Oko 60 procenata ispitanika – učenika zna da nasilje postoji, od čega je njih 21 odsto kazalo da imaju iskustvo sa njim. Nasilje se prešlo i u internet sferu, pa je najveći broj ispitanika kazao da da ga tamo doživljava.
To je tokom konferencije "Između rizika i odgovora: Prevencija vršnjačkog nasilja i maloljetničke delikvencije", kazao koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Miloš Knežević.
Konferenciju je organizovao CGO u saradnji sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD) i njom je zaokružio projekat "SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas".
Knežević je rekao da se pitanje nasilja ne smije rješavati kada se incident desi, već da je važno raditi na prevenciji.
Otkrio je da je u sklopu projekta "SRCE" sprovedeno istraživanje stavova srednjoškolaca i punoljetnih građana u vezi sa vršnjačkim nasiljem.
"Nasilje se malo prebacilo i na internet sferu, pa je najveći broj njih kazalo da nasilje doživljava u onlajn svijetu. Nakon toga je fizičko nasilje, zatim socijalno... Neki ispitanici su kazali da su doživjeli i seksualno nasilje", kazao je Knežević, dodajući da ih zabrinjava to što su ispitanici kazali da "najmanje vjeruju školama".
Rekao je da su organizovali tri okrugla stola u Budvi, Podgorici i Bijelom Polju "radi konsultacija sa institucijama i finalizacije preporuka".
Knežević je otkrio da su radili tri obuke sa 61 policijskim službenikom i da je fokus bio na pravilnoj komunikaciji sa maloljetnicima, kao i senzibilnijem pristupu.
"Organizovane su tri obuke za 75 pedagoga i psihologa iz osnovnih i srednjih škola. Kroz ove obuke istaknuto je da je sigurno školsko okruženje zahtijeva dodatnu edukaciju, sistemski pristup prevenciji, ali i dodatno osnaživanje osoba koje rade u PP službama u obrazovnom sistemu“.
Organizovana su, rekao je, tri petodnevna interkulturalna kampa za 75 srednjoškolaca.
Poručio je da se problem vršnjačkog nasilja ne smije zataškavati, već da se na njemu mora raditi.
Jerkov: Prevencija mora da počne prije incidenta
Ko-osnivačica Regionalne akademije za demokratski razvoj Aleksandra Jerkov poručila je da kad god se govori o nasilju i delikvenciji da to "nijesu teme koje se smiju razumjeti kroz jedan incident, porodicu, školu ili dijete".
Izjavila je da postoji jedan cijeli svijet mladih iz kojeg su isključeni odrasli. Jerkov je podsjetila da UNICEF u Srbiji godinama upozorava na rasprostranjenost nasilja.
"U svim našim zemljama širom regiona, fizičko kažnjavanje djece i dalje jeste apsolutno normalna stvar. Kao čudaci se posmatraju roditelji koji ne kažnjavaju djecu fizički. Smatra se da je to poruka da je sve dozvoljeno, da tu nema discipline... Živimo u sredini u kojoj je nasilje od malena naučeno kao obrazac ponašanja", rekla je Jerkov.
Prema njenim riječima, maloljetnička delikvencija je signal da je sistem negdje zakazao, te da svaki sukob među djecom nije vršnjačko nasilje. Prevencija, smatra Jerkov, mora da počne "mnogo prije incidenta".
"Ona počinje u školskoj klimi. U tome da se dijete osjeća da negdje pripada... U tome da škola nema samo pravilnik, nego kapacitet i podršku da ga primijeni. U tome da postoje psiholozi, saradnici i stručni saradnici i jasni mehanizmi podrške".
Ona je naglasila da "onlajn prostor nije paralelan, već stvaran život djece i mladih". Jerkov je podsjetila da se nasilje uči i iz javnog prostora, ali i društva gdje se agresija u govoru normalizuje.
Mišljenja je da nije moguće vršnjačko nasilje odvojiti od šire slike takvog ponašanja. Jerkov je kazala da nasilje u Srbiji ne dolazi samo odozdo, već i "odozgo".
"U Srbiji je posebno važno reći da institucionalni okvir postoji... Norme, dokumenti i protokoli postoje. Poslije svega što se desilo u Srbiji, nije dovoljno reći da okvir postoji. Pitanje je da li se on zaista primjenjuje – koliko je ujednačen, brz, stručan...", rekla je.
Isakson: Potreban multisektorski i institucionalni pristup u rješavanju problema nasilja
Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević rekla je da je jako važno da se zakonodavni okvir unapređuje. Ona je kazala da vršnjačko nasilje nije incident, već da je dio šireg društvenog konteksta.
"Na nivou opšte populacije 65 odsto ispitanika smatra da je nasilje povremeno prisutno. Preko dvije petine navodi da poznaje nekog ko je bio žrtva", rekla je Uljarević. Izjavila je da je istraživanje pokazalo da svaki četvrti ispitanik poznaje nekog ko je bio u sukobu sa zakonom. Uljarević je naglasila je da je potrebna sadržajnija saradnja između prosvjetnog resora, policije, ali i medija.
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Liselot Isakson rekla je da su mladi budućnost, te da ih je potrebno podržati u dobrom i lošem.
Kazala je da aktivno rade na saradnji sa mladim ljudima, kao i da im pružaju kontinuiranu podršku.
Naglasila je da je u rešavanju problema potreban multisektorski i institucionalni pristup. Istakla je da treba raditi na sistemu resocijalizacije i edukacije, a ne samo restriktivnom.
„Mnogo djece prijavljuje da su bile žrtve sajber nasilja. Postoje i ona koja priznaju da su bili sajber nasilnici drugima... Treba zaštititi mentalno zdravlje mladih onlajn“, poručila je Isakson.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da društvo nerijetko zaboravlja na činjenicu da dijete u svim okolnostima mora biti zaštićeno.
„Taj izazov jeste jedan od najvećih sa kojima se današnji svijest susrijeće“, kazao je Božović.
On je apostrofirao da je sajber nasilje sve prisutnije, dodajući da je to „jedan novi izazov za savremena društva“.
Izjavio je da postoje oblici nasilja koji su prisutni vjekovima i decenijama, a koje pokušavaju da prevaziđu izmjenama zakonodavnog okvira.
Božović je naglasio je da je jako važno raditi na prevenciji nasilja, kroz multidisciplinarni pristup i međuresornu saradnju „tako da takva ponašanja budu incidenti i rijetkost“.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Tatjana Ćalasan rekla je da je veoma teško pričati sa te pozicije o temi vršnjačkog nasilja.
Istakla je da nasilje „nije nešto što samo gledamo na televiziji ili čitamo u novinama“, već da je dio stvarnost:
„Posljednjih godina smo došli do crvene nlinije kada o tome ne možemo, niti smijemo da ćutimo“.
Rekla je da je riječ o „klizavom terenu“, naglašavajuči da kroz praksu ne mogu sami da djeluju povodom suzbijanja vršnjačkog nasilja.
Bonus video:
