Ostalo je još da vidimo ko će prvi šegom da krene put stabla.
Tako Veselin Đakonović iz Meteriza komentariše stanje u kom se nalazi stablo javora - platana podno Meteriza u Ulcinju, staro više od pet vjekova.
Od nekadašnjeg omiljenog sastajališta djece i mjesta gdje su vaspitači rado držali časove u prirodi, probijanje puteva i ekspanzija gradnje u naseljima koja mu gravitiraju, prostor su učinili gotovo neprepoznatljivim.
Put je prije nekoliko godina probijen od Nove mahale, a od javora sa česmom put se račva - desni krak ide prema Limanu i moru, lijevi ka Meterizima.
“Bageri i kamioni koju tuda prolaze zatrpali su cijeli prostor i korjenje javora sa gornje strane. Ja i moj komšija Mićo Bevenja godinama smo održavali to mjesto živim, o čemu svjedoče i fotografije, ali protiv ove pošasti nijesmo mogli. Zato i ne idemo više tamo”, kazao je “Vijestima” Đakonović, dok pokazuje starije fotografije na kojim se vidi javor i javorova česma.
On i Bevenja očistili su svojevremeno zatrpani kanal i okolinu oko javora.
“I česma je bila pod zemljom, a voda sa izvora je za piće. Niko o tome nije vodio niti vodi računa”, kazao je Đakonović.
Apel za zaštitu javora i česme ranije su uputile i neke NVO, a nova inicijativa stiže upravo iz Meteriza. Iz NVO “Meterizi Planum za održavanje razvoja” ističu da je javor simbol trajnosti i postojanosti i da danas stoji kao nijemi svjedok promjena koje su godinama nepovratno izmijenile lice brda Meterizi, sve do Limana i Nove mahale.
“Ipak, jedno stablo, ma koliko snažno i dostojanstveno bilo, samo je kap u čaši sveukupne devastacije prostora kojoj svjedočimo. Na brdu Meterizi prirodni pejzaž se postepeno povlači pred betonom, a nekadašnji sklad između čovjeka i prirode ustupa mjesto neplanski vođenim zahvatima u prostoru. Upravo zato, sudbina starog javora nadilazi pitanje jednog drveta; ona postaje simbol odnosa prema prostoru koji pripada svima nama”, piše u dopisu “Vijestima”.
Navode da se, prema riječima mještana, postojanje javora vjekovima.
“Njegova krošnja nadživjela je generacije koje su pod njom odrastale. Takva stabla nijesu samo dio pejzaža već dio identiteta zajednice. Kao što se u Crnoj Gori s posebnim poštovanjem čuvaju stare masline, poput onih u Baru, koje su zakonom zaštićene kao prirodna i kulturna dobra, tako i ovaj javor zaslužuje institucionalnu zaštitu i priznanje svoje vrijednosti”, piše i ističe se da javor u Meterizima ima i snažnu sentimentalnu vrijednost.
“On je mjesto susreta, uspomena i priča, orijentir u prostoru i vremenu. Njegovo rušenje ili ugrožavanje značilo bi brisanje dijela kolektivnog pamćenja ovog kraja. Kao odgovor na narušavanje prirode i prostora koji pripada svima nama, grupa građana i mještana Meteriza podnijela je zahtjev za osnivanje NVO “Meterizi Planum za održivi razvoj”, stoji u dopisu.
Djelovanje NVO, dodaje se, biće usmjereno na očuvanje životne sredine, zaštitu prirodnih resursa i zaštitu javnog interesa u procesima planiranja i izgradnje.
“Borba za javor na Meterizima zato nije izolovan slučaj, već početak šire inicijative da se prostor planira odgovorno i dugoročno. Ako danas ne zaštitimo stablo koje je starije od generacija koje ga okružuju, postavlja se pitanje - šta ćemo ostaviti onim koji dolaze poslije nas? Očuvanje prirode nije luksuz, već obaveza prema budućim generacijama i prema sopstvenom identitetu”, navodi se.
Bonus video:
