Bijelo Polje: Održana javna tribina pod nazivom "Vakufnama Abdi-paše sina Mustafa-bega iz XVIII stoljeća"

Javna tribina pod nazivom "Vakufnama Abdi-paše sina Mustafa-bega iz XVIII stoljeća" održana je u bjelopoljskom Centru za kulturu.

Prije tribine u galeriji Centra za kulturu izložena je kopija vakufname Abdi-paše sa prevodom, koja će, kako je kazao direktor Centra za kulturu Edin Smailović, svoje mjesto naći u prostoru narodne biblioteke Bijelo Polje.

Bjelopoljski imam ef.Enis Burdžović je kazao da ovaj događaj nije ni cjelovito religijski događaj, ali jeste jedan korak dalje u kulturi pamćenja.

"U kulturi svijesti i samosvijesti i u kulturi jednog smislenog dijaloga večeras se upoznajemo sa ovom Vakufnamom. Vakufnama se veže za vakuf, kao što znate vakuf kad god se pomene u narodu, u svijesti ljudi podrazumijeva se nešto sveto, nešto što je haram oskrnaviti, nešto što je haram prisvojiti itd. I dolazi u šerijatu od glagola evu kafe što znači zaustaviti. Zaustaviti komercijalizam, zaustaviti zaradu i posvetiti opštem interesu, a obično to bude u šarijetu ponajprije svaćeno kao jedan ibadetski prostor, ali i šire sve ono što služi na dobrobit ljudima, pripadnicima islama i drugima", istakao je Burdžović.

Edin Smailović je rekao da je kazao da je Abdi-paša imao tu svijest da dio svog ogromnog imetka stavi u funkciju opšteg dobra te da su ljudi , od najstarije pojave Vakufa, od 7. vijeka od pojave islama, pa do današnjeg vremena, uvakufljavali dobra.

"Neko je uvakufljavao knjige, neko novac, neko izvor vode, neko dućane, ali zapravo sve je izgrađeno na tome da neko od svog viška donira nešto cjelokupnoj zajednici i zato je ovaj dokument između ostalog i značajan. Da nam pokaže, da je Abdi-pašin Vakuf, odnosno priča o njemu, priča o dobru. Priča o čovjeku koji u grad doveo vodu, priča o čovjeku koji je ostavio sredstva da se otvori kuhinja narodna za siromašne, da se otvori medresa za školovanje, da se zavještaju dućani o čijeg prihoda će se finansirati džamijan i tako dalje", kazao je on pojašnjavajući da je ovo priča o napretku i dobru, čemu jedino Crna Gora treba iskreno da teži.

Mirsad Rastoder je objasnio da su vakufi predstavljali jedan oblik organizovane društvene solidarnosti, koji nije bio isključivo vezan za državu, već je počivao na inicijativi pojedinaca i njihovom osjećaju odgovornosti prema zajednici.

"Vakufi nijesu bili povlastica samo velikih centara, već duboko ukorijenjena prakasa i u malim sredinama, gdje su često predstavljali osnovicu razvoja lokalne zajednice. U tom kontekstu, posebno je značajna vakufnama Abdi-paše, sina Mustafa-bega iz XVII stoljeća, koja predstavlja vrijedan prilog istoriji bjelopoljskog kraja, jer svjedoči o postojanju razvijene vakufske tradicije, ali i o ulozi pojedinaca u oblikovanju društvenog i urbanog života. Njena važnost nije samo u tome što potvrđuje postojanje vakufa, već i u tome što nam omogućava da sagledamo konkretne oblike dobrotvornog djelovanja, strukturu imovine i način organizacije društvenih funkcija u jednoj sredini kakvo je bilo Bijelo Polje u osmanskom periodu", kazao je Rastoder i dodao da nas Vakufname podsjećaju da istoriju ne čine samo vladari i ratovi, već i ljudi koji su, misleći na druge, gradili ono što i danas živimo.

Istoričar Amel Durutlić je na tribini kazao da je Abdi-paša obezbijedio sredstva da se dovede voda u grad sa obližnjeg brda Obrov i da se izgrade česme na više lokacija u gradu, čime je riješeno jedno od značajnih pitanja za funkcionisanje svakodnevnog života.

"On je, da bi osigurao taj vakuf i trajnost tog sistema, uvakufio han, dućane i druge nekretine koji su se nalazili u tadašnjem Vakufu, odnosno Bijelom Polju i time znatno doprinio urbanizaciji, ali i današnjem izgledu Bijelog Polja", kazao je on, pojašnjavajući da zbog svega toga Vakufnama Abdi-paše nije samo pravni dokument, već i svjedočanstvo o razvoju Bijelog Polja, o nivou njegove urbanizacije i o ulozi pojedinaca u tom procesu, pokazujući kako se jedna univerzalna ideja – ideja Vakufa osvarivala na lokalnom nivou.

Prevod ovog istorijskog dokumenta uradio je Emrah Seljaci koji je kazao da je 2022. u Bijelom Polju otkrivena tarih ploča sa uklesanim stihovima pjesnika Sitkije, a koji, kako je kazao, svjedoče o postojanju vakufa i zadužbini Abdi-paše, značajnog dobrotvora iz 18. stoljeća.

"Riječ o kamenoj ploči sa jedne od gradskih česama koje je 1772. godine podigao Abdi-paša, sin Mustafa Paše. Ovo otkriće u stvari predstavljalo je početnu tačku za dalja istraživanja. U tom kontekstu locirana je i Abdi Pašina Vakuhnama, dokument koji se stoljećima čuvao u Makedoniji, a koji se, evo, nakon 254 godine simbolično vratio u svoje rodno mjesto. Iste godine imao sam čast da izvršim dešifrovanje, analizu i prijevod tog dokumenta. Abdipašina Vakufnama pisana je na osmansko-turskom jeziku uz dijelove na arapskom na papiru izduženog formata, dakle u formi svitka. Njena struktura slijedi klasični obrazac osmanskih vakufnama od legalizacije, uvodne zahvali Bogu i poslaniku, preko meditacija o prolaznosti života, pa do preciznih odredbi o zaviještanju imovinje. Dokument sadrži jedan formalni ili prividni sudski postupak kojim se potvrđuje pravna valjanost i neopozivost vakufa", kazao je između ostalog Seljaci.

Na tribini je govorio i predsjednik Medžilisa islamske zajednice u Bijelom Polju Alija Kujović.