Opustošena "Podgoričanka" čeka bolje dane

Obnova jednog od simbola Podgorice bi mogla početi krajem ove ili početkom iduće godine

Ne zna se još hoće li "Podgoričanka" zadržati staro ime, kako će izgledati novi tržni centar i u kojoj mjeri će glavni projekat uvažiti nagrađeno idejno arhitektonsko rješenje tima iz Argentine

2166 pregleda 0 komentar(a)
Nagrađeno idejno rješenje argentinskog tima za “Podgoričanku”, Foto: Podgorica.me
Nagrađeno idejno rješenje argentinskog tima za “Podgoričanku”, Foto: Podgorica.me

Ni nakon više od decenije od zatvaranja jedne od glavnih atrakcija u Podgorici, još se ne zna kada će nekadašnji simbol grada pod Goricom - Tržni centar (TC) “Podgoričanka” ponovo otvoriti vrata za građane.

I dok gradske vlasti najavljuju da bi njena rekonstrukcija mogla početi krajem ove ili početkom naredne godine, stanje u kojem se “Podgoričanka” nalazi je veoma loše - zidovi su ogoljeni, instalacije “vire” sa svih strana...

Nije poznato ni hoće li jedan od simbola Podgorice zadržati staro ime, kao ni kako će izgledati novi tržni centar.

Obnovom “Podgoričanke”, ocjenjuju sagovornici “Vijesti”, “otplatio bi se dug vlasti” prema glavnom gradu i njenim stanovnicima, a njenim “oživljavanjem” pokazalo bi se da “ne mora sve staro da bude uništeno”.

Ističu i da je namjera nekadašnje gradske uprave bila da se taj objekat temeljno rekonstruiše, kako bi se stvorio savremeni izložbeni prostor većih dimenzija i novi dom za podgoričku javnu ustanovu “Muzeji i galerije”.

Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, kojom upravlja Bajko Vučićević, podsjećaju da je u toku izrada glavnog projekta za novi tržni centar u centru grada.

Iako je idejno arhitektonsko rešenje za rekonstrukciju “Podgoričanke” izabrano prije gotovo dvije godine i dobilo pozitivan stav Službe glavnog gradskog arhitekte, terenski radovi još nijesu počeli.

Prazni spratovi, ogoljeni zidovi, napukli plafoni...

Novinar “Vijesti” sredinom prošle sedmice obišao je objekat nekadašnjeg tržnog centra i uvjerio se da se ne nalazi u najboljem stanju.

Ogoljeni zidovi, napukli plafoni iz kojih “vire” instalacije i ventilacioni kanali, prašina, tragovi su decenijskog propadanja koji svjedoče o nekadašnjim vremenima.

Spratovi, nekada ispunjeni žamorom kupaca, djece, penzionera i prodavaca, danas su poput napuštene industrijske građevine. Prazni su, bez ijedne police i vitrine.

Unutrašnjost TC “Podgoričanka”
Unutrašnjost TC “Podgoričanka”foto: Nikola Saveljić

Kroz napukle prozore dopire dnevna svjetlost, koja otkriva ogoljeni enterijer i podove natrpane ostacima maltera i građevinskog otpada. Tek poneki detalj, poput nefunkcionalnih pokretnih stepenica, daje predstavu o tome kakav je nekada bio jedan od epicentara života u Podgorici.

TC “Podgoričanka” bio je među prvim objektima u glavnom gradu izgrađenim nakon Drugog svjetskog rata.

Tadašnje vlasti su odlučile da je 1957. ustupe zgrebačkom preduzeću “Narodni magazin”, a 1970. godine objekat je prešao u lanac robne kuće “Beograd”. Gotovo tri decenije kasnije - 1999. godine, osniva se akcionarsko preduzeće “Podgoričanka”.

Pokretne stepenice u TC “Podgoričanka”
Pokretne stepenice u TC “Podgoričanka”foto: Nikola Saveljić

Rad “Spirala susreta”, autorskog tima iz Argentine, izabran je krajem 2024. godine za najbolje arhitektonsko rešenje za obnovu “Podgoričanke” u centru grada.

"Podgoričanka" kao kulturni centar

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je “Vijestima” da je 3. septembra 2019. godine “okončan dvodecenijski spor i potvrđeno vlasništvo Glavnog grada nad objektom nekadašnje robne kuće”.

“Namjera gradske uprave bila je da objekat temeljno rekonstruišemo kako bismo kreirali savremeni izložbeni prostor većih dimenzija i novi dom za ‘Muzeje i galerije’ Glavnog grada. Na taj način, centar Podgorice konačno bi dobio kulturni ‘hub’ kakav odavno zaslužuje. Prvi korak u tom pravcu odnosio se na utvrđivanje stanja objekta. Polovinom 2020. godine, tim prestižnog slovenačkog arhitektonskog biroa ‘ATELIERarhitekti’, na čelu sa dr Jurij Kobeom, redovnim profesorom na Fakultetu za arhitekturu Univerziteta u Ljubljani, sačinio je predmetnu analizu. U njemu je naglašeno da, s obzirom na to da ‘zgrade namijenjene muzejima zahtijevaju veću nosivost nego zgrade za robne kuće’, te zbog ‘promjene propisa od datuma građenja objekta (šezdesete godine prošlog vijeka)’, ‘konstrukcija zgrade zahtijeva pojačanje’”, rekao je Vuković.

Poslanik DPS-a i bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković
Poslanik DPS-a i bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vukovićfoto: Luka Zekovic

Prije eventualne prenamjene prostora, kazao je, bilo je naloženo da se uradi “sondiranje konstrukcije na par različitih mjesta” i provjeri “količina i kvalitet armature ugrađene u pločama, stubovima i zidovima objekta”:

“Uz napomenu da je ‘za očekivati da armiranobetonske konstrukcije ne zadovoljavaju kriterijume sadašnjih građevinskih propisa’, te da bi poseban problem mogla predstavljati ‘nosivost horizontalnih ploča’. Konačno, kao dodatnu otežavajuću okolnost u kontekstu moguće rekonstrukcije robne kuće, analiza je prepoznala i izuzetno mali broj parking mjesta koje bi, imajući u vidu njegovu relativno malu osnovu, bilo moguće obezbijediti ispod samog objekta”.

Vuković je rekao i da je nekoliko mjeseci kasnije, diplomirani inženjer građevine Radomir Zejak sačinio stručni izvještaj u kojem je navedeno da je prije “eventualnog stavljanja objekta u funkciju potrebno izvršiti kontrolu stabilnosti vertikalnih elemenata”.

“...Te konstatovana potreba ‘za radikalnijim intervencijama i ojačanjima’ usljed postojanja ‘djelimičnih oštećenja zaštitnih slojeva i armature’, kao i ‘relativno velike seizmičnosti predmetne lokacije’. Uzimajući u obzir navedeno stanje objekta, potencijalne rizike po bezbjednost budućih korisnika prostora i brojna objektivna ograničenja u pogledu mogućnosti pretvaranja ‘Robne kuće’ u galerijski prostor, tadašnja uprava Glavnog grada odustala je od pomenutog projekta. Umjesto toga, odlučili smo da objekat ponudimo na prodaju kako bismo na njegovom mjestu dobili novi sadržaj u skladu sa prvobitnom namjenom, a time i veći broj radnih mjesta, što bi doprinijelo realizaciji našeg osnovnog cilja - oživljavanju centra Podgorice”, saopštio je Vuković.

Nova "Podgoričanka" bi oživjela duh starih vremena

Da je nekadašnja robna kuća bila jedan od simbola Podgorice i decenijski prepoznatljivo mjesto smatra odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić.

Osim raznovrsnog asortimana proizvoda, “Podgoričanka” je, kaže on, imala i pokretne stepenice koje su u to vrijeme predstavljale svojevrsnu atrakciju za djecu.

“Izgradnjom nove ‘Podgoričanke’ na svojevrstan način bi se oživio duh nekadašnjeg vremena, što ne bi bila samo simbolička pobjeda svih nas koji Podgoricu doživljavamo svojom, već i put ka vraćanju fokusa na centar grada, obnovi dijela njenog identiteta, uz modernizaciju koja je svakako neminovna. Obnova ‘Podgoričanke’ bi donijela višestruku korist, od simboličke, do ekonomske, kulturološke, a bila bi i doprinos razvoju turizma u glavnom gradu, jer centar grada treba da bude jezgro i polazna osnova u gradnji turističke ponude koja je nažalost trenutno siromašna”, poručio je on.

