Sumnju na korupciju evidentirati na granici: Ombudsman zaključio da su policajci prekršili načelo dobre prakse

Ombudsman tvrdi da, na osnovu činjenica, proizilazi da je podnosilac pritužbe prijavu sumnje na koruptivno krivično djelo dao na samom graničnom prelazu Dobrakovo, 23.07.2025. godine, oko 19.45 sati, policijskom službeniku koji je obavljao dužnost vođe dežurne službe

2799 pregleda 1 komentar(a)
Granični prelaz Dobrakovo, Foto: djuric zoran
Granični prelaz Dobrakovo, Foto: djuric zoran

Umjesto da na licu mjesta uzmu izjavu od građanina koji je htio da prijavi da mu je carinski službenik tražio mito, službenici policije na graničnom prelazu "Dobrakovo" uputili su ga u Odjeljenje bezbjednosti Bijelo Polje, čime su prekršili načelo dobre uprave.

To je zaključak Zaštitnika ljudskih prava i sloboda nakon sprovedenog ispitnog postupka po prijavi građanina. Postupanje policije, tvrde, nije u potpunosti bilo u skladu sa principima efikasnosti i dostupnosti organa vlasti građanima.

Zbog toga je Upravi policije, Regionalnom centru granične policije “Sjever” Bijelo Polje preporučeno da policijski službenici ubuduće neposredno evidentiraju svaku prijavu građana o sumnji na korupciju i sprovedu dokazne radnje na samom graničnom prelazu, uz obavještavanje tužioca i bez upućivanja građana dalje, osim u izuzetnim i obrazloženim slučajevima.

Građanin je pritužbom tražio zaštitu za sebe i porodicu od navodnog iznemiravanja i represije koju trpi sa dva telefonska broja, a nakon što je u julu prošle godine na graničnom prelazu Dobrakovo u Bijelom Polju prijavio carinskog službenika koji je od njega tražio novac. U pritužbi je tvrdio da je upućen u najbližu policijsku stanicu da podnese krivičnu prijavu, što je i učinio.

Ombudsman tvrdi da, na osnovu činjenica, proizilazi da je podnosilac pritužbe prijavu sumnje na koruptivno krivično djelo dao na samom graničnom prelazu Dobrakovo, 23.07.2025. godine, oko 19.45 sati, policijskom službeniku koji je obavljao dužnost vođe dežurne službe.

“Zaštitnik podsjeća da su policijski službenici dužni da u skladu sa zakonom prime prijavu o učinjenom krivičnom djelu i prekršaju. Odredba člana 28 Pravilnika o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova postavlja jasnu obavezu za policijskog službenika da sačini službenu zabilješku o početnom saznanju da je izvršeno krivično djelo ili prekršaj, sa osnovnim podacima o događaju, izlasku na mjesto događaja, obavještavanju nadležnog državnog tužioca i preduzetim radnjama”, navodi se u mišljenju.

Upućivanje podnosioca koji je već na granici, gdje postoji policijska ispostava, u drugu organizacionu policijsku jedinicu, tačnije u OB Bijelo Polje, radi podnošenja prijave bez prethodnog preduzimanja navedenih radnji i bez jasnog obrazloženja razloga takvog postupanja, po ocjeni Zaštitnika ukazuje na neefikasan pristup i izostanak proaktivnog djelovanja policijskih službenika koji su naročito važni u predmetima koji se odnose na sumnju na korupciju.

Zaštitnik smatra da su policijski službenici, po saznanju o mogućem koruptivnom krivičnom djelu, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima bili u mogućnosti da odmah prime prijavu, evidentiraju navode podnosioca, obezbijede potrebne dokaze, obavijeste nadležno državno tužilaštvo i osiguraju da podnosilac prijave ne bude izložen nepotrebnim administrativnim obvezama.

U mišljenju piše da je građanin na granici proveo najmanje sat i tokom tog perioda policijski službenici nijesu imali nikakvo postupanje prema njemu, a nije sproveden ni carinski postupak.

“U OB Bijelo Polje podnio je krivičnu prijavu protiv carinskog službenika u 20.50 h i dao na zapisnik obavještenje u svojstvu građanina i tek nakon 22.00h mu je po nalogu dežurnog ODT omogućeno da nastavi put, što implicira da je bio de facto ograničen u kretanju, kao podnosilac krivične prijave”, smatra zamjenica zaštitnika Tatjana Radović Todorović.

Ona naglašava da obaveza prijavljivanja korupcije mora biti praćena i obavezom države da obezbijedi efikasan, brz i bezbjedan mehanizam za prijavu.

"Ukoliko se podnosioci prijava suočavaju sa dugotrajnim procedurama, nejasnim nadležnostima ili pasivnim postupanjem organa, to može dovesti u pitanje djelotvornost institucionalnog odgovora na korupciju, umanjiti povjerenje javnosti u institucije sistema i obeshrabriti građane da prijavljuju koruptivna djela”, piše u mišljenju

Bonus video: