Model takozvanog kondo hotela u Crnoj Gori, koji je zamišljen kao podsticaj razvoju elitnog turizma, u praksi u pojedinim slučajevima dovodi do ozbiljnih finansijskih posljedica po javni sektor, ocijenio je predsjednik Odbora direktora Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Zoran Lakusić.
Kako je naglasio sistem kondo hotela u ovom obliku uveden je dok je na vlasti bila DPS, radi stimulisanja izgradnje visokokvalitetnih hotelskih kapaciteta.
"Kondo hotel je turistički objekat u kojem su apartmani u privatnom vlasništvu, ali moraju biti u funkciji hotela, što znači da se izdaju turistima preko jedinstvenog operatera i ne koriste za stalno stanovanje. Suština ovog modela je da objekat funkcioniše kao hotel, a ne kao klasična stambena zgrada. Problem nastaje kada se ovaj koncept zloupotrijebi. U praksi se dešava da se objekat prijavi kao hotel kako bi investitor ostvario povoljnije uslove, niže komunalne naknade i druge fiskalne olakšice, a potom se apartmani prodaju i koriste kao stanovi ili izdaju mimo hotelskog sistema. Na taj način objekat faktički prelazi iz turističke u stambenu funkciju, iako se formalno i dalje vodi kao hotel", napisao je Lakušić na društvenoj mreži Fejsbuk.
Ovakva praksa, kako je dodao, ima direktne finansijske posljedice.
"Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i lokalne samouprave na ovaj način trpe značajne gubitke, koji se na nivou sistema mogu mjeriti milionima eura, jer se naknade obračunavaju prema formalnoj, a ne stvarnoj namjeni objekata. Time se umanjuju prihodi koji su ključni za finansiranje i održavanje vodovodne i komunalne infrastrukture. Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o sistemu od strateškog značaja za vodosnabdijevanje primorja, koji mora imati stabilne i predvidive izvore finansiranja. Svako umanjenje prihoda direktno utiče na njegovu sposobnost da odgovori rastućim potrebama, naročito u uslovima ubrzane urbanizacije i sve većeg pritiska na resurse”, istakao je Lakušić.
Istovremeno, kako tvrdi, lokalne samouprave ostaju uskraćene za značajna sredstva koja su neophodna za razvoj infrastrukture i unapređenje kvaliteta života građana.
"Umjesto toga, stvara se praksa u kojoj pojedini investitori ostvaruju značajnu dobit, dok se dio troškova prebacuje na javni sektor. Ključni problem dodatno produbljuje nedostatak efikasne kontrole i dosljedne primjene zakona. Iako propisi jasno definišu da kondo hoteli moraju funkcionisati kao hoteli, u praksi često izostaje provjera njihove stvarne namjene, kao i mehanizmi za retroaktivnu naplatu razlike u naknadama u slučajevima kada se utvrde nepravilnosti", navodi Lakušić.
Zbog svega navedenog, kako je dodao, jasno je da postojeći pristup zahtijeva ozbiljno preispitivanje i unapređenje, posebno u dijelu kontrole stvarne namjene objekata i dosljedne primjene zakonskih rješenja.
"Neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme koji će obezbijediti da se sve obaveze obračunavaju u skladu sa realnim korišćenjem prostora, a ne formalnim statusom na papiru.U suprotnom, nastaviće se praksa u kojoj se privatni interesi ostvaruju na štetu javnog interesa, dok će gubici, koji se već sada procjenjuju na milionske iznose, dugoročno ugrožavati stabilnost ključnih infrastrukturnih sistema i održivi razvoj države”, rekao je Lakušić.
Bonus video:
