Evropska legislativa kojom se dozvoljava kretanje kućnih ljubimaca bez nalaza na bjesnilo stupa na snagu sjutra, 19. juna, pa će ubuduće, za prelazak granice sa psom iz Crne Gore ka zemljama Evropske unije i obratno, biti neophodni samo uredan pasoš ljubimca i sertifikat koji potpisuje veterinarski inspektor. U praksi, kako su pojasnili iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP), to znači da se priprema za put sa ljubimcem, umjesto na više mjeseci, koliko je to bio slučaj zbog testa na bjesnilo, procedura sada svodi na najduže tri dana.
“Procedura kretanja sa ljubimcima u zemlje EU i iz zemalja EU u Crnu Goru, olakšana je, odnosno vremenski period potreban da se ispune svi uslovi sada je skraćen sa minimalno četiri mjeseca čekanja (do dobijanja validnog nalaza i poštovanja propisanih rokova) i sveden je na proceduru koja se može obaviti u nekoliko dana”, kazala je “Vijestima” Mevlida Hrapović, načelnica Odsjeka za zdravlje i zaštitu dobrobiti životinja u UBHVFP.
Uz izuzetak nalaza testa titra antitijela protiv bjesnila, kaže ona, za kretanje ljubimaca u zemlje EU ubuduće ostaje sva dokumentacija koja je bila neophodna i do sada - pasoš i sertifikat koji ovjerava inspektor.
“To znači da ljubimca na put moraju pratiti uredno popunjen pasoš i sertifikat koji potpisuje veterinarski inspektor. Ukidanje testa titra skraćuje proceduru sa četiri mjeseca čekanja (krv se vadila mjesec dana nakon vakcinacije, a nalaz je postajao validan tri mjeseca nakon uzorkovanja), na proceduru koja traje jedan do tri dana, a podrazumijeva predavanje zahtjeva Upravi sa propisnom dokumentacijom (pasoš, potvrda o zdravstvenom stanju, popunjen obrazac zahtjeva), nakon čega veterinarski inspektor u roku najkasnije tri dana izdaje potpisan i popunjen sertifikat za kretanje ljubimaca i moguće je odmah krenuti na putovanje”, pojašnjava sagovornica “Vijesti”.
Titar test je test na antitijela bjesnila i radi se i kad je životinja primila vakcinu protiv te zarazne bolesti. Analize mogu da se urade samo u laboratorijama koje su ovlašćene od EU i rade se 30 dana od vakcinacije ljubimca protiv bjesnila. Rezultat testa dobija se za deset dana od dana prijema seruma, ali je putovanje u inostranstvo moguće tek tri mjeseca od urađenog testa - pod uslovom da je test zadovoljavajući. Iz Crne Gore, uzorci su na testiranje slati najčešće u Novi Sad, na Pasterov zavod, gdje analiza košta oko 50 eura. Cijena se dodatno uvećava za troškove koji se plaćaju ambulanti u Crnoj Gori, koja uzima i priprema, potom uzorak šalje u Novi Sad na analizu.
Hrapović ukazuje da je ukidanje testa na bjesnilo značajno i sa finansijskog aspekta, te da to nije slučaj samo za držaoce, odnosno vlasnike ljubimaca, već i za aktiviste za zaštitu životinja, koji sarađuju sa pojedincima i organizacijama u inostranstvu, gdje se udomljavaju psi iz Crne Gore.
“Ovo je veoma značajan korak za aktiviste, imajući u vidu da titar antitijela podrazumijeva čekanje od minimalno četiri mjeseca, kao i finansijski teret troškova testiranja, smještaja životinja koje idu na udomljavanje u tom periodu od četiri mjeseca, a samim tim i teža udomljavanja, jer štenci često porastu, period socijalizacije većinski bude iza njih... Sada će sve te procedure biti sprovođene u periodu od jednog do tri radna dana, što će znatno rasteretiti aktiviste finansijski, a dodatno i organizaciono po pitanju smještaja tih jedinki, slaganja dokumentacije, praćenja procedure...”, kazala je ona.
Prema riječima Hrapović, benefite ukidanja testa titra antitijela protiv bjesnila, u pogledu udomljavanja pasa u zemlje EU, već su osjetile neke države regiona:
“Ova praksa se pokazala kao značajan doprinos u kontroli populacije napuštenih pasa, pa samim tim se na hiljade pasa godišnje iz trećih zemalja sa liste udomljava u EU članicama, što se nadamo da će biti slučaj i sa Crnom Gorom”, rekla je ona i dodala da se mora imati na umu da udomljavanje u zemlje EU nije i rješenje za cjelokupan problem kontrole populacije pasa u Crnoj Gori:
“To je jedna vrsta doprinosa koja ne traje vječno i lanac odgovornosti i preduzimanja koraka u skladu sa zakonskim nadležnostima i obavezama svakako mora početi da se implementira punom snagom, a sistem mora postati održiv sam po sebi”, poručila je.
U cilju suzbijanja i iskorjenjivanja bjesnila, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno UBHVFP, uz podršku Evropske delegacije, Crna Gora od 2011. godine u kontinuitetu sprovodi oralnu vakcinaciju divljih životinja protiv te zarazne bolesti. Posljednji slučaj bjesnila, kako su više puta saopštili iz UBHVFP, zabilježen je 2012. godine.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
