Vuković: Crna Gora je u pogledu Poglavlja 27 ostvarila ograničen napredak

Crna Gora je ostvarila ograničen napredak u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena, dok je u sektoru energetike zabilježila dobar napredak, prvenstveno u usklađivanju zakonodavstva sa standardima Evropske unije (EU), pokazali su izvještaji iz sjenke za poglavlja 27 i 15, koje je pripremila Koalicija 27.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Green Home i predstavnica Koalicije 27, Azra Vuković, rekla je da izvještaj pokazuje da se Crna Gora nalazi u važnoj, ali osjetljivoj fazi evropskih integracija u oblasti zaštite životne sredine.

„Iako smo u ubrzanom procesu ispunjavanja obaveza koje se od nas očekuju, smatramo da je Crna Gora ipak u pogledu Poglavlja 27 ostvarila ograničen napredak, iako je u nekoliko podoblasti postignut umjereni napredak“, kazala je Vuković.

Ona je navela da je ovogodišnji izvještaj nazvan „Most koji se gradi dok se prolazi“, kako bi simbolično prikazao trenutnu fazu reformi.

„Most ka evropskim standardima još nije završen, iako se njime već krećemo. Upravo zato će uspjeh reformi zavisiti ne od broja usvojenih propisa, već od njihove dosljedne primjene i stvarnih rezultata koje građani mogu da osjete u svakodnevnom životu“, rekla je Vuković.

Kako je dodala, iako je veliki broj normativnih akata pripremljen i poslat prema Evropskoj komisiji u toku prethodnih godinu, proces donošenja nije u potpunosti završen.

“Reformski proces mora rezultirati pravno važećim i primjenjivim propisima koji se dosljedno sprovode na terenu. U suprotnom, napredak ostaje ograničen na formalno iskunjavanje obaveza bez suštinskih rezultata u praksi i bez vidljivih poboljšanja u oblasti usklađivanja sa evropskim standardima”, rekla je Vuković.

Prema njenim riječima, najveći izazovi i dalje ostaju u oblastima kvaliteta vazduha, zaštite prirode, upravljanja otpadom i vodama, gdje je potrebno ubrzati donošenje i primjenu strateških i podzakonskih akata.

“U oblasti horizontalnog zakonodavstva, za razliku od prošle godine, ostvaren je ograničen napredak prvenstveno u normativnom dijelu, iako su i dalje prisutna brojna ograničenja, poput administrativnih kapaciteta, ograničenih resursa inspekcijskih organa, kao i nedovoljna međuinstitucionalna saradnja, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou koji opterećuju sistem”, ukazala je Vujović.

Govoreći o kvalitetu vazduha, Vuković je kazala da je ostvaren ograničen napredak kroz pripremu zakonskih rješenja i strateških dokumenata, ali da i dalje nedostaju operativni planovi za njihovu primjenu.

„Međutim, stanje u ovoj oblasti i dalje karakteriše dugotrajno usvajanje i usklađivanje propisa koje je praćeno izostankom dinamičkog i operativnog plana za njihovo sprovođenje, što predstavlja jednu od ključnih prepreka u ostvarivanju postavljenih ciljeva“, navela je Vuković.

Ona je dodala da je ograničen napredak postignuti i u oblasti upravljanja otpadom, prvenstveno usvajanjem Državnog plana upravljanja otpadom za period od 2025. do 2029. godine i pratećih podzakonskih hakata, čime je unapređeno usklađivanje sa zakonodavstvom EU i postavljen osnov za razvoj cirkularne ekonomije.

Prema riječima Vuković, sistem upravljanja otpadom i dalje karakterišu infrastrukturni i institucionalni nedostaci, ograničeni financijski i administrativni kapaciteti, prisutstvo nelegalnih i nesanitarnih deponija, niska stopa reciklaže i nedovoljno razvijen sistem odvojenog sakupljanja otpada.

Ona je kazala da je u oblasti upravljanja vodama ostvaren ograničen napredak, ističući da je neophodno je nastaviti dalje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, posebno u dijelu koji se odnosi na vodu za ljudsku upotrebu.

Vuković je dodala da sektor voda i dalje karakterišu infrastrukturni, finansijski i institucionalni izazovi, uključujući nedovoljno razvijenu i zastarjelu vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, velike gubitke vode, nedovoljni broj sistema za prečešćavanje otpadnih voda.

U oblasti zaštite prirode, kako je navela, zabilježen je umjeren napredak, prvenstveno zbog definisanja prijedloga Natura 2000 područja i dogovora o zajedničkom upravljanju Ulcinjskom solanom.

„To predstavlja važan korak u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27“, istakla je Vuković.

Ona je kazala da je u oblastima industrijskog zagađenja i zaštite od buke ostvaren ograničen a u upravljanja hemikalijama umjeren napredak, prvenstveno kroz usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU i pripremu novih zakonskih rješenja.

Prema riječima Vuković, ključni izazovi ostaju nedovoljni inspekcijski i monitoring kapaciteti, nepostojanje pojedinih registara i sistema za praćenje emisija, kao i kašnjenje u donošenju podzakonskih akata i jačanju administrativnih kapaciteta.

Ona je ocijenila da je i u oblasti klimatskih promjena ostvaren umjeren napredak kroz usvajanje ključnih strateških i zakonodavnih dokumenata, uključujući Nacionalni energetski i klimatski plan, Strategiju niskougljeničnog razvoja i Zakon o klimatskim promjenama.

„Ključni izazov predstavlja prelazak sa normativnog okvira na njegovu punu implementaciju“, upozorila je Vuković.

Ona je kazala da su pred Crnom Gorom su i dalje brojni izazovi, ali i prilika da reformske procese iskoristimo za stvarno napređenje kvaliteta života građana, za zaštitu prirodnih resursa i jačanje otpornosti na klimatske promjene.

Govoreći o Poglavlju 15 – Energetika, Vuković je kazala da je Crna Gora u toj oblastidostigla dobar nivo pripremljenosti i da je tokom izvještajnog perioda ostvaren dobar napredak, naročito u dijelu zakonodavnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije i uspostavljanja strateškog okvira za energetsku tranziciju.

„Glavni izazovi više se ne odnose prvenstveno na donošenje novih propisa, već na njihovu funkcionalnu implementaciju“, rekla je Vuković.

Kako je navela, poseban fokus u narednom periodu mora biti na donošenju preostalih podzakonskih akata, jačanju institucionalnih kapaciteta, razvoju tržišnih mehanizama i sprovođenju mjera predviđenih Nacionalnim energetskim i klimatskim planom.

“Dakle, dalji napredak zavisiće prije svega efikasne implementacije usvojenog zakonodavstva, jačanje administrativnih kapaciteta i blagovremene pripreme za transpoziciju nove generacije propisa EU u oblasti energetike i klime”, istaklaje Vuković.

Vuković je zaključila da evropske integracije u oblasti životne sredine ne treba posmatrati isključivo kroz ispunjavanje pregovaračkih obaveza.

„Važno je da se proces ne posmatra samo kroz prizmu ispunjavanja pregovaračkih obaveza, već kao prilika za dugoročno održiv razvoj zemlje, unapređenje kvaliteta života građana, zaštitu prirodnih resursa i jačanje otpornosti na klimatske promjene“, poručila je ona.

Koalicija 27 će, kako je najavila Vuković, izvještaje dostaviti relevantnim domaćim institucijama i Evropskoj komisiji, nakon eventualnih dopuna i korekcija koje budu predložene tokom javnih konsultacija.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ocijenio je da izvještaj predstavlja objektivan prikaz stanja u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.

„Veoma me raduje što imamo izvještaj koji konstatuje ograničen napredak, ali ipak napredak. Uzimajući u obzir grandioznost Poglavlja 27, zatečeno stanje i put koji tek treba preći, svaki korak naprijed je veoma važan“, kazao je Ćulafić.

On je naglasio da je Poglavlje 27 jedno od najsloženijih u pregovaračkom procesu i da se direktno tiče kvaliteta života građana.

„Ovaj izvještaj pokazuje koliko je ovo poglavlje složeno i koliko se tiče života svakog građanina Crne Gore. Dolazimo u situaciju kada kao društvo i kao državni sistem polako shvatamo koliko je oblast zaštite prirode značajna za kreiranje gotovo svih drugih javnih politika“, rekao je Ćulafić.

Govoreći o aktivnostima Ministarstva, on je saopštio da je završen predlog ekološke mreže Natura 2000, ocjenjujući da će taj dokument imati značaj i za druge oblasti, a ne samo za zaštitu prirode.

Ćulafić je poručio da Ministarstvo izvještaje civilnog sektora doživljava kao „dobronamjeran korektivni faktor“ i važan doprinos unapređenju javnih politika.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović rekao je da poglavlja 15 i 27 predstavljaju važan dio Klastera 4 i da je u proteklom periodu ostvaren značajan napredak, posebno u zakonodavnom i strateškom okviru.

„Govorimo o zakonima, rješenjima i strategijama koje godinama nijesmo imali u ovom polju. Koliko god se činilo da je to samo papir, riječ je o procesu koji zahtijeva inkluzivnost i participativnost kako bismo došli do optimalnih rješenja“, naveo je Zenović.

Prema njegovim riječima, klimatske i politike zaštite životne sredine danas predstavljaju osnovu ukupnog socio-ekonomskog razvoja EU.

„Poglavlje 27 je u istinskom smislu intergeneracijsko poglavlje. Na nama je da pronađemo najbolje modalitete da sačuvamo prostor koji nam je dat i da ga predamo budućim generacijama“, poručio je Zenović.

On je naglasio da su izvještaji i preporuke civilnog sektora važan doprinos pregovaračkom procesu i rekao da očekuje da će saradnja institucija i nevladinog sektora biti nastavljena tokom završne faze evropskih integracija Crne Gore.