GI "Za nas: Ministarstvo rada izbjegava svoju nadležnost

Ministarstvo, tvrde, bježi od nadležnosti da je u pitanju retroaktivna primjena prava prema korisnicama naknada
0 komentar(a)
Demir Hodžić, Đorđije Blažić, Foto: Filip Roganović
Demir Hodžić, Đorđije Blažić, Foto: Filip Roganović
Ažurirano: 24.05.2017. 18:15h

Građanska inicijativa "Za nas" objavila je formu tužbe Upravnom sudu za korisnice naknada za majke sa troje i više djece, kojom žene koje su dobile rješenje Ministarstva rada i socijalnog staranja ( MRSS ) tuže resor Kemala Purišića po osnovu bitnih povreda pravila postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

Korisnice naknada su MRSS podnijele žalbe zbog izmijenjenog pravosnažnog rješenja, kojim je utvrđena naknada po osnovu rođenja troje ili više djece u iznosu od 336, odnosno 192 eura zamijenjena i umanjena osporenim rješenjem u visini od 264 i 144 eura.

MRSS je odbilo takve žalbe, bez, kako kažu iz GI, navođenja ijednog valjnog razloga i obrazloženja kako se pravosnažno rješenje može mijenjati.

MRSS, kako su kazali, "bježi od nadležnosti da je u pitanju retroaktivna primjena prava", kao i od nadležnosti primjene Evropske konvencije o osnovnim ljudskim pravima i slobodama kojim se povređuje pravo na neometano uživanje svoje imovine, kao i da svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske.

"Umjesto da se upusti u ocjenu zakonitosti osporenog rješenja i ocjenjuje njegovu zakonitost sa aspekta primjene ratifikovanih međunarodnih akata i retroaktivnu primjenu prava... MRSS neprimjereno izbjegava svoju nadležnost", navodi se u primjeru tužbe.

GI "Za nas" navodi i da se osporenim rješenjem vrijeđa ustavno načelo vladavine prava i pravne sigurnosti, te da se "urušavaju stečena prava žalioca ostvarena pravosnažnim rješenjem".

"Nesporno je da je u konkretnoj upravnoj stvari riječ o prvostepenim pravosnažnim rješenjima… koja se više ne mogu pobijati.... a kamoli mijenjati”, navodi se u primjeru tužbe i dodaje da u slučaju majki, sporna rješenja nisu poništena, niti ukinuta, već da je prvobitno pravosnažno rješenje o stečenom pravu "zamijenjeno".

GI navodi da nijedan zakon ne propisuje mogućnost zamjene rješenja prvostepenog organa koji je rješenje i donio, osim u slučajevima kada prvostepeni organ postupa po žalbi… kod instituta ponavljanja postupka… ili kod vanrednog pravnog sredstva poništavanja i ukidanja rješenja povodom upravnog spora.. što, kako navode, u konkretnim predmetima nije slučaj.

GI "Za nas" navodi i da jeste moguće da nadležni pokrenu postupak po službenoj dužnosti u slučaju potrebe zaštite javnog interesa, te dodaju da u slučaju naknada, zakonodavac u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti nije utvrdio u čemu se ogleda javni interes smanjenja naknada, niti potrebu retroaktivne primjene zakona, prema kojem "pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo".

GI "Za nas" u primjeru tužbe navodi i da je u konkretnom slučaju povrijeđeno načelo prema kojem u pravnom sistemu ne mogu egzistirati dva upravna akta u istoj upravnoj stvari.

Bonus video: