Štedi li država na najranjivijima?

Nakon višemjesečnog zastoja u radu socijalno-ljekarskih komisija, onkološkim pacijentima i roditeljima djece sa autizmom počela su da stižu rješenja da su odbijeni za državnu pomoć.

U odlukama se taj stav pravda novim Pravilnikom o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite i medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodataka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom radnog vremena.

Iz nevladinih organizacija koji zastupaju prava najtežih pacijenata, ali i djece sa autizmom upozoravaju da problem nije isključivo u pojedinačnoj procjeni komisije, već Pravilniku koji je, ocjenjuju, “sistemski eliminisao najugroženije kategorije pacijenata”.

Ističu i da ih brine nezasjedanje komisija zbog čega korisnici, tvrde oni, nijesu mogli ostvariti svoja prava, “što ih je ostavilo na cjedilu”.

Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, na čijem je čelu Damir Gutić, poručuju da djeca i osobe sa autizmom nijesu zakinuti, ali nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa onkološkim pacijentima. Kazali su da su tokom 2025. imali sastanke sa roditeljima djece iz spektra autizma, istakavši da smatraju da ih novi Pravilnik ne zakida.

Gardašević: Institucionalno brisanje najteže oboljelih

Direktorica nevladine organizacije (NVO) “Diši” Maja Gardašević kazala je “Vijestima” da je “najveći problem što su novim Pravilnikom onkološki pacijenti praktično izbrisani iz medicinskih indikacija za ostvarivanje prava”.

“U ranijem pravilniku maligne neoplazme bile su jasno prepoznate, čak i terminalne faze bolesti, dok ih u novom dokumentu više nema. To znači da danas osoba koja prolazi hemioterapije, ne može samostalno da funkcioniše, hrani se, održava higijenu ili ustane iz kreveta - više nije prepoznata od sistema kao lice kojem je potrebna tuđa njega i pomoć”, saopštila je Gardašević, dodajući da nije riječ o reformi sistema, već institucionalnom brisanju najteže oboljelih osoba

Ističe da ih posebno zabrinjava što i ljekari u komisijama tvrde da su “vezani” novim Pravilnikom, kao i da kod onkoloških pacijenata “praktično moraju da daju negativna mišljenja, jer karcinomi nijesu više jasno navedeni kao osnov za ostvarivanje prava”.

“Najopasnije je što se iza administrativnih formulacija kriju stvarni ljudski životi. Jedna odbijenica za državu je papir, ali za porodicu pacijenta to znači nemogućnost da plati njegu, terapiju, prevoz ili osnovne uslove života. Kada država iz pravilnika izbriše maligne bolesti, onda nije problem samo administracija problem postaje politika odnosa prema teško oboljelim ljudima””.

Gardašević je “Vijestima” rekla i da su se nadležnom socijalnom resoru obraćali više puta i kroz različite inicijative. Tvrdi da su nadležnom ministarstvu dostavljali i konkretne primjere pacijenata, medicinsku dokumentaciju, iskustva porodica, istakavši da su upozoravali i na to da će Pravilnik dovesti do odbijanja onkoloških pacijenata.

“Nažalost, umjesto suštinskog razgovora i uvažavanja problema, stekli smo utisak da su upozorenja ignorisana. Institucije ne smiju štedjeti na najteže oboljelim građanima. Ako država štedi tako što briše onkološke pacijente iz prava na tuđu njegu i pomoć, onda moramo otvoreno reći da je to pogrešan i opasan pravac socijalne politike”, kazala je ona, dodajući da suštinskog odgovora i reakcije nije bilo.

Laković: Štede na najranjivijima

Da rješenja komisija za dodjelu tuđe njege i pomoći utiču i na drugu ranjivu kategoriju društva - djecu i osobe sa autizmom, smatra i Goran Laković ispred NVO “Niste sami”.

“Mnogo je slučajeva djece sa autizmom, koja su u prethodnom periodu odbijana za ličnu invalidninu. Većinom su ta prava dobijala tek na drugostepenim komisijama ili nakon sudskih presuda. Ono što nas posebno brine u posljednje vrijeme je nezasjedanje tih komisija, zbog čega korisnici nisu mogli ostvariti svoja prava, što ih je ostavilo na cjedilu. Iako imamo izjave ministra da niko neće biti zakinut, realnost je da su neki ljudi više od 10 mjeseci čekali na svoja prava, pa se pitamo da li će gospodin ministar, pored zakona, dodijeliti i vremeplov kako bi nadoknadio to izgubljeno vrijeme”, kazao je Laković.

Iskustva koja roditelji djece sa autizmom dijele sa predstavnicima “Niste sami”, istče Laković, govore da se “neko u državi sjetio da štedi na najranjivijima”.

Kaže i da su sa nadležnim ministarstvom imali i nekoliko sastanaka:

“Smatram da bi bolje da nije bilo nijednog, jer je sve to bilo samo ogromno gubljenje vremena koje mi, kao roditelji, ne možemo da nadoknadimo”.

Odgovori nadležnih na pitanja NVO i roditelja, ističe Laković, uglavnom su stizali “posredstvom sredstava javnog informisanja”.

“Zbog ‘administrativnog liječenja’ autizma od strane socio-ljekarskih komisija, prije nepunih mjesec dana smo resorne ministre kandidovali za Nobelovu nagradu za medicinu. Kako je kandidatura zvanična, očekujemo odgovor iz Nobelovog komiteta do 20. maja, što bi bio najljepši poklon u susret 20 godina nezavisnosti Crne Gore... Ako se Komitet negativno izjasni, postoje druge institucije koje se bave slučajevima kada se više ljudi udruži kako bi nekog uskratili za elementarna ljudska prava”, izjavio je Laković.

Iz Ministarstva, međutim, kažu da su nova pravila omogućila širi pristup pravima i otklonio određene probleme koji su ranije postojali u praksi.

“Fokus izmjena bio je upravo na tome da se omogući ostvarivanje prava većem broju djece iz spektra autizma, posebno onima koji ranije nijesu mogli da ostvare status zbog načina procjene oštećenja organizma jer su imali 90 odsto oštećenja organizma”.

Pravilnik koji je donesen prošlog decembra, kažu, izmijenjen je sredinom januara, ali se uslovi za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu djece iz spektra autizma, tvrde iz socijalnog resora, nijesu promijenili.

“Kada je riječ o djeci i osobama iz spektra autizma, pravo na ličnu invalidninu sada ostvaruju i djeca iz spektra autizma sa 90 odsto oštećenja organizma, dok je do decembra mjeseca 2025. godine uslov bio 100 procenata oštećenja. Na taj način je riješen i problem koji su imala djeca sa dijagnozom F84.9, odnosno nespecifikovanim autizmom, koja ranije nijesu mogla da ostvare pravo na ličnu invalidninu, a njihovi roditelji pravo na naknadu za rad sa polovinom punog radnog vremena”, kazali su iz nadležnog resora, dodajući da Ministarstvo “trenutno sprovodi sveobuhvatnu reformu sistema vještačenja invaliditeta”.

Laković: Roditelji sami nalaze privremene hranitelje

Laković je “Vijestima” rekao i da je “primjer ‘brige’ nadležnih institut privremenog hraniteljstva”.

“Svaki roditelj djeteta sa smetnjama ima pravo da na 45 dana godišnje sam nađe hranitelja. Osim toga što smo već godinama i njegovatelji, logopedi, defektolozi i ljekari svojoj djeci, država sada od nas očekuje da budemo i ‘biro rada’ - da sami tražimo, selektujemo i animiramo kadar koji će raditi za nevjerovatnih 17 eura po danu. Ne znamo kako su došli do te cifre - možda uz neki ručak koji je koštao 16,99 eura ili kroz trošak goriva koji službenik potroši za par sati vožnje službenim automobilom”, poručio je on.