Pejović: Možda bi bilo dobro ići ka nekoj vrsti specijalizacije, odnosno usmjerenja unutar gimnazije

Popularnost gimnazijskog obrazovanja u Crnoj Gori pokazuje da mladi i dalje vjeruju da je opšte obrazovanje najsigurniji put ka budućem uspjehu, iako tržište rada sve više traži stručne kadrove i praktična znanja, ocijenio je direktor Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici, Zoran Pejović.

On je u intervjuu agenciji MINA upozorio da obrazovni sistem mora pratiti promjene u društvu i na tržištu rada, ali i da se znanje danas sve češće potiskuje pred trkom za diplomama i ocjenama.

Komentarišući činjenicu da iz godine u godinu u Crnoj Gori najveći procenat osnovaca upisuje gimnaziju, Pejović je rekao da popularnost te škole dijelom proizlazi iz činjenice da učenici kroz takvo obrazovanje ne moraju prerano donositi odluke o budućem zanimanju.

„Gimnazija daje priliku učenicima da ne prave rane izbore za život i zanimanje, nego da kroz široko obrazovanje otkriju svoje afinitete i talente“, naveo je Pejović.

Prema njegovim riječima, tvrdnje da gimnazije imaju status elitnih škola proizilazi iz činjenice da ih upisuju učenici sa najboljim uspjehom, dok njeni bivši đaci danas zauzimaju značajne pozicije u brojnim oblastima društva.

On smatra da javnost često pogrešno doživljava opšte obrazovanje kao „nedovoljno konkretno“, iako gimnazijalci posjeduju široka znanja i sposobnost prilagođavanja različitim poslovima.

Potrebna modernizacija i dodatna usmjerenja

Govoreći o reformi obrazovanja, Pejović je kazao da postojeći sistem izbornih predmeta nije dao očekivane rezultate i da je poželjno razmoriti i druge modele, poput uvođenja većeg stepena usmjerenja unutar gimnazija.

„Možda bi bilo dobro ići ka nekoj vrsti specijalizacije, odnosno usmjerenja unutar gimnazije, a koje se predviđa nakon završene prve godine“, rekao je Pejović.

Kako je pojasnio, učenici po važećem sistemu često biraju predmete prema tome koliko će im biti lakše da dobiju dobru ocjenu, umjesto prema interesovanjima ili budućim studijama.

On smatra da bi moderniji programi i djelimična specijalizacija učenike bolje pripremili za fakultete i tržište rada.

Pejović je upozorio i da je jedan od najvećih problema današnjeg obrazovanja to što je u crnogorskom društvu sve izraženiji trend u kojem se više cijene ocjene i diplome nego stvarno znanje.

„Sistem je podešen tako da se više vrednuje svjedočanstvo i ono što je u njemu upisano nego znanje“, naveo je Pejović.

Prema njegovim riječima, veće vrednovanje prijemnih ispita, u odnosu na dobijene ocjene, moglo bi motivisati učenike da više rade na znanju, a manje na „skupljanju ocjena“.

TikTok generacija i promjena odnosa prema autoritetu

Govoreći o uticaju društvenih mreža i digitalnog okruženja, Pejović je rekao da mladi danas imaju sve manje koncentracije za temeljno učenje i duže fokusiranje pažnje na predmete.

„Tehnologija obezbjeđuje brz pristup svemu što vas zanima, pa se pojavljuje privid da nije nužno temeljno i redovno učiti“, rekao je Pejović.

On smatra da nije potrebno samo prilagođavati sistem i nastavni kadar novim trendovima i razvoju tehnologije, već i da u novonastalim okolnostima treba ukazivati i isticati vrijednost znanja, rada i posvećenosti.

“Mi nekad mislimo da se bliskost sa mladima i njihovo povjerenje dobijaju jedino na način da im pokažemo da smo preuzeli savremene modele i da ih ravnomjerno praktikujemo. Međutim, treba da im pokažemo da smo informisani o svemu što oni praktikuju i što ih zanima, ali da tome pristupamo racionalno, dozirano, odgovorno i da ih u svakoj prilici upućujemo na takav pristup”, naveo je Pejović.

Na pitanje o autoritetu škole kao institucije i nastavnika među učenicima, Pejović je kazao da se promijenio generalno odnos mladih prema autoritetima, ali da odgovornost za to ne snosi samo škola, već cijelo društvo.

“Odnos mladih se promijenio prema svima - promijenio se i u odnosu na tretiranje starijih u autobusu, na kasi u prodavnici i generalno u svakodnevnim životnim situacijama. Njihova namjera nije da uvrijede nastavnike ili starije, ali su izgubili iz vida pojedine manire koje su ranije generacije praktikovale i tako ih prenosile na mlađe generacije”, kazao je Pejović.

On je ukazao i na kontekst u kome se u društvu ne vrednuju nastavnici, ali i na narativ koji se plasira i prema kojem fakultete za rad u obrazovanju ne upisuju najbolji.

Kako je dodao, kontekst nije bio naklonjen nastavnicima dugo vremena, ali se neke stvari postepeno mijenjaju.

Kako je ocijenio, problemi u obrazovanju ne mogu se posmatrati odvojeno od društvenog konteksta i sistema vrijednosti koji se mijenja decenijama.

Vršnjačko nasilje ostaje izazov, važan partnerski odnos roditelja i škole

Na pitanje o vršnjačkom nasilju, Pejović je rekao da je neophodno raditi na razvoju tolerancije među djecom i roditeljima, ali i na rješavanju problema kroz razgovor.

“Za jedno društvo koje je tolerisalo grubost u ophođenju, komentare na račun izgleda, porijekla roditelja, odjednom se traži da se stvari podese tako da “niko nikog mrko ne pogleda”. Najbolje bi bilo kad bi se to moglo postići, ali to nije moguće učiniti preko noći”, kazao je Pejović.

On je naglasio značaj razgovora i partnerskog odnosa između djece, roditelja i škole.

Prema riječima Pejovića, danas se o nasilju mnogo više govori, a poseban izazov predstavljaju društvene mreže i komunikacija putem raznih kanala.

Važno je, kako je kazao, da se i stručne službe, ali i roditelji, posvete snaženju djece i njihovom boljem razumijevanju društvenog okruženja.