UNICEF razumije zabrinutost vlada i pozdravlja činjenicu da se bezbjednost djece na internetu konačno shvata ozbiljno, iako potpuna zabrana pristupa digitalnom svijetu danas nije izdvodljiva. Djeca su svakodnevno izložena stvarnim rizicima u digitalnom okruženju, međutim, sama starosna ograničenja nijesu rješenje.
To je “Vijestima” kazao šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei, povodom obilježavanja Svjetskog dana bezbjednog interneta.
“Stav UNICEF-a je da su djeci potrebne tri stvari: platforme koje su bezbjedne po dizajnu, sa sadržajem prilagođenim uzrastu i odgovarajućim filterima, jasna pravila koja pozivaju društvene mreže i IT kompanije na odgovornost i sistemi koji pružaju podršku porodicama i školama. Bez toga, sav teret se prebacuje isključivo na roditelje i djecu - a to nije ni pravedno ni djelotvorno”, ocijenio je Servadei.
Predlog zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom prostoru, koji je poslanica Socijalističke narodne partije Sladana Kaluđerović predala Skupštini, predviđa zabranu pristupa digitalnim platformama djeci mlađoj od 13 godina, obaveznu roditeljsku saglasnost za uzrast od 13 do 16 godina, a pored ostalog i stroge obaveze za platforme koje koriste vještačku inteligenciju.
Dojče vele je objavio juče da se Evropska unija izjasnila se za uvođenje minimalne starosti za društvene mreže i da više evropskih zemalja, uključujući Dansku, Francusku, Italiju, Grčku, planira zabranu društvenih za djecu do 15 ili 16 godina.
“Potpuna zabrana pristupa digitalnom svijetu maloljetnicima danas nije ni izvodljiva. Uz to, pristup digitalnom svijetu je od ključnog značaja za učenje i razvoj. Ono što nam je hitno potrebno jeste regulacija društvenih mreža i digitalnog prostora, kako bi sadržaj bio prilagođen uzrastu, kako bi se poštovali privatnost i prava djece, a roditelji i staratelji bili osnaženi da upravljaju sadržajem i vremenom koje djeca provode onlajn”, smatra Servadei.
Svaki zakon, tvrdi on, treba da ide dalje od samih starosnih ograničenja i da obezbijedi snažniju odgovornost platformi, bolju zaštitu prava djece i stvarnu podršku porodicama, školama i mladima.
“Fokus uvijek treba da bude na izgradnji sistema koji djecu zaista štiti, a ne samo na simboličnim mjerama”, rekao je.
Servadei podsjeća da, prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2024. godine, oko 11 odsto adolescenata u Evropi koristi društvene mreže na problematičan način. To, tvrdi, pokazuje da se sposobnost samokontrole na internetu značajno razlikuje u zavisnosti od uzrasta, zrelosti i uzora u okruženju.
“Zato rješenje nije jednostavno isključivanje djece iz digitalnog svijeta. Digitalni prostor mora biti osmišljen tako da podržava razvoj djece, štiti njihovu dobrobit i poštuje njihova prava”, ocijenio je.
Servadei poručuje da same zabrane ne mogu riješiti problem koji je sistemski, zato UNICEF poziva na jasno definisane odgovornosti države, kompanija i roditelja, kao i na jasna pravila koja zaista štite djecu.
To konkretno znači da, prije svega, zakoni moraju pratiti način Ministarstva prosvjete, nauke i inovacijana koji se zloupotrebe danas dešavaju na internetu.
“Svi oblici seksualne eksploatacije djece na internetu moraju biti efikasno procesuirani - uključujući zloupotrebe putem prenosa uživo i materijale generisane vještačkom inteligencijom koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Riječ je o teškim krivičnim djelima i zakonodavstvo ih mora jasno prepoznati i sankcionisati. Drugo, djeci su potrebni lako dostupni mehanizmi za traženje pomoći i prijavu problema, kako onlajn, tako i oflajn. Crna Gora ima Dječju SOS liniju, ali je važno unaprijediti njenu vidljivost i dostupnost za djecu. Istovremeno, stručnjaci koji rade s djecom, uključujući policiju, socijalne radnike i predstavnike pravosuđa, moraju imati kontinuirane obuke kako bi reagovali na način koji je bezbjedan za dijete, utemeljen na razumijevanju traume djeteta i u skladu s tim kako djeca zaista koriste digitalne tehnologije. Neophodno je jačati znanje o pravima djeteta i razvoju djece i tako omogućiti djeci da zaista budu zaštićena, a ne okrivljena kada dođe do problema”, istakao je.
Tvrdi i da tehnološke kompanije moraju snositi odgovornost, a platforme treba da budu dizajnirane tako da su bezbjednost djece, privatnost i dobrobit korisnika prioriteti od samog početka.
“I konačno, roditeljima, nastavnicima i zajednicama potrebna je podrška. Potrebni su im alati da prepoznaju rizike na internetu, pomognu djeci da razvijaju digitalne vještine i da dugoročno ostanu bezbjedna. Istovremeno, djecu i mlade treba slušati i smisleno uključivati, jer politike najbolje funkcionišu kada odražavaju njihova stvarna iskustva, a ne samo pretpostavke odraslih o životima djece i mladih danas”, zaključio je Servadei.
Unaprijediti i finansirati inicijative
Servadei smatra i da Crna Gora već ima dobre osnove – digitalna školska platforma, razvijena u saradnji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i UNICEF-a, pruža bezbjedno digitalno okruženje i praktične resurse za nastavnike, roditelje i učenike.
“Takođe, program socio-emocionalnih vještina ‘Moje vrline i vrijednosti’, koji se sprovodi uz podršku UNICEF-a i u saradnji sa Zavodom za školstvo, od ključnog je značaja za podizanje svijesti među djecom i unapređenje njihovog razumijevanja online rizika”, rekao je. Prema njegovim riječima, aplikacija za roditeljstvo ‘Bebbo’ koju takođe podržava UNICEF, zajedno sa programima roditeljstva koji se organizuju uživo, pomaže roditeljima da se snađu u zdravom korišćenju ekrana i digitalnoj bezbjednosti, a podsjeća i na nacionalnu SOS dječju liniju za pomoć dostupnu 24 sata dnevno. Međutim, poručuje da je potrebno da se te inicijative sistemski prošire i adekvatno finansiraju, kako bi imale stvarni i održivi uticaj.
Bonus video:
