Strateško uređivanje zakona i odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice, jer nedostatak istraživačkog pokrivanja tih tema u medijima održava predrasude i stereotipe, dodatno marginalizujući osobe iz zajednice i stavljajući ih izvan okvira osnovnih građanskih prava.
To je ocijenjeno tokom II panela "Između vidljivosti i stereotipa: kako mediji predstavljaju LGBTIQ+ zajednicu?" održanog u okviru okruglog stola "Predstavljanje LGBTIQ+ osoba u crnogorskim medijima", koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Aktivista Asocijacije Spektra Marko Vukčević istakao je da se LGBTIQ+ svakodnevno susrijeće sa negativnim komentarima, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama.
"Donatori nas često pitaju prijavljujemo li komentare koje dobijamo, ali jednostavno to nije moguće u svakom slučaju. Količina negativnih komentara je tolika da bi njihovo konstantno prijavljivanje zahtijevalo puno vremena, osim ako se ne radi o ozbiljnijim prijetnjama”, pojasnio je Vukčević, prenosi PR Centar.
On je naglasio da mediji igraju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg javnog prostora.
"Važno je da mediji ozbiljnije prate problematične komentare i ocjenjuju da li se situacija popravlja. Trenutno je uklanjanje uvredljivih sadržaja nedovoljno sistematski i nije na visokom nivou", ocijenio je Vukčević.
Ukazao je na pad medijskog izvještavanja o zajednici, posebno u periodima važnih političkih kampanja, poput kampanje za zakon o pravnom priznavanju roda na osnovu samoodređenja.
"U periodu 2022–2024, kada su dva prajda održana i kada su politički zahtjevi zajednice bili jasni, medijsko izveštavanje o potrebama kvir zajednice znatno je smanjeno. Istovremeno, kulturni događaji koje organizuje zajednica, poput promocija filmova i knjiga, gotovo da se ne spominju u medijima”, rekao je Vukčević.
On dodaje da je situacija zabrinjavajuća, poručujući da se zajednica ne predaje.
"Kultura koju proizvodi kvir zajednica postoji i razvija se, ali javna scena i dalje je nedovoljno inkluzivna, što pokazuje potrebu za kontinuiranim radom i većom medijskom podrškom", naveo je Vukčević.
Izvršni direktor ERA LGBTI Association Danijel Kalezić, istakao je da su negativni komentari i govor mržnje prema LGBT osobama samo jedna mala "puzla u slagalici šireg problema".
"Ovo se ne tiče isključivo LGBT osoba, već pokazuje manjkavosti cjelokupnog zakonskog okvira koji ne omogućava efikasno rješavanje ovih pojava", rekao je Kalezić.
On je istakao da, iako portali moderiraju komentare, na društvenim mrežama korisnici mogu slobodno širiti uvredljive sadržaje.
Kalezić je ukazao da institucije još uvijek ne preuzimaju odgovornost u rješavanju problema, već je na nevladinim organizacijama i aktivistima da prikupljaju i prijavljuju ovakve sadržaje.
Ukazao je nedostatke u radu nove policijske aplikacije za prijavu prekršaja.
"Iako aplikacija omogućava podnošenje prijava uz fotografije i snimke, praksa pokazuje da nakon deset dana policija traži da se sve ponovi lično, što proces čini dugotrajnim i neučinkovitim", pojasnio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, rješenje leži u strateškom uređivanju politike i zakona, kako niko ne bi sebi davao slobodu da širi mržnju prema bilo kome.
"Država mora obezbijediti uslove da se problem riješi onako kako treba. Civilni sektor nema resurse da kontinuirano prijavljuje sve komentare, a mediji često zloupotrebljavaju LGBT temu kako bi podigli pažnju javnosti”, ocijenio je Kalezić.
Direktorica Agencije za audiovizuelne i medijske usluge Sunčica Bakić, pojasnila je da Agencija nadzire rad radijskih i televizijskih programa, dok portale prati samo u slučajevima kada imaju odvojene video sekcije.
"Nažalost, sistem online medija u Crnoj Gori još nije zakonski ujednačen, što otežava nadzor i regulaciju komentara”, istakla je Bakić.
Prema njenim riječima, komentari na portalima i društvenim mrežama često reflektuju narative koje kreiraju tradicionalni mediji.
"Društvene mreže služe uglavnom za distribuciju već formiranih narativa. Tradicionalni mediji i dalje kreiraju ključne priče i utječu na javni diskurs", smatra Bakić.
Kazala je da su slučajevi kršenja prava LGBT osoba u medijima rijetki, ali ozbiljni.
"U posljednjih šest mjeseci Agencija je vodila dva slučaja, oba u televizijskim programima sa nacionalnim pokrivanjem. Oba puta su izrečene kazne, a pitanja LGBT prava bila su povezana sa političkim temama. Cijeli set prava tretiramo kroz kontekst diskriminatornog govora po bilo kojem ličnom svojstvu”, rekla je Bakić.
Upozorila je na opasnost “normalizacije” govora mržnje kroz blage ili neprimjetne komentare.
"Iako se više ne koristi eksplicitni govor mržnje, taj stil komentarisanja može proći ispod radara i vodi ka normalizaciji štetnih narativa u društvu”, istakla je Bakić.
Bakić je naglasila da se mediji koji pokrivaju ljudska prava, uključujući prava LGBT zajednice, bave ovim pitanjima tek u određenim periodima, poput Prajda, dok većina tradicionalnih medija pokazuje uzdržanost.
"Pad medijskog izvještavanja nakon 2024. pokazuje da se teme od interesa za kvir zajednicu uglavnom tretiraju u političkom kontekstu, dok kulturni i društveni aspekti ostaju marginalizovani”, zaključila je Bakić.
Direktorica Queer Montenegro Staša Baštrica, pojasnila je da podaci da je 80 odsto komentara u medijskim člancima negativno ne znače da 80 odsto građana ima negativne stavove.
“Bitno je razumjeti da mnogi od tih komentara sadrže elemente govora mržnje i da je moderacija ključna kako se ti sadržaji ne bi širili na društvenim mrežama”, istakla je Baštrica.
Ona je ukazala na štetan uticaj negativnih komentara na mentalno zdravlje LGBT osoba.
"Iz ličnog iskustva, tokom mog javnog djelovanja kao lezbejka i aktivistkinja, suočavala sam se sa uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama. Takvi komentari mogu ozbiljno uticati na osjećaj lične sigurnosti, posebno kod osoba koje nisu u poziciji da ih ignorišu”, rekla je.
Baštrica je komentarisala način na koji mediji izvještavaju o LGBT zajednici.
"Često se fokusiraju na senzacionalističke naslove, poput ‘prva lezbejka u Parlamentu’, umjesto da se bave stvarnim životima i pravima LGBT osoba. Nedostatak kontinuiranog i istraživačkog izvještavanja doprinosi održavanju predrasuda i stereotipa”, pojasnila je Baštrica.
Prema njenim riječima, medijsko izvještavanje rijetko se mijenja od 2012. do danas, a pokriva uglavnom političke događaje i povremene manifestacije poput Prajda.
"Novinari često izbjegavaju detaljno izvještavanje o LGBT temama, uprkos iskustvu i dokazima sa terena koji pokazuju konstantnu opresiju i izazove sa kojima se suočava zajednica. Takvo izvještavanje dodatno marginalizuje LGBT osobe i stavlja ih van okvira građanskih prava”, zaključila je Baštrica.
Bonus video:
