Pored podataka o primanjima za sebe i članove porodice, nekretninama, vanknjižnom vlasništvu nad nepokretnim i pokretnim stvarima, funkcioneri će morati da prijavljuju i digitalnu imovinu - kriptovalute, adrese kripto novčanika, nezamjenljive tokene…
To stoji u posljednjoj radnoj verziji Nacrta zakona o sprečavanju korupcije s kraja februara, a nakon što su eksperti Evropske komisije dostavili mišljenje na propis koji im je upućen sredinom prošlog ljeta.
“Vijestima” je više članova Radne grupe Ministarstva pravde potvrdilo da su eksperti zagovarali detaljnije razrađivanje obaveza javnih funkcionera.
Prema riječima sagovornika redakcije, eksperti su stava i da postupci utvrđivanja povrede odredaba Zakona o sprečavanju korupcije moraju biti oročeni, jer bi “sve drugo ukazivalo na nesposobnost i neefikasnost nadležne Agencije za sprečavanje korupcije.”
Isti izvori tvrde i da su eksperti isključivi - način i pravila za izbor direktora Agencije u ovom trenutku ne smije biti promijenjen, jer je postupak u toku, pa će za izbor tog rukovodioca i dalje biti potrebni glasovi četiri člana Savjeta.
“Eksperti su stava i da treba povećati zakonski minimum novčanih kazni za one koji se ogriješe o antikorupcijske propise”, tvrde sagovornici “Vijesti”.
POKLON JE I STVAR I KORIST
Posljednja radna verzija Nacrta zakona s kraja prošlog mjeseca, a u koju “Vijesti” imaju uvid, definiše poklon kao “stvar, pravo ili usluga stečena, odnosno izvršena bez naknade ili po značajno povoljnijim uslovima, novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, bez obzira na njihovu vrijednost i svaka druga korist koja se daje javnom funkcioneru ili povezanom licu sa javnim funkcionerom, u vezi sa vršenjem javne funkcije”.
Prema istom dokumentu, osobe imenovane u radna tijela, komisiju ili radnu grupu organa vlasti neće se smatrati javnim funkcionerom, “osim ako ta funkcija podrazumijeva donošenje konačnih obavezujućih odluka ili rješenja, bez obzira na predlagača”.
“Sukob interesa u vršenju javne funkcije postoji kad privatni interes javnog funkcionera ili povezanog lica sa javnim funkcionerom utiče, ili može uticati ili može izgledati da utiče na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije, kao i u drugim situacijama koje mogu dovesti do sukoba interesa”, nova je definicija sukoba interesa…
U Predlogu programa rada Vlade za 2026, s Izvještajem o realizaciji Srednjoročnog programa rada (2024-2027) u prošloj godini navedeno je da još nijesu utvrđene izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije i pored činjenice da je upućen EK na mišljenje 13. juna 2025, a da su djelimični komentari, koji se odnose na dva člana zakona, razmijenjeni tokom oktobra i novembra...
"Ako Agencija u postupku utvrdi da su prijavljeni prihodi i imovina javnog funkcionera i članova zajedničkog domaćinstva značajno manji od realnih, teret dokazivanja osnova sticanja prihoda i imovine je na javnom funkcioneru", stoji, pored ostalog, u posljednjoj verziji Nacrta zakona
SUGESTIJE SA JAVNE RASPRAVE
“Vijesti” su prije godinu objavile da je Direktorat za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde, koji je pripremao Nacrt zakona, prihvatio sugestiju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da “radi nedvosmislenog tumačenja digitalna imovina u svim oblicima i trastovi u zemlji i inostranstvu, kao i stvarno vlasništvo” postanu posebno propisani kao podaci koje funkcioneri moraju prijaviti.
Resor Bojana Božovića tada je odustao od odredbe koja je omogućavala članstvo u više upravljačkih tijela ustanova, institucija državnih, odnosno opštinskih preduzeća funkcionerima koji funkciju obavljaju na neprofesionalnoj osnovi.
“….Postoji realna opasnost da se veliki broj javnih funkcionera iz upravnih odbora i savjetodavnih tijela, koja imaju velika ovlašćenja čime su i podložni korupciji, izostave iz ograničenja predviđenih ovim zakonom”, obrazložili su iz MANS-a sugestiju, što je za Ministarstvo pravde bilo opravdano, pa je ova odredba izbrisana iz Nacrta zakona.
Djelimično je uvažen predlog MANS-a da se vrati rješenje iz prethodne verzije zakona - umjesto podignute vrijednosti uvećanja imovine za koju se mora podnijeti poseban izvještaj sa 10.000 na 5.000 eura. MANS je tražio i da se vrati obaveza funkcionerima da izvještaje o imovini i prihodima podnose u roku od dvije godine od prestanka funkcije - na dan kad mu je funkcija prestala, a ne do kraja marta za prethodnu godinu, kako je sada predviđeno Zakonom.
“Predlog se djelimično prihvata u dijelu vremena kada se izvještaj podnosi. U odnosu na vrijednost koja se prijavljuje, predlog se ne prihvata jer je ista usklađena sa Direktivom (EU) 2015/849 Evropskog parlamenta i Savjetom o sprečavanju korišćenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja terorizma”, pojasnili su iz Ministarstva pravde.
Resor Božovića tada je prihvatio i sugestiju člana Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije Mladena Tomovića da se mora prijavljivati i “vanknjižno vlasništvo na nepokretnim i pokretnim stvarima”.
Tomović je tražio, a Ministarstvo pravde prihvatilo, da se doda i novi član prema kojem “Agencija može pokrenuti postupak upoređivanja prijavljenih prihoda i rashoda javnog funkcionera i članova domaćinstva od početka obavljanja javne funkcije javnog funkcionera.”
Bonus video:
