Vjekovima su se mitovi, legende, narodne epske pjesme i djelovi istorije prenosili usmenim putem, a ta tradicija se danas u Crnoj Gori polako vraća kroz aplikaciju za knjige u audio formatu.
Iako audio knjige tek treba da dobiju na značaju u Crnoj Gori, tim koji je razvio aplikaciju “ABook” priča za “Vijesti” da je proces njenog stvaranja bio ozbiljan, vremenski, ali i finansijski zahtjevan.
“Sa realizacijom smo počeli 2024. godine, a nakon više faza razvoja, testiranja i produkcije sadržaja, ove godine smo lansirali aplikaciju za širu publiku. Navike se mijenjaju - ljudi sve više konzumiraju sadržaj u pokretu, bilo da voze, treniraju ili obavljaju svakodnevne aktivnosti. Upravo tu vidimo prostor za rast. Iako smo ponosni što smo među prvima sa ovakvim konceptom kod nas, naš fokus nije ograničen samo na lokalno. Već sada planiramo širenje na region bivše Jugoslavije, gdje postoji zajednički jezički prostor i velika publika”, rekla je producentkinja i izvršna direktorica Iva Kasalica.
Bajke bliske publici
Prema informacijama dostupnim na sajtu aplikacije, “ABook” je digitalna platforma za audio knjige, koja književnost, piše, “približava savremenom načinu života”.
Aplikacija je dostupna u mobilnim prodavnicama za korisnike Android i iOS operativnih sistema, a trenutno je dostupno desetak bajki za djecu, uključujući narodne priče iz različitih krajeva svijeta.
Prema riječima Kasalice, za bajke su se odlučili jer je riječ o univerzalnom, prepoznatljivom i emotivno bliskom sadržaju širokoj publici.
“Bajke su odličan način da se korisnici upoznaju sa formatom audio knjiga, posebno roditelji i djeca, a u isto vrijeme nudimo kvalitetan zabavno-edukativni sadržaj za najmlađe koji se ne zasniva na gledanju u ekran. Takođe, plan je da svake sedmice dodajemo novu bajku, čime postepeno gradimo biblioteku sadržaja”, rekla je Kasalica, dodajući da je aplikacija trenutno besplatna, ali da od juna “planiraju prelazak na model mjesečne pretplate po simboličnoj cijeni”.
Režiser i kreativni direktor Andrija Mugoša otkrio je da je ideja za razvoj aplikacije “nastala potpuno spontano, tokom treninga”.
“Htio sam da slušam neku audio knjigu na našem jeziku, ali sam ubrzo shvatio da je izbor prilično ograničen i da ono što postoji često nije na očekivanom nivou. To me je navelo da razmislim - ako već postoji potreba, zašto ne pokušati napraviti nešto kvalitetno i dostupno svima? Tako je krenula priča o ‘ABooku’, iz jedne lične potrebe koja se, vjerujemo, poklapa sa iskustvom velikog broja ljudi”, rekao je Mugoša.
Ističe da je proces registracije veoma lak, jer je “dovoljno da korisnici ukucaju ‘ABook’, preuzmu aplikaciju i odmah počnu sa slušanjem sadržaja”.
Kazao je i da im je u planu da ponude sadržaj odraslim osobama kroz djela domaći autora, kao i adaptacije svjetskih klasika.
“Već sada radimo na nekoliko projekata koji su u fazi produkcije, uključujući romane koji zahtijevaju kompleksniji pristup kada je u pitanju naracija i dizajn zvuka. Cilj nam je da postepeno izgradimo raznovrsnu biblioteku koja će zadovoljiti različite ukuse i generacije”, istakao je Mugoša.
Dijalozi pogodni za audio knjige
Korisnici aplikacije mogu da uživaju u bajkama Hansa Kristijana Andersena, Braće Grim, Sergeja Jesenjina, kao i više inostranih narodnih priča.
Proces adaptacije romana ili kratke priče u audio knjigu, otkriva dramaturg Sergej Pavlović, sličan je stvaranju radio-drame.
“Ako u tekstu djela treba izvršiti neke izmjene, one se čine kako bi se najbolje iskoristile prednosti audio medijuma. Recimo u pisanom djelu, često je potrebno opisati osjećanje koje prevladava likom dok izgovara njegov dijalog, bilo kroz direktnu konstataciju njegovog psihološkog stanja ili opise njegovog izraza lica, pokreta rukama, načina na koji izgovara rečenicu, akcenta... U audio drami, to se sve može implicitno prenijeti slušaocu kroz glumčevu intonaciju. Usputni opisi pejzaža se mogu prenijeti kroz zvučni dizajn i upotrebu specijalnih efekata”, objašnjava Pavlović.
