Sportsko-ribolovni klub „Lipljen“ iz Pljevalja, uz pomoć stručnjaka sa Prirodno-matematičkog fakulteta iz Podgorice i ihtiologa Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, sproveo je dvodnevnu akciju spašavanja riba i drugih vodenih organizama iz starog korita rijeke Ćehotine, koje je ostalo bez vode nakon njenog preusmjeravanja u novo korito, izgrađeno, zbog širenja eksploatacionog područja Rudnika uglja.
Predsjednik kluba Vaso Knežević kaže da je rijeka 23. decembra u 14.20 časova zvanično potekla novim koritom, u dužini od oko tri kilometra, dok je stari tok, takođe u dužini od približno 3 km, ostao potpuno isušen.
„Rijeka Ćehotina je izmještena četvrti put zbog potreba rudnika uglja. Ranija izmještanja su je udaljavala od grada, a sada je opet vraćena prema gradu, kuda je nekad tekla,“ kazao je Knežević, podsjećajući da se promjena toka desila po skraćenom postupku jer je projekat proglašen od državnog interesa, bez procjene uticaja na životnu sredinu.
Za potrebe sanacionog ribolova korišćen je elektrošoker, uređaj kojim su upravljali stručnjaci sa Prirodno-matematičkog fakulteta iz Podgorice, jedini u državi koji imaju dozvolu za takav vid izlova.
„Elektrošokerom su upravljala stručna lica sa PMF-a, koji jedini u Crnoj Gori imaju dozvolu za takav vid izlova, uz prethodnu saglasnost Ministarstva poljoprivrede – Direktorata za ribarstvo,“ objasnio je Knežević.
Akciju je nadgledao inspektor za ribarstvo, a angažovanje stručnjaka finansirao je Rudnik uglja, koji je, prema navodima kluba, imao zakonsku i moralnu obavezu da spriječi štetu nad ribljim fondom.
„Stručna lica sa PMF-a angažovao je Rudnik uglja, jer bi u suprotnom pričinio štetu ribljem fondu,“ istakao je predsjednik kluba.
Tokom akcije spašena je značajna količina ribe, najviše mlađi potočne pastrmke, ali i kapitalni primjerci lipljena i pastrmki.
„Na sreću, veći dio ribe se povlačio kako se povlačilla i voda u starom koritu, tako da se veća količina ribe sama povukla nizvodno u slobodni dio toka rijeke Ćehotine. Sva izlovljena riba je premještena u slobodni dio toka rijeke Ćehotine uzvodno od starog toka, u mjestu Rabitlje, iz razloga što u taj dio toka rijeke i dalje ne može riba da izlazi uzvodno zbog postojanja brane u Durutovićima, što je glavni nedostatak projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine, to jeste što nije projektovana riblja staza na samoj brani, koja bi obezbjedila nesmetane riblje migracije, naročito u periodu mrijesta,“ rekao je Knežević.
Iz kluba su posebno izrazili nezadovoljstvo načinom na koji je izvedeno novo korito rijeke.
„Nijesmo zadovoljni načinom na koji je izvedeno novo korito. Previše je vještačko, upravljeno, sa ubrzanim i jednoličnim tokom. Rijeka mora biti rijeka, a ne kanal,“ poručio je predsjednik kluba.
SRK „Lipljen“ je predstavnicima rudnika ponudio saradnju u sanaciji i predložio niz konkretnih korektivnih mjera: ugradnju pregrada i slapišta od krupnog kamenja i stabala radi usporavanja toka, ozelenjavanje priobalnog pojasa, izgradnju staza uz rijeku, godišnja poribljavanja uzvodnog toka i plansku nadoknadu ribljeg fonda. „Za sve aktivnosti koje bi Ćehotini vratile nekadašnji status, stojimo na raspolaganju Rudniku uglja, u javnom interesu,“ naglasio je Knežević.
Iz kluba su podsjetili i na zakonske obaveze rudnika.
„Rudnik je u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu u obavezi da poribljava novonastali dio toka u periodu od pet godina,“ rekao je Knežević i dodao da bi se migraciona barijera mogla kompenzovati planskim poribljavanjima, naročito u periodu mrijesta.
Bonus video:
