Pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija i sudija Ustavnog suda mora biti uređeno na transparentan i dugoročno održiv način, kazala je predsjednica tog suda Snežana Armenko.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, Armenko je, povodom interesovanja javnosti u vezi sa zaradama sudija tog suda, kazala da razumiju zabrinutost dijela građana kada je riječ o visini zarada nosilaca ustavnosudskih funkcija, dodataka na zaradu i legitimnog pitanja da li su oni opravdani.
Armenko je istakla da je povjerenje javnosti temelj svakog ustavnosudskog sistema i da zato zarade nosilaca najviših ustavnosudskih i pravosudnih funkcija moraju da oslikavaju ostvarene rezultate.
“Ali isto tako i da država rješavanjem ovog pitanja obezbijedi njihovu nezavisnost od svake vrste uticaja, na šta je ukazala i Evropska komisija (EK)”, dodala je Armenko.
Ona je rekla da je važno ukazati i na to da položaj sudija Ustavnog suda u pravnom poretku Crne Gore nosi specifičnu odgovornost zbog brojnih nadležnosti propisanih Ustavom.
Ustavni sud, kako je navela Armenko, predstavlja posljednji mehanizam zaštite ustavnosti i zakonitosti, odlučuje o zaštiti ljudskih prava i sloboda a njegove odluke proizvode trajne posljedice na rad sve tri grane vlasti.
“Zato smatram da pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija i sudija Ustavnog suda mora biti uređeno na transparentan i dugoročno održiv način”, rekla je Armenko.
Ona je navela da su sudije Ustavnog suda, iako daju konačnu riječ o najsloženijim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, posljednje u sistemu dobile specijalni dodatak.
Armenko je rekla da je na isti način uređen i sistem zarada i dodataka na zaradu svih nosilaca pravosudnih funkcija.
Prema njenim riječima, dosadašnji rezultati rada Ustavnog suda pokazuju da najviša ustavnosudska institucija svoje nadležnosti izvršava efikasno i odgovorno.
“O čemu najbolje svjedoči činjenica da danas sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od dvije godine, da Evropski sud za ljudska prava i EK ukazuju na poštovanje i izvršavanje naših odluka, kao i da se sud na sistemski način bavi rješavanjem predmeta iz oblasti normative, ne uzmičući pred najkompleksnijim predmetima”, dodala je Armenko.
Ona je rekla da sistem zarada mora obuhvatiti i stručni kadar koji učestvuje u donošenju odluka Ustavnog suda.
Postojeći sistem, kako je kazala, doveo je do toga da, na primjer, sekretari sudova ili zapisničari u sudovima i tužilaštvima imaju pravo na specijalni dodatak za rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
“Dok na taj dodatak nemaju pravo ustavnosudski savjetnici u Ustavnom sudu, koji učestvuju u ispitivanju odluka svih sudova, pa i Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva, s aspekta zaštite ljudskih prava, iako svakodnevno obrađuju predmete iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina”, navela je Armenko.
Ona je kazala da podržava stav da se pitanje zarada riješi na sistemski način za sve sudove uključujući i Ustavni sud, na način koji jasno prepoznaje hijerarhiju i nadležnosti, kao i ostvarene rezultate u radu.
Armenko je poručila da su u Ustavnom sudu spremni da daju svoj doprinos u tom pravcu.
“Ustavni sud ostaje potpuno otvoren za dijalog sa nadležnim institucijama i zainteresovanom javnošću kako bi se ovo pitanje trajno i pravedno uredilo, a sav fokus usmjerio na odluke koje donosimo”, kazala je Armenko.
Bonus video:
