Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) upozorila je da u određenom broju zdravstvenih ustanova nijesu dovoljno uređena pravila o učešću ljekara na edukacijama i kongresima koje organizuju ili fanansiraju farmaceutske kompanije, kao ni mehanizmi nadzora nad poštovanjem tih pravila i sankcionisanjem nepravilnosti.
Iz Agencije su “Vijestima” kazali da su njihove sektorske analize i procjene primjene antikorupcijskih mjera prepoznale izazove u ovoj oblasti i da nedorečenosti, imajući u vidu kontinuiranu saradnju zdravstvenih ustanova sa farmaceutskim sektorom, povećavaju rizik od neprimjerenog uticaja i narušavanja profesionalne nepristrasnosti.
“Agencija za sprečavanje korupcije podstiče zdravstvene ustanove da dodatno urede interne procedure, posebno u dijelu koji se odnosi na stručna usavršavanja i kontinuiranu medicinsku edukaciju, te da preciznije definišu prava, obaveze i ograničenja zaposlenih u tim procesima”, kazali su redakciji iz institucije kojom rukovodi Dušan Drakić.
“Vijesti” su krajem prošle godine objavile da su se 262 ljekara Kliničkog centra Crne Gore, prema podacima te ustanove, u posljednje tri godine usavršavala uz sponzorstvo farmaceutskih kuća.
U 2022. godini sponzorisano je usavršavanje 68 ljekara, u 2023. njih 114, a u 2024. ukupno 80. KCCG je naveo i da je u posljednje dvije godine sponzorisana edukacija i za 15 zaposlenih srednjeg medicinskog kadra.
U dokumentaciji koju je ranije dostavio “Vijestima”, KCCG je naveo i da u 2020. i 2021. nije bilo sponzorisanih odlazaka na stručna usavršavanja.
Iz KCCG su ranije saopštili da je sponzorisanje stručnog usavršavanja zaposlenih uređeno pravilnikom i internim aktima, te da je za takvu podršku potrebno pismo namjere i ugovor o sponzorstvu.
Naveli su i da se sponzorstva mogu realizovati ukoliko, kako tvrde, “nijesu u sukobu interesa”, te da je procedura predviđena pravilnikom.
ASK podsjeća da su organi vlasti dužni da Agenciji, do kraja marta tekuće godine, dostave izvještaj o svim donacijama i sponzorstvima iz prethodne godine, uz prateću dokumentaciju.
To važi kada je donacija ili sponzorstvo upućeno instituciji, jer je zdravstvena ustanova obavezna da to prijavi ASK-u.
S druge strane, ASK navodi da takva obaveza ne postoji za fizičko lice - ljekara, ukoliko je donacija upućena direktno njemu, što, kako ističu, predstavlja još jedan razlog zbog kojeg normativni okvir treba da podstiče usmjeravanje donacija ka ustanovama, a ne pojedincima.
“Na taj način obezbjeđuje se transparentnost i javna provjerljivost kroz redovne izvještaje organa vlasti koji podliježu kontroli Agencije”, naveli su iz Agencije.
Da zdravstveni sistem Crne Gore često ostaje na formalnom ispunjavanju obaveza, a ne na suštinskoj primjeni antikorupcijskih mjera, pokazuje i izvještaj ASK-a “Integritet na djelu - procjena primjene antikorupcijskih mjera u zdravstvu”, objavljen početkom decembra.
Agencija je izvještajem obuhvatila 30 ustanova, dok sedam uopšte nije odgovorilo na zahtjeve Agencije.
Iz Agencije je ranije saopšteno da izvještaj rađen kroz kombinaciju samoprocjene ustanova, provjere dostavljene dokumentacije i analize javno dostupnih informacija, što je, prema nalazima, omogućilo identifikovanje razlika između deklarisanog i stvarnog stanja u oblasti prevencije korupcije.
U izvještaju je konstatovano da zdravstvene ustanove uglavnom ostvaruju najviši učinak u formalnom uspostavljanju institucionalnog okvira.
Precizirano je i da je raskorak između propisa i prakse najvidljiviji u oblasti transparentnosti rada i slobodnog pristupa informacijama, jer značajan broj ustanova ne objavljuje potpune podatke o budžetu, javnim nabavkama, ugovorima, zapošljavanju i strukturi zaposlenih.
Najslabiji učinak, međutim, ubilježen je u dijelu koji se odnosi na unutrašnju kontrolu i revizije. Prema izvještaju, unutrašnja revizija je uspostavljena u tek pet ustanova, dok u ostalima ta vrsta kontrole ili ne postoji ili se ne koristi.
Mišljenja samo za doktore - javne funkcionere
U vezi sa potencijalnim sukobom interesa, iz Agencije za sprečavanje korupcije ističu i mogu dati mišljenja ili eventualno voditi postupke isključivo u odnosu na javne funkcionere.
Agencija je podsjetila i da su ASK, Ministarstvo zdravlja i KCCG pokrenuli podkampanju “Zdravstvo bez korupcije”, u okviru nacionalne kampanje “Crna Gora bez korupcije”, čiji je cilj unapređenje transparentnosti zdravstvenih ustanova, jačanje integriteta zaposlenih i dostupnost kanala za prijavu nepravilnosti.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti obezbjeđuje čvrst normativni okvir i jasno definiše pojmove korupcije, privatnog interesa, zabrane primanja poklona i novca tokom obavljanja posla, kao i obavezu prijavljivanja sumnje na sukob interesa nadležnom Etičkom komitetu”, poručuju iz Agencije
Bonus video:
