Klimatske promjene nijesu apstraktan izazov, već realnost sa kojom se država suočava kroz sve češće poplave, suše i požare i zato je strateško djelovanje u toj oblasti pitanje odgovornosti, poručeno je sa predstavljanja finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja Crne Gore do 2050. godine.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je saopšteno da taj dokument predstavlja jedan od najvažnijih stubova klimatske i razvojne politike u narednim decenijama i da ga pripremaju u saradnji sa partnerima iz Svjetske banke.
Generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i održivi razvoj u MERS-u, Ivana Grujić, kazala je da klimatske promjene nijesu apstraktan izazov za Crnu Goru.
"One su već danas realnost sa kojom se suočavamo kroz sve češće poplave, suše, šumske požare i toplotne talase, sa direktnim posljedicama po naše prirodne resurse, privredu i kvalitet života građana”, rekla je Grujić na predstavljanja finalnog nacrta Strategije niskougljeničnog razvoja.
Ona je poručila da upravo zbog toga dugoročno i strateško djelovanje u toj oblasti nije pitanje izbora, već odgovornosti.
Strategija niskougljeničnog razvoja, prema riječima Grujić, postavlja jasnu i kredibilnu putanju ka ostvarenju dugoročnog cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine, u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela.
"Istovremeno, ona predstavlja logičan i ambiciozan nastavak Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, proširujući našu viziju na period do 2050. godine", kazala je Grujić.
Taj dokument se, kako je dodala, zasniva na detaljnim sektorskim analizama i jasno definisanim politikama i mjerama u svim važnim oblastima, od energetike, saobraćaja, industrije, do poljoprivrede, otpada i šumarstva.
U saopštenju se navodi da se poseban značaj Strategije ogleda u njenom najambicioznijem scenariju, koji predviđa dekarbonizaciju energetskog sistema, snažnu elektrifikaciju saobraćaja i industrije, unapređenje energetske efikasnosti i valorizaciju prirodnih ponora ugljenika, uz očuvanje ekološke ravnoteže.
Grujić je naglasila da Strategija jasno pokazuje da klimatska tranzicija nije prepreka razvoju, već njegova prilika.
"Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i inovativne tehnologije mogu doprinijeti jačanju energetske sigurnosti, smanjenju zavisnosti od uvoznih fosilnih goriva, razvoju zelene ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta”, rekla je Grujić.
Ona je istakla da, istovremeno, takva transformacija jača otpornost ekonomije i društva na buduće klimatske i ekonomske šokove.
Grujić je dodala da je proces izrade Strategije bio inkluzivan i transparentan, zasnovan na otvorenom dijalogu i konstruktivnoj saradnji.
Ona je zahvalila svima koji su, kroz svoje znanje, iskustvo i posvećenost, doprinijeli izradi dokumenta i njegovom kvalitetu, naročito Svjetskoj banci na snažnoj stručnoj i finansijskoj podršci u okviru Partnerstva za implementaciju tržišnih mehanizama.
Kako je rekla Grujić, usvajanje Strategije nije kraj, već početak zahtjevnog, ali neophodnog procesa.
“Njena uspješna implementacija zahtijeva snažnu međusektorsku saradnju, kontinuitet politika i aktivno učešće svih relevantnih aktera. Ministarstvo će u tom procesu imati jasnu koordinacionu i vodeću ulogu, uz snažno partnerstvo sa drugim institucijama i međunarodnom zajednicom", navela je Grujić.
Bonus video:
