje sjednice, nije usvojio Programsko-produkcioni (PP) plan Javnog servisa za narednu godinu.
Za taj dokument nije glasala članica savjeta Marijana Camović-Veličković, a sjednici nijesu prisustvovali Milica Špajak i Predrag Marsenić.
Pred Savjetom je bilo više dokumenata, tako da su, pored PP plana, diskutovali o revizorskom odboru, Etičkom kodeksu RTCG, finansijskom planu za iduću godinu... Međutim, rasprava o sublicenciranju sadržaja RTCG-ACG ostala je iza zatvorenih vrata - bez prisustva medija.
Prema riječima Camović-Veličković, pred članovima Savjeta našao se „lažno ispunjen PP plan“.
Ocijenila je treba mjeriti učinak u odnosu na prvobitni Programsko-produkcioni plan.
Poručila je direktoru Televizije Crne Gore (TVCG) Milanu Kneževiću da „čisti“ emisije iz „njemu poznatog razloga i da je to radio nekoliko puta tokom godine“.
„Kad dođe vrijeme samo skinete emisije za koje znate da neće biti realizovane i na taj način imate visoku realizaciju. Mora se mjeriti ono što vi radite, a ne da očistite višak. Kritika ovdje nije dobro došla, niti na dobar način shvaćena“.
Ona je kazala da je najbolji dio Javnog servisa Radio Crne Gore (RCG), jer je „potpuno zanemaren i prepušten sam sebi, pa je u prilici da nešto uradi“.
„Čekaju neki prirodan kraj RCG na koji ih samo obavezuje zakon da mora postojati u nekom obliku. Gospodine Kneževiću, ako pođemo od toga da nove stvari predstavljate, objasnili ste nam šta je TV arhiv, 'Tradicija Crne Gore', ali nam niste rekli šta je 'Kultura sjećanja' od 42 epizode“.
Ona je podsjetila da su tri zaposlene u RTCG imale konferenciju za novinare koje su ukazivale na diskriminaciju u Javnom servisu.
„Nemojte mi reći da je tolika koincidencija da sve tri žene koje su pregovarale o Kolektivnom ugovoru su sad na meti. Da jednoj ukidate potpuno emisiju i nju selite, neobučenu, da radi na portal. I Milena Janjušević koja, tokom cijele godine, ima problema. Sad se novogodišnji dječji program sa prvog šalje na drugi, manje popularni kanal“, rekla je Camović-Veličković, dodajući da je PP plan „dokument iz kojeg se ne može shvatiti šta će biti urađeno na Javnom servisu tokom naredne godine“.
Za portal je kazala da je medij koji ne poštuje odluke Ombudsmana, dodajući da ne poštuju Zakon o medijima.
„Vi (Marko Vešoviću) informaciju koju dostavi dopisnik iz Brisela potpišete. To je tekst o Spajićevoj ofanzivi. Po mome, gospodin koji je došao do informacije, bi trebao da bude potpisan. U novinarskom smislu, portal ostaje najproblematičniji dio Javnog servisa“, izjavila je.
Generalni direktor RTCG Boris Raonić je izjavio da mu je postalo zabavno što se riječi Camović-Veličković uvijek demantuju. Naglasio je da nema čestih izmjena PP plana, dodajući da kad ima – one nijesu opširne.
„PP plan je uvijek realizovan sto odsto. Ne prija mi ni to što članovi Savjeta koji zastupaju javni interest se na ovakav način ophode prema Javnom servisu. Govoriti da se niko ne bavi RCG je daleko od istine“.
Poručio je da je radio medij koji će imati svoju budućnost, istakavši da se Javni servis prilagođava njegovom funkcijom.
Knežević je pitao Camović-Veličković na osnovu čega je zaključila da ne on ne želi da donosi godišnji plan. Tvrdi i da se „emisije ne čiste, već nešto što dobije drugačiju produkcijsku formu“.
Knežević: Programsko-produkcioni plan nije Sveto pismo
Glavni urednik portala Javnog servisa Marko Vešović je rekao da ne vidi ništa loše u tome što se potpisao ispod teksta i dodao da je dodao novinarski bekgraund.
Camović-Veličković je pitala Kneževića da li će ga peticija, koju je potpisalo više od 200 univerzitetskih profesora, natjerati da preispita odluku da ukine naučne emisije koje uređuje Snežana Radusinović.
On je rekao da nema šta da doda i ponovio da PP plan "nije Sveto pismo".
Član Vladmir Drekalović je poručio da neće podržati Programsko-produkcioni plan ako ostane u ovoj formi.
Predložio je da emisije „Istraživač“ i „Eureka“ – ili jedna od njih, budu emitovane jednom u dvije nedelje. To, objašnjava, znači da će one na nivou mjeseca iznositi 40 minuta.
„Emisija 'Istraživač' nosila je 300 minuta za godinu dana. 'Eureka' 70 minuta. Sve ukupno na nivou godine 370 minuta... Moj predlog je da imamo dvije emisije po 20 minuta, a za godinu dana to je 400 minuta. To bi značilo 20 takvih programskih cjelina u godini. Sadržaj bi bio isti. Da se novinaru koji se bavi tim ostavi prostor“.
Knežević je rekao da je to za TVCG prihvatljiv predlog. Raonić je rekao da je najveći problem sa tim emisijama što gledaoci nijesu mogli da steknu gledalačku naviku. Dodao je da je neophodno pronaći fiksni termin, kako ne bi dolazilo do zabune.
Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević je rekao da se emisije „Istraživač“ i „Eureka“ vraćaju u program, onako kako je dogovoreno i „kako menadžment bude procijenio“.
Pomoćnik generalnog direktora za program Mitar Rakčević je, tokom sjednice, kazao da program RTCG pouzdano informiše, dodajući da će on nastaviti da radi u prepoznatljivom stilu – bez podizanja buke, ali sa isticanjem standarda.
Istakao je da će u fokusu biti onlajn mediji, te da će se kadrovski kapaciteti ojačati.
„RTCG će biti izvor istinitih informacija, mjesto javne rasprave, otvoren za sve. I na kraju dom kvalitetnog sadržaja“, izjavio je Rakčević.
Direktor Radija Crne Gore Vuk Perović kazao je da je plan da ostanu bliski publici, „prije svega vidljivi u savremenom medijskom okruženju“.
Kulturno-umjetnički program, rekao je, nastaviće da se razvija, a muzički program afirmisaće domaće autore.
Direktor TVCG Milan Knežević podsjetio je da je Prvi program centralna platforma Javnog servisa. Kazao je da se program modernizuje, te da su napravljene ozbiljne korekcije.
„Drugi program TVCG nastavlja da razvija prepoznatljivi identitet dinamičnog i savremenog kanala. Od informative, na Drugom su zastupljeni informativni sadržaji za manje brojne narode...“.
Dokumentarni i autorski sadržaj, rekao je, fokusirani su na odnose između dijaspore i zavičaja.
„Portal RTCG najvjerovatnije najkompleksniji u Javnom servisu“
Vešović je istakao da je portal „najvjerovatnije najkompleksniji u Javnom servisu“.
Izjavio je da društvene mreže bilježe „ozbiljan rast“, pa se može očekivati povećanje pratilaca na više njih.
„Plan nam je da budemo usmjereni na dalji razvoj digitalnih usluga...“, kazao je.
Član Savjeta Janko Ljumović rekao je da je dobra strana Programsko-produkcionog plana za 2026. „jasna profilacija programa i kanala“.
Izjavio je da bi bilo dobro dati statistički pregled o programskim funkcijama, pa bi se tako „jasno vidjelo kako RTCG proizvodi i planira ono što bi bila djela trajne vrijednosti u odnosu na program koji ide uživo“. Poručio je da RCG nema dovoljno emisija iz oblasti kulture.
Ljumović je kazao da postoje situacije u kojima se gase naučne emisije, spomenuvši dopis urednice naučnih serijala „Istraživač“ i „Eureka“ Snežane Radusinović.
„... Dio programa je obiman, a drugi dio na minimumu. Dominira informativni i sportski program, a ostali su na nekom minimumu ili im fali sadržaja. Ovaj PP plan je rezultat višegodišnjeg iskustva u njegovom koncipiranju“, rekao je Ljumović, dodajući da bi trebalo raditi na prikazivanju broja jedinstvenih posjeta i zadržavanju na sadržaju.
Raonić kazao je da „dokument kakav Vi želite bio bi na više stotina strana“, dodajući da je sadašnji PP plan rezultat prakse.
„Ne postoji kulturni događaj u Crnoj Gori u kojem RTCG nije učestvovao... Ne postoji bilo koja vrsta nezavisne produkcije da nije ostvarila neku vrstu saradnje sa nama... Bilo koja kulturna institucija koja trenutno postoji u Crnoj Gori, a da ih pitate da li su zadovoljni saradnjom sa RTCG, mislim da će biti pozitivna“, kazao je Raonić.
Drljević je izjavio da PP plan „nije Sveto pismo“, te da je i on podložan promjenama tokom godine.
Raonić je kazao da je javnost bila uključena tokom formiranja PP plana, dodajući da su brojni fakulteti i institucije mogle da šalju predloge.
Rakočević: Prihodi i rashodi RTCG imaće po 26 miliona eura
Camović-Veličković je kazala da na kraju godine ne treba vršiti relokaciju sredstava, te da bi valjalo da ih vrate u budžet ako im je ostalo.
Pomoćnik generalnog direktora za korporativne poslove Goran Rakočević joj je poručio da nije dovoljno dobro pročitala Zakon o nacionalnom javnom emitru.
On je rekao da RTCG nije budžetska jedinica koja mora da vrati novac.
„Ljetos smo se ticali i prihoda. Sad se tičemo dvije stavke rashoda u ukupnom iznosu od 170.000 eura... Ovakve stvari i u ovim iznosima, negdje su dozvoljene da menadžment može da radi relokaciju“.
Camović-Veličković mu je kazala da on ne prisustvuje sjednicama Savjeta da joj drži lekcije, već da je tu da odgovara članovima tog tijela.
Rakočević je rekao da će prihodi, kao i rashodi iznositi više od 26 miliona eura.
Lična primanja su predviđena da budu u iznosu većem od 11 miliona. Amortizacija bi, prema predlogu, iznosila nešto više od tri miliona.
Član Savjeta Nikola Tatar kazao je da se ponadao za dobrobit svih zaposlenih da dođe do povećanje zarada zaposlenih.
Rakočević je kazao da od Ministarstva finansija nemaju pozitivno mišljenje, te da su u toku pregovori sa njima.
Ljumović je rekao da ima dilemu oko direktnih i indirektnih troškova u proizvođenju programa.
Camović-Veličković je kazala Rakočeviću da treba da pregovaraju sa Sindikatom Javnog servisa i da je neophodno smanjiti koeficijente, kao što su i sugerisali.
Rakočević joj je odgovorio da su dobili povratnu informaciju od MF o koeficijentima, ali da nijesu jasno naznačeni, već da su ostavljeni u jednoj zavijenoj formi.
„Postignuta je saglasnost između menadžmenta i oba reprezentativna Sindikata. Ono što smo ugovorili, mi bismo mogli da isplatimo. Nema argumenta koji kaže da ne možemo. Došli smo do granice koja je maksimalno nategnuta, a mi bismo mogli to da sve ispoštujemo i da zaposlene dovedemo u puno bolji položaj od onog kakav im je danas. Usaglasite se nije argument. Tako MF ne treba da komunicira“, istakao je Rakočević.
Camović-Veličković je rekla da više od 380.000 eura se izdvaja za zabavni program, ali da se ne znaju izdvajanja za dječji i obrazovni sadržaj.
„Što se tiče Kolektivnog ugovora – jasno mi je zašto o njemu traju pregovori godinu dana. Vidjela sam, vrlo svađalački dopis, koji ste poslali MF... Ono se pita. Neće Vam na ovo dati saglasnost, džaba se svađate sa njima“, rekla je.
Raonić je podsjetio da su pregovori trajali godinu dana, kazao je da će za finansije naredne godine imati jasan plan.
„Imaćemo sastanak u srijedu u MF. U dopisima nigdje nije eksplicitno rečeno šta je to što mora da bude promijenjeno da bi dobio saglasnost... I pored opstrukcije Sindikata, menadžment će se boriti za povećanje plate. Zapamtite ovu rečenicu“, istakao je.
Za predlog finansijskog plana Javnog servisa za narednu godinu glasalo je pet članova Savjeta RTCG.
Rasprava i izjašnjavanje u vezi sa predlogom Etičkog kodeksa o Izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa Javnog medijskog servisa (RTCG) i Upoznavanje sa zapisnicima Ombudsmana
Camović-Veličković je poručila da bi suštinski trebalo mijenjati Etički kodeks.
„Protiv ove izmjene sam. Suštinski treba mijenjati Etički kodeks, koji je i sa ovom izmjenom neprimjenjiv, jer je nezakonit i neustavan“, ocijenila je ona.
Ljumović je mišljenje da je neophodno imati Etički kodeks, istakavši da bi raspravu trebalo odložiti i zadati jasne ciljeve i zadatke oko te tačke dnevnog reda.
Sa pet pozitivnih glasova članova Savjeta, usvojen je Etički kodeks Javnog servisa.
Komentarišući postupak sportskog novinara Nebojše Šofranca koji tokom utakmice fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Hrvatske nije osudio ekstremističke komentare navijača, ombudsman RTCG-a Ivan Ivanović kazao je da on nije ni osudio situaciju. Istakao je i da je Šofranac rekao da je atmosfera bila sjajna, što je daleko od istine u datom slučaju.
Camović-Veličković ga je pitala da li je to najteži slučaj otkako je ombudsman RTCG. Kazala je i da je trebalo čuti stav uredništva prije donošenja odluke da je potrebno sprovesti najstrožije disciplinske sankcije.
Drljević je kazao da je u izvještaju ombudsmana falila izjava Šofranca i njegovog urednika.
Mišljenja je da Šofranac nije mogao da ne zna šta se pjevalo na stadionu te noći.
„Neće generalni direktor sprovesti disciplinski postupak – to nije dobra poruka. Ja to ne podržavam, neću Vas ni tjerati da ga pokrenete. Savjet je neko ko kreira politiku ove kuće... Moramo se odnijeti prema slučaju, a ne pojedincu“.
Član Savjeta Filip Lazović je poručio Ivanoviću da se korektno ponio, ali da je trebalo da „relaksira situaciju“.
„Na način što biste pitali i aktera iz novinarske stolice. Stekao se utisak da je on nešto uradio, a da je njegova kuća odmah dala stav“, rekao je.
Camović-Veličković je konstatovala da se na portalu odbija pravo na reagovanje. Poručila je Ivanoviću da su se stekli uslovi da bude razriješen, jer ima obavezu da dostavlja kvartalne izvještaje redovno. On to, ističe, nije uradio.
„Evo danas, u decembru, nakon godinu od imenovanja mi se upoznajemo sa izvještajima“.
Ivanović joj je poručio da nema potrebe da joj bude žao, te da ako bi bio smijenjen, tako bi se skinuo veliki teret sa vrata.
Drljević je poručio Camović-Veličković da pisanim putem, uz navođenje neispunjavanja obaveza Ivanovića, pokrene inicijativu za njegovo razrešenje.
„Navedite sve, da bismo mi mogli u tom pravcu da reagujemo“, poručio je Drljević.
Rasprava o sublicenciranju sadržaja bez medija
Camović Veličković je, na samom početku sjednice, predložila je Savjetu da danas ne raspravljaju o izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa Javnog servisa, te da bi je, zbog obimnosti sjednice, trebalo odložiti za jednu od narednih.
„Moj predlog je bio da se Etički odbor u potpunosti eliminiše i da se vrati nadležnost Savjetu. To je suštinska izmjena Etičkog kodeksa“.
Drljević je poručio da bi bilo bolje imati „koliko toliko sređeniji Etički kodeks, nego da ga nemamo“.
Ljumović je poručio da je „u dilemi“, jer su se „otvorila neka etička pitanja“.
„Otvara se dilema preklapanja sa samim nadležnostima Savjeta. Čini mi se i da je izaostala naša odgovornost. Možda da se organizuje neka tematska sjednica ili sastanak tokom koje bi se o tome diskutovalo“, rekao je.
Drljević je kazao da bi o Etičkom kodeksu trebalo danas razgovarati. On je naglasio da ga imaju samo na papiru, ali ne i u praksi.
Predsjednik Savjeta je predložio da rasprava o sublicenciranju sadržaja RTCG-ACG „zbog osjetljivosti podataka“, bude zatvorena za javnost, odnosno medije. Rekao je da nije u interesu Javnog servisa da mediji sada budu upoznati sa sadržajem "osjetljivih ugovora“, dodajući da će biti blagovremeno obaviješteni o tome.
Savjet je, takođe, prihvatio da se osnuje posebna galerija Javnog servisa, a na inicijativu člana Naoda Zorića.
Bonus video:
