Mjesna zajednica Stari grad smatra da je Budva posljednjih godina u velikoj mjeri izgubila svoj identitet.
“Nekada grad koji se nije mogao zaobići, danas je, nažalost, grad koji se često zaobilazi. Grad kulture, Grad teatar, gradske muzike, autentičnih događaja i snažne turističke ponude, postao je prepoznatljiv po političkim i kriminalnim obračunima, stihijskoj gradnji i gubitku urbanog i kulturnog duha. Simbolično, nekada su na budvanskim trgovima nastupali umjetnici poput Gibonnija, dok danas svjedočimo nastupima koji ne odgovaraju ni tradiciji grada, ni njegovom kulturnom nasljeđu. Ako je jedini kriterijum 'ono što se traži', bojimo se da je to put bez jasnog pravca i identiteta”, saopštili su iz ove mjesne zajednice.
Ovogodišnji javni doček Nove godine, kako ističu, bio je jedan od najslabije posjećenih u protekloj deceniji, te pokazao sve slabosti ovakvog koncepta.
“Smatramo da je kompletna organizacija novogodišnjeg bazara veliki promašaj. Prostor ispred Starog grada bio je preopterećen i ličio je na improvizovani 'ćacilend 2.0', bez sadržaja, smisla i autentičnosti. Smatramo da praznične kućice ne moraju, niti treba, uvijek da budu postavljene isključivo ispred Starog grada. One se mogu izmjestiti na druge lokacije koje imaju kapacitet i smisao za ovakve sadržaje, poput Lugova, šetališta u Bečićima ili Rafailovićima. Budva je mnogo više od jedne tačke i praznični program treba ravnomjerno rasporediti, kako bi korist imali i grad i gosti”, naglašavaju iz MZ Stari grad i dodaju:
“Jelka, koja je sama po sebi bila lijepa i mogla biti simbol praznika, pretvorena je u šank. Praznične kućice bile su svedene gotovo isključivo na prodaju pića – bez suvenira, bez lokalnih proizvoda, bez tradicionalne hrane i bez ikakvog autentičnog identiteta. Muzika koja se puštala sa kućica bila je u potpunoj suprotnosti sa onim što je dogovarano sa Opštinom Budva i Turističkom organizacijom Budve”, ističu iz ove MZ.
O dron-šou, kako ističe, ne treba posebno govoriti.
"O njemu već izvještavaju regionalni mediji, i to na način koji ne ide u prilog Budvi kao ozbiljnoj turističkoj destinaciji. Posebno problematičnim smatramo višednevnu upotrebu vatrometa (sedam noći zaredom), bez ikakvog obzira prema životinjama i njihovom strahu od pirotehnike. Nekada je zaista manje – više. Poseban problem predstavlja i stanje budvanskog šetališta, koje danas izgleda kao gradilište i smetlište. Nijedan primorski grad ne zaslužuje ovakvo šetalište, a ponajmanje Budva. Šetalište treba da bude srce grada – prostor susreta, šetnje, identiteta i ponosa, a ne simbol zapuštenosti i improvizacije”, navode iz ove MZ.
MZ Stari grad je u više navrata slala sugestije i nudila konkretnu pomoć u organizaciji novogodišnjeg programa i bazara.
“Ali Opština Budva i Turistička organizacija Budve za to nijesu imale sluha. Takođe smo slali dopise koji se odnose na komunalni red, jačinu muzike, kao i upozorenja u vezi sa ulicom kod rampe za ulaz u Stari grad, koja je u lošem stanju i prijeti da se uruši. Sve je rađeno stihijski, bez jasne vizije i dugoročnog plana. Potrošena su velika finansijska sredstva, ali bez vidljivog rezultata, efekta i koristi za grad. Budva mora da se vrati sebi – da pronađe i zaštiti svoj identitet, da se sačuva od nekontrolisane betonizacije i da se planski razvija kao grad kulture, tradicije i kvalitetnog turizma, a ne kao improvizovana scena bez duše i pravca”, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
