Hitna zaštita, a možda i novčana nagrada: Vlada usvojila Predlog zakona o zviždačima

Oni koji prijave nepravilnosti u radnom okruženju mogli bi da dobiju sudsku zaštitu po hitnom postupku, naknadu štete, privremene mjere, zaštitu od odmazde i, u pojedinim slučajevima, novčanu nagradu od tri do pet odsto ostvarenih prihoda ili trajno oduzete imovine.

To je predviđeno Predlogom zakona koji je Ministarstvo pravde dostavilo Vladi, uz predlog da se propis, nakon utvrđivanja, Skupštini pošalje na usvajanje po hitnom postupku.

Predlogom je definisano da se zviždačem smatra fizičko lice zaposleno u javnom ili privatnom sektoru koje je do informacija o nepravilnostima došlo u radnom okruženju i koje podnosi prijavu ili javno objelodanjuje informacije u skladu sa zakonom.

Zaštita se ne odnosi samo na zaposlene u pravnom licu, već status zviždača mogu imati i samozaposleni, vlasnici udjela, članovi upravnih i nadzornih organa privrednih društava, volonteri, pripravnici, korisnici stručnog osposobljavanja, lica koja rade pod nadzorom ugovarača, podugovarača i dobavljača, kao i oni koji su ranije bili zaposleni ili tek očekuju zaposlenje, ako su informacije pribavili tokom procesa zapošljavanja ili pregovora prije zaključenja ugovora.

Nepravilnostima se, između ostalog, smatraju povrede domaćih propisa i zakonodavstva EU u oblastima javnih nabavki, radnih odnosa, finansijskih usluga, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, bezbjednosti hrane, zaštite potrošača, zdravstva, zaštite ličnih podataka, bezbjednosti saobraćaja i zaštite životne sredine, kao i povrede koje ukazuju na korupciju, opasnost po život, zdravlje i bezbjednost ljudi i kršenje ljudskih prava.

Prijava poslodavcu ili direktno Agenciji

Zviždač bi prijavu mogao podnijeti poslodavcu, Agenciji za sprečavanje korupcije, a u određenim slučajevima i javno objelodaniti informacije.

Prijava se može podnijeti pisano, usmeno na zapisnik, poštom, elektronski ili telefonom. Usmene prijave i telefonski razgovori mogu se snimati samo uz prethodno obavještavanje i izričitu saglasnost zviždača. Ako se razgovor ne snima, mora se sačiniti zapisnik koji zviždač može da pregleda, ispravi i potvrdi potpisom.

Poslodavci koji imaju najmanje 20 zaposlenih bili bi dužni da odrede nepristrasno lice ili organizacionu jedinicu za prijem i postupanje po prijavama. Poslodavci sa manje od 20 zaposlenih to mogu učiniti, ali nijesu obavezni. Predviđeno je i da poslodavac mora donijeti interni akt o bližem načinu postupanja po prijavama.

Lice ili organizaciona jedinica zadužena za prijave mora zviždaču dostaviti obavještenje o prijemu prijave u roku od sedam dana, a o preduzetim mjerama i ishodu postupka u roku od 45 dana od podnošenja prijave.

Ako zviždač nije obaviješten, nije zadovoljan obavještenjem ili mjerama, prijavu može podnijeti Agenciji. Predlogom je predviđeno i da se Agenciji može obratiti direktno, bez prethodne prijave poslodavcu.

Agencija bi bila dužna da potvrdi prijem prijave u roku od sedam dana, osim ako je zviždač tražio drugačije ili ako bi potvrđivanje prijema moglo ugroziti zaštitu njegovog identiteta. Ako ASK utvrdi da prijava ne ukazuje na ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na korupciju, trebalo bi da je bez odlaganja proslijedi nadležnom organu i o tome obavijesti zviždača. Ako poslodavac, Agencija ili nadležni organ posumnjaju da je nepravilnošću učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, prijavu i dokaze moraju bez odlaganja dostaviti tužilaštvu.

Predlogom se štiti i anonimni zviždač čiji identitet naknadno bude otkriven, ako ispunjava zakonske uslove za zaštitu i trpi štetu.

Zakon izričito zabranjuje sprečavanje ili pokušaj sprečavanja prijavljivanja nepravilnosti, kao i pokretanje zlonamjernih postupaka protiv zviždača, njegovog pomagača ili povezanog lica. Ipak, zadržana je i zabrana zloupotrebe prijavljivanja. Zloupotreba postoji ako lice podnese prijavu ili javno objelodani informacije za koje je znalo da nijesu istinite.

Tokom javne rasprave više učesnika tražilo je brisanje te odredbe, ocjenjujući da može djelovati odvraćajuće na potencijalne zviždače. Predlagač to nije prihvatio, uz obrazloženje da se sankcionišu samo oni koji su znali da informacije nijesu istinite.

Zabranjene odmazde i tužba

Predlogom je detaljno propisana zabrana nanošenja štete zviždaču. Kao odmazda se, između ostalog, navode rizik po život, zdravlje i imovinu, nemogućnost zapošljavanja, sprečavanje obuke ili napredovanja, negativno ocjenjivanje rada, uskraćivanje sredstava za rad, pokretanje disciplinskih postupaka, suspenzija, otkaz... Zabranjeno je i stavljanje zviždača na “crnu listu”, ukidanje licence ili dozvole, prijevremeni raskid ugovora o isporuci robe ili pružanju usluga...

Jedna od ključnih novina je posebna tužba za zaštitu zviždača. Agencija bi, na zahtjev zviždača i na osnovu dokaza o podnijetoj prijavi, izdavala potvrdu o podnijetoj prijavi u roku od 30 dana. Na osnovu te potvrde zviždač bi mogao da podnese tužbu nadležnom sudu. Tužbu može podnijeti zviždač koji je pretrpio štetu ili kojem prijeti mogućnost nastanka štete. Za postupanje bi bio nadležan osnovni sud, a postupak bi bio hitan. Predviđeno je da tužbi ne mora prethoditi postupak mirnog rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili Centrom za alternativno rješavanje sporova.

Tužbom bi se moglo tražiti utvrđenje da je prema zviždaču preduzeta štetna radnja, zabrana njenog vršenja ili ponavljanja, uklanjanje posljedica, naknada materijalne i nematerijalne štete, kao i objavljivanje presude u medijima o trošku tuženog.

Za zviždače je posebno važno rješenje o teretu dokazivanja. Ako zviždač učini vjerovatnim da je podnio prijavu ili javno objelodanio informacije i da mu je pričinjena šteta, na tuženom je teret dokazivanja da štetna radnja nije povezana sa prijavom.

Sud bi mogao da odredi i privremenu mjeru, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršenje i obezbjeđenje.

Nagrada

Predlogom se uvodi i pravo na novčanu nagradu. Poslodavac može nagraditi zviždača koji je prijavom doprinio sprečavanju nepravilnosti. Zviždač koji je prijavom doprinio ostvarivanju javnih prihoda ili prihoda poslodavca, a ti prihodi bi izostali da prijava nije podnijeta, ima pravo na novčanu nagradu od poslodavca koji je prihod ostvario.

Pravo na nagradu predviđeno je i ako je zbog prijave pokrenut i vođen krivični postupak koji je okončan pravosnažnom odlukom na osnovu koje je došlo do trajnog oduzimanja imovine. U tom slučaju, pravo na nagradu stiče se pravosnažnošću odluke o trajnom oduzimanju imovine. Visina nagrade određivala bi se prema doprinosu zviždača u odnosu na visinu ostvarenih prihoda ili oduzete imovine, a ne bi mogla biti manja od tri niti veća od pet odsto.

Kazne

Za pravna lica koja ne postupaju po zakonu predviđene su novčane kazne od 1.000 do 40.000 eura. Odgovorna lica u pravnim licima i organima mogu biti kažnjena od 500 do 4.000 eura, a preduzetnici od 500 do 12.000 eura.

Kazne su predviđene, između ostalog, za poslodavce koji ne odrede lice ili organizacionu jedinicu za postupanje po prijavama, ne dostave zviždaču obavještenje u propisanim rokovima, ne zaštite povjerljivost podataka, spriječe prijavljivanje, pokrenu zlonamjerne postupke ili nanesu štetu zviždaču.

Fizičko lice može biti kažnjeno od 500 do 4.000 eura ako spriječi prijavljivanje, podnese prijavu za koju zna da nije istinita, neovlašćeno otkrije podatke iz prijave ili nanese štetu zviždaču, pomagaču ili povezanom licu.