Odbornik Preokreta Mirza Krnić
Odbornik Preokreta Mirza Krnićfoto: Preokret

Odgovarajući na pitanje gdje su prošle vlasti “pogriješile” kada riječ o obnovi TC “Podgoričanka”, Krnić ističe da je konkretnih akcija bilo jako malo.

“Odgovornost zbog dugotrajnog procesa ima sudstvo, ali nisu ni prethodna ni nova gradska vlast bez odgovornosti. Spor Glavnog grada u vezi sa vlasništvom zemljišta i objekta je trajao 17 godina, a počeo je 2002. godine... Objekat je u tom periodu propadao bez konkretnih koraka. Tek sredinom 2024. je raspisan međunarodni javni konkurs za idejno rješenje, a u novembru je objavljeno pobjedničko rješenje, koje je svakako pobralo simpatije javnosti. Sredinom 2025. godine je raspisan tender, a u budžetu za ovu godinu je planirano 250 hiljada eura za Glavni projekat i idejno rješenje rekonstrukcije robne kuće ‘Podgoričanka’ sa projektom enterijera”.

Prema njegovom mišljenju, neobnovljeni TC “ogledalo je naših vlasti - kako sudske, tako i izvršne na lokalnom nivou”. To, smatra on, govori dosta o nemaru i zapostavljanju jednog gradskog simbola.

Krnić dodaje i da su očekivanja od obnovljene “Podgoričanke” velika:

“Pobjedničko idejno rješenje je djelovalo estetski i funkcionalno vrlo dobro. Vidjećemo da li će glavni projekat biti u skladu sa onim što je zamišljeno. U svakom slučaju, ne smiju se ponoviti greške iz prošlosti i treba imati u vidu da konačno rješenje treba da vrijedi i bude primamljivo za građane u narednih nekoliko decenija... Rekonstruisana ‘Podgoričanka’ treba da privuče ljude i vrati ih u centar grada. Treba da bude početak obnove i oživljavanja centra, što Podgorica i njeni građani zaslužuju”.

“Ing Invest” izradio glavni projekat

Kako su kazali iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, nakon više radnih sastanaka i usaglašavanja najfunkcionalnijeg idejnog rješenja, investitoru je predato ono za koje je dobijeno pozitivno mišljenje Službe glavnog gradskog arhitekte.

“Projektant ‘Ing Invest’ je završio izradu glavnog projekta. Rok za sprovođenje revizije iznosi 30 kalendarskih dana. Nakon dobijanja pozitivnog izvještaja revizije, biće stvoreni uslovi za pokretanje procedura za dobijanje građevinske dozvole i pripremu tenderske dokumentacije za izbor izvođača radova”, izjavili su za “Vijesti”.

Naglasili su i da u ovom trenutku nije moguće odrediti tačan datum kompletne obnove TC “Podgoričanka”.

“Dinamika realizacije zavisi od trajanja postupaka izdavanja dozvole, sprovođenja tendera i izbora izvođača radova. Nakon završetka navedenih procedura biće moguće preciznije definisati rokove izvođenja i završetka projekta”.

Odlučivali o 52 idejna rješenja

Kako su ranije saopštili iz Glavnog grada, od 52 pristigla rada, žiri je jednoglasno odlučio da prvu nagradu dodijeli argentinskom timu, koji je okupio gotovo 30 stručnjaka iz oblasti arhitekture i očuvanja istorijskog nasljeđa.

“Druga nagrada dodijeljena je radu autorke Aleksandre Kozłowske iz Poljske, a treća radu tročlanog tima iz Turske, u sastavu: Cihan Sevİndİk, Sıddık Güvendİ, Dr. Senem Müştak Sevİndİk... Na konkurs su pristigle 52 prijave, a osim domaćih timova na konkurs su prijavljeni radovi iz: Kine, Poljske, Turske, Argentine, Rumunije, Filipina, Egipta, Italije, Kenije, SAD, Francuske...”, saopštili su ranije iz gradske administracije.

Pogledajte još: