Keker: Čekić je koristan samo ako znate kako da ga upotrijebite, isto je i sa vještačkom inteligencijom

Vještačka inteligencija (AI) neće zamijeniti advokate, ali će značajno promijeniti način na koji pružaju pravne usluge, zbog čega će predstavnici te profesije morati da pronađu balans između prednosti tehnoloških inovacija, profesionalne odgovornosti i zaštite interesa klijenata, ocijenjeno je na panelu „Advokatura 2.0: transformacija upravljanja i sinergija s drugim profesijama“.

Panel je održan u sklopu konferencije „Budućnost advokature u Crnoj Gori: Reforme, tržište i nova generacija pravne profesije“, koju je u Podgorici organizovala advokatska kancelarija „Jovović, Mugoša & Vuković“ („JMV“).

Učesnici su razgovarali o tome kako vještačka inteligencija mijenja advokatsku profesiju, na koji način može unaprijediti efikasnost rada kancelarija, ali i kako njenu primjenu uskladiti sa profesionalnom odgovornošću, povjerljivošću podataka i interesima klijenata.

Suosnivač i partner u advokatskoj kancelariji „KBP Legal“ Milan Keker bio je izričit da vještačku inteligenciju treba posmatrati kao alat koji može da unaprijedi rad advokata, ali ne i da zamijeni njihovu stručnost i odgovornost.

„AI je alat, nije misleća mašina, i tako ga treba koristiti. Pomoći će nam, ali mi zadržavamo autonomiju djelovanja“, poručio je Keker.

On je kazao da bi kancelarije mogle imati koristi od automatizacije administrativnih i rutinskih poslova, ali da upotreba AI ne smije dovesti do odricanja od profesionalne procjene i samostalnog odlučivanja.

„Čekić nema svrhu dok ga neko ne uzme u ruku, a i tada je koristan samo ako znate kako da ga upotrijebite. Isto je i sa vještačkom inteligencijom“, naveo je Keker.

Poseban akcenat Keker je stavio na pitanje povjerenja klijenata i transparentnosti prilikom korišćenja AI alata.

Prema njegovim riječima, advokati raspolažu izuzetno osjetljivim podacima, zbog čega će kancelarije u budućnosti morati jasnije da definišu pravila korišćenja vještačke inteligencije i o tome informišu svoje klijente.

„Mislim da ćemo vrlo brzo morati da uvedemo posebne klauzule koje se odnose na korišćenje AI. Jedno je ako ga koristimo za tehničke zadatke poput lekture ili gramatike, ali ako se koristi za analizu podataka i donošenje složenijih zaključaka, onda klijent treba da bude upoznat sa tim“, rekao je Keker, izražavajući očekivanje da će Advokatska komora u narednom periodu ponuditi smjernice za korišćenje AI u advokatskoj profesiji.

Da vještačka inteligencija povećava efikasnost rada, ali i doprinosi kvalitetu advokatskih usluga smatra rukovodeći partner u hrvatskoj advokatskoj kancelariji „Porobija & Špoljarić“, Marko Porobija.

On je kazao da AI alati omogućavaju pravnicima da lakše odgovore zahtjevima tržišta i održe visok nivo kvaliteta rada uprkos sve većem obimu posla i pritiscima sa kojima se svakodnevno suočavaju.

„Od advokata se očekuje da isporuči kvalitetnu uslugu u određenom roku i na odgovarajući način. AI nam pomaže da to postignemo. Možete uz pomoć tog alata postići nešto bolje, ali odgovornost za konačni rezultat i dalje ostaje na nama“, rekao je Porobija, ističući da tehnološki napredak ne umanjuje vrijednost pravnih usluga, već mijenja način na koji se ona prepoznaje i vrednuje.

On se osvrnuo i na obrazovanje novih generacija pravnika, koji se, kako je primijetio, „nikada nijesu susrele sa radnim okruženjem bez naprednih AI alata“.

Upravo zbog toga, smatra Porobija, od mladih advokata će se u budućnosti tražiti nove vještine.

„Nekad je problem bio što u advokatske kancelarije dolaze pripravnici koji ne umiju da napišu tužbu. Sada imamo situaciju da će morati da nadgledaju [AI] sistem koji može napisati 50 tužbi za pet minuta. To je već viši nivo odgovornosti u odnosu na ono što se od njih ranije očekivalo“, dodao je Porobija.

Iz tog razloga, kako je istakao, struka se mora snažnije povezati sa obrazovnim sistemom i buduće generacije pripremati za rad u, kako se izrazio, „novom svijetu“.

„Ovo zaista jeste ‘novi svijet’. Prvi put se dešava da se advokatura, koja je hiljadama godina funkcionisala na sličnim principima, suočava sa tehnološkom promjenom koja utiče na samu suštinu načina na koji radimo. Uvijek smo mi bili ti koji razmišljaju, analiziraju i oblikuju argumente, a sada imamo alat koji dio tog procesa može da preuzme“, zaključio je Porobija.

Advokatica u advokatskoj kancelariji „Jovović, Mugoša & Vuković“ Bojana Nikčević kazala je da je ta kancelarija već započela postepeno uvođenje AI alata u svakodnevni rad, prvenstveno kroz rješenja integrisana u postojeće poslovne procese.

Prema njenim riječima, prvi rezultati pokazali su da vještačka inteligencija može značajno ubrzati tehničke i administrativne zadatke, uključujući obradu dokumenata i prevođenje, čime se advokatima oslobađa vrijeme za složenije pravne poslove.

„Vrlo brzo se pokazalo da nam AI može pomoći kod tehničke obrade dokumenata i prevoda. Međutim, nijedan dokument ne izlazi iz kancelarije prije nego što ga neko od nas provjeri. Takođe, vodimo računa da korišćenjem tih alata ne ugrozimo povjerljivost podataka niti interese klijenata“, istakla je Nikčević.

Ona smatra da upravo pitanje kontrole predstavlja jedan od najvećih izazova u primjeni vještačke inteligencije u advokaturi, zbog čega je neophodno uspostaviti više nivoa provjere rezultata koje generišu AI sistemi.

„Mi ne možemo bezrezervno vjerovati tom alatu. Svaki navod, citat zakona ili sudsku praksu koju AI koristi moramo provjeriti, jer smo svjesni da često generiše netačne informacije. To nas vraća na zaključak da je čovjek u ovom procesu nezamjenjiv“, rekla je Nikčević.

Govoreći o obrazovanju novih generacija pravnika, ona je upozorila da brzina, koju omogućavaju AI alati, ne smije doći na račun razvoja analitičkog razmišljanja i profesionalnog iskustva.

Kako je Nikčević navela, formalno obrazovanje samo po sebi nije dovoljno za advokatsku profesiju, zbog čega je važno da mladi pravnici prolaze kroz proces učenja koji će im omogućiti da prepoznaju i isprave greške, bez obzira na to da li ih pravi čovjek ili tehnologija.

„Koristite AI, ali uvijek imajte u vidu šta je suština advokatskog posla – odgovornost i zaštita klijenta“, poručila je Nikčević.

Konferenciju „Budućnost advokature u Crnoj Gori: Reforme, tržište i nova generacija pravne profesije“, otvorili su rukovodeći partner kancelarije „Jovović, Mugoša & Vuković“ („JMV“), Vanja Mugoša i ministar pravde Crne Gore Bojan Božović.

U okviru panela „Da li je crnogorska advokatura spremna za Evropu?“ govorili su slovenačka advokatica i rukovodeća partnerica u kancelariji „Šelih & Partnerji“ Nina Šelih, hrvatski advokat i osnivač kancelarije „Mucalo odvjetnički ured“ Igor Mucalo i advokatica u kancelariji „JMV“ Tamara Dabović.

Na panelu „Crnogorska advokatura danas – ključni izazovi i pravci reforme“ učestvovali su Vanja Mugoša, osnivačica kancelarije „AK Franović“ Ksenija Franović i advokat Stefan Jovanović. Prisutni su imali priliku da prate i keynote intervju „Advokatura 2.0: transformacija upravljanja i sinergija s drugim profesijama“ sa partnerom u advokatskoj kancelariji „Four Legal“ Milovanom Zvijerom.