Poručuje da su djela koja obiluju emocionalnim, obimnim i dinamičnim dijalozima izuzetno pogodna za audio knjige:
“Pogotovo ako je dijalog u pitanju savremen, jednostavan i prirodno napisan, dajući čitaocu osjećaj da prisustvuje razgovoru između običnih ljudi.”
Romani toka misli, kao i oni napisani u formi ispovijesti su, tvrdi Pavlović, “apsolutno savršeni za adaptaciju u audio format”.
“Takva književna djela su i pisana s namjerom da budu imerzivna, da slušaocu ponude iluziju da mu se neko direktno obraća i da mu omoguće da se oslobodi racionalnog, hladnog razmišljanja i prepusti emociji naracije. Audio format pomaže toj namjeri da se još jače izrazi.”
Publika i dalje čita
Mišljenja je da “uprkos stereotipima koji tvrde suprotno, današnja publika i te kako čita, kao i da internet i društvene mreže u tome mogu pomoći”.
“Činjenica da veliki broj knjižara u svijetu i regionu ima police posvećene ‘booktok’ hitovima, da je sve već količina blogova i jutjub kanala posvećenih knjigama (da ne pominjemo sve posjećenije piratske sajtove), i da se mladi čak i u stvarnom životu sve više priključuju lokalnim književnim klubovima tome svjedoči”, izjavio je Pavlović, dodajući da audio knjige “pomažu u tome da književnost postane popularna među širom javnošću”.
Pavlović ističe da proces adaptacije umjetničkog djela sa “uopštenim ciljem privlačenja današnje publike”, znači da će poduhvat od početka biti osuđen na neuspjeh.
“Takav stav je istovremeno snishodljiv prema publici, ali i nepraktičan i neproduktivan za stvaralački tim. I relativno mala publika, kao u Crnoj Gori, se sastoji od mnogobrojnih supkultura, struja mišljenja, ljudi ekstremno različitih sociokulturnih pozadina. Čak i kada pokušamo da ograničimo i suzimo našu ciljnu publiku, naići ćemo na masovne razlike u preferencama i reakcijama na ponuđeno umjetničko djelo. Jedino što možemo jeste truditi se da ponudimo djela, koja se po svom stilu i sadržaju razlikuju od tipičnih ponuda našeg tržišta i književne scene, truditi se da dostojno prikažemo ono što je njima jedinstveno, i vjerovati da će ta djela pronaći svoje čitaoce”, poručio je Pavlović.
Mićunović: Zvukovi obogaćuju zvučnu sliku audio knjige
Dizajnerka zvuka Sara Mićunović kazala je “Vijestima” da narator audio knjiga treba da ima razvijen osjećaj za ritam i tok sadržaja jednog djela.
“Da promišljeno prilagođava svoj glas u odnosu na djelo, naročito u naraciji kada treba imati mjeru za glumu, ne pretjerati i ne otići u krajnost, karikaturu. Broj naratora, takođe, zavisi od samog djela, romani sa velikim brojem likova će najčešće imati veći broj glumaca, čime se približava i žanru radio-drame. S druge strane, djela napisana u prvom licu najjači utisak će ostaviti kroz glas jednog naratora”, kazala je. Sa aspekta dizajna zvuka, kaže Mićunović, osim tehničke obrade zvuka i montaže, kreativni dio posla obuhvata i “odabir različitih propratnih zvukova koji će obogatiti zvučnu sliku”.
Ističe da ne postoji “jedinstveni recept za privlačenje pažnje čitalaca” i dodaje da publika “može da osjeti da li je nešto stvoreno sa opštom namjerom da privuče”.
“... Ili je iz neke iskrene autentične potrebe. U ovom kontekstu, ono što mi, kao tim ovog projekta, možemo da uradimo jeste da ponudimo raznovrstan sadržaj koji je u svakom koraku stvaranja urađen temeljno, osmišljen pažljivo i kao takav predstavljen publici koja će dati svoj sud”, rekla je Mićunović.
Kasalica: Autorska prava izuzetno važna
Kasalica napominje da su cijelom timu “ABook” izuzetno važna autorska prava, istakavši da “tom segmentu pristupaju vrlo ozbiljno”.
“Sadržaj koji će biti dostupan na platformi ili pripada javnom domenu ili je realizovan uz saglasnost autora i nosilaca prava. U slučajevima kada sarađujemo sa autorima, trudimo se da izgradimo partnerski odnos koji je dugoročno održiv i obostrano koristan. Na taj način ne samo da širimo ponudu, već i aktivno učestvujemo u razvoju domaće audio izdavačke scene”, izjavila je za “Vijesti”.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
