Iščupali tuđu maslinu staru 1.000 godina

Sve sam mogao da očekujem, ali da neko može da iščupa tuđu maslinu staru 1.000 godina i da je odnese nekuda kao da nikad nije postojala, to nisam mogao ni u snu da vjerujem.

Tako za “Vijesti” mještanin Pržna Blažo Kažanegra opisuje nevjerovatnu situaciju da se neko drznuo da sa parcele u blizini sela Divanovići kod Kamenova uništi maslinu sa njegovog imanja.

“Prošle nedjelje dobio sam poziv od komšija da su neke masline u blizini sela Divanovići otkinute i da se čuo rad motorne šege. Kada sam došao na lice mjesta, vidio sam dvije masline, za koje znamo da su naše, i bile su posječene. Nakon toga sam pozvao geometra da izađe na teren da budem siguran da su to masline moje porodice i nakon nekoliko dana nalaz geometra je pokazao da se jedna veća maslina nalazi u potpunosti duboko unutar naše parcele 184/1 KO Sveti Stefan, a druga da se nalazi u graničnoj zoni sa susjednom parcelom”, ispričao je Kažanegra.

Kako navodi, ova prva maslina je imala razgranati korijen obima oko 7-8 metara ili više i vrlo vjerovatno je bila stara do hiljadu godina.

“Odmah nakon toga sam slučaj prijavio Ekološkoj inspekciji, Ministarstvu poljoprivrede i Sekretarijatu za privredu Opštine Budva. Takođe sam se dogovorio sa ekspertkinjom za masline iz Bara da dođe narednih dana da snimi maslinu i utvrdi starost. Niko mi nije odgovarao na mejl danima od službi kojima sam prijavio slučaj. U međuvremenu, dobio sam poziv od komšije da se čuje rad bagera u blizini mog maslinjaka. Odmah sam došao na lice mjesta i imao sam šta da vidim: obje masline, koje su prethodno bile posječene, sada su iščupane iz korijena i odnesene, vjerovatno kamionom. U blizini mjesta nalazio se bager na kojem piše “Cool Commerce" bez vozača”, navodi Kažanjegra.

Prema njegovim riječima, sudeći po rupi koja je zatečena na licu mjesta, vidi se da je jedna od dvije masline bila ogromna, i to ona koja se u potpunosti nalazi na katastarskoj parceli u vlasništvu njegove porodice.

“Komadi korijena se i dalje vide u tom iskopu jer počinilac nije uspio da joj satre trag, jer je bila ogromna. Dugo se on borio sa njom; to je bila borba sa vjekovima, sa istorijom, nije mu bilo lako. Žao mi je što institucije nisu odmah reagovale nego su ćutale više dana što je počinilac iskoristio da ovu staru maslinu iščupa iz korijena i odnese”, naglašava Kažanegra.

On ističe da posjeduje svjež nalaz vještaka geodetske struke.

“Na slikama koje su priložene jasno se vidi ista lokacija prije čupanja, nakon što su posječene, i nakon čupanja. Ovo je nevjerovatno zaista, šta reći, nek im Bog oprosti i nek se urazume ljudi. Dokle ide više sve ovo, ima li kraja ljudskoj pohlepi i nezasitosti. Ne znam kako ovo da tumačim i zašto je ovo neko uradio. Postoje indicije, na osnovu iskaza očevidaca, da su masline završile na nekoj od obližnjih deponija. To me dodatno rastužuje, jer sam se nadao da će makar biti presađene na nekom drugom mjestu i da će opet nastaviti da donose plod. Počiniocima želim sve najbolje u životu, a prije svega želim im da se urazume i da shvate da nije sve u novcu”, kazao je Kažanegra.

Ono što se sa maslinama dešava u protekle skoro dvije decenije u Crnoj Gori je nešto što duboko rastužuje svakog iole zdravorazumnog čovjeka. Masline se čupaju na svakom koraku, stari maslinjaci se pretvaraju u gradilišta, a sve zbog gradnje stanova za prodaju. Pritom, čupaju se masline stare i do 1000 i više godina koje se pritom raspadnu na više manjih djelova.

To su nedavno za “Vijesti” kazali iz Fondacije “Bankada” koja okuplja mještane Paštrovića, područja na kome je u protekle dvije decenije građevinska urbanizacija “progutala” na hiljade stabala maslina.

Nekoliko novih gradilišta na području Paštrovića, parcelama gdje su maslinjaci, ponovo je uznemirilo budvansku javnost, pa su društvene mreže preplavljene fotografijama uništenih maslina.

Kako su naglasili, Crna Gora je na “dar” dobila desetine hiljada starih maslinovih drveća u nasljeđe od predaka.

“Brojna od njih starija su od 1.000 godina i takvi primjerci svuda u svijetu predstavljaju i prirodno i kulturno blago. U viševjekovnom uzrastanju masline učestvovao je i čovjek, te ta ljudska intervencija u odgajanju maslina tokom vjekova i milenijuma, ili bolje reći “kultivacija”, daje maslini epitet kulturnog nasljeđa, a ne samo prirodnog. Važno je istaći da je UNESCO prepoznao značaj maslinovih stabala, pozivajući na “zaštitu maslinovih drveća i vrijednosti za koje se ona vezuju, da bi se uvažio njihov društveni, kulturni, ekonomski i ekološki značaj za čovječanstvo”. UNESCO je ustanovio Svjetski dan maslinovog drveta koji se obilježava 26. novembra, te se maslinama pripisuje značaj i u smislu ublažavanja negativnih posljedica klimatskih promjena. Savjet Evrope takođe pridaje veliki značaj maslinovim stablima, sagledavajući ih kao važan istorijski faktor u stvaranju mediteranske civilizacije (“Olive tree civilization”). Pod okriljem Savjeta Evrope postoje tzv. Kulturne rute maslinovih drveća koje povezuju više mediteranskih zemalja i imaju veliki kulturni, turistički i obrazovni potencijal”, ističu iz Fondacije.