Ministarstvo javne uprave (MJU) mjesecima uporno odbija da objelodani ugovore o konsultantskim uslugama koje je resor na čijem je čelu Maraš Dukaj (AF) potpisivao od 2022. godine do danas.
“Vijesti” su više puta pokušavale da dođu do kopije ugovora o konsultantskim uslugama koje je u prethodnom periodu zaključivalo Ministarstvo javne uprave. Za razliku od većine ministarstava, MJU ne odgovara na zahtjeve o konsultantskim ugovorima, dok za druge SPI ovo ministarstvo uredno dostavlja traženu dokumentaciju.
Početkom novembra prošle godine zatraženi su svi akti koji sadrže podatke i informacije o isplatama na osnovu ugovora o konsultantskim uslugama sklopljenim od 1. januara 2024. godine do 1. oktobra 2025. godine. Ministarstvo javne uprave nije odgovaralo na zahtjev ni na urgenciju, pa je MANS 20. aprila 2026. godine podnio tužbu zbog ćutanja administracije.
Krajem maja ove godine novinar “Vijesti” je uputio preko aplikacije MANS-a “Pitajte institucije” još jedan zahtjev po Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja kojim se traži kopija svih ugovora o konsultantskim uslugama zaključenih u periodu od 1. januara 2024. godine do 1. januara 2026. godine, kao i ugovore koji su potpisani u prvih pet mjeseci ove godine.
U oba slučaja, nakon što Ministarstvo javne uprave nije odgovorilo, MANS je uložio najprije žalbe zbog ćutanja administracije, a potom i urgencije.
Na mejl adresu kabineta ministra Maraša Dukaja potom su 29. juna “Vijesti” postavile pitanja u vezi s konsultantskim ugovorima. Nije, na žalost, dobijen odgovor, ni poslije urgencije, između ostalog, na pitanja zašto Ministarstvo javne uprave ne odgovara na više zahtjeva po SPI u vezi s konsultantskim ugovorima sklopljenim 2024, 2025. i 2026. godine i kada će Ministarstvo javne uprave učiniti javnim i dostupnim ugovore o konsultantskim uslugama sklopljenim u posljednje tri godine.
Podaci Državnog trezora
Nakon što su “Vijesti” došle do podataka preko Državnog trezora Ministarstva finansija da je Ministarstvo javne uprave od 2022. godine do maja 2026. godine isplatilo 33.360,78 eura neto (2022.- 5.788,40 + 2023.- 3.372,38 + 2024. - 7.744 + 2025. - 11.616 + 2026. - 4.840) advokatu Omeru Mehmedoviću, svojevremeno sekretaru Ministarstva prosvjete, a Srđanu Kusovcu, bivšem glavnom uredniku “Pobjede” i nekadašnjem šefu Vladinog Biroa za odnose s javnošću, po istom odnosu, od 2022. do 2025, doznačeno 23.148 eura (2022. - 4.320 + 2023. - 9.187 + 2024. - 9.641 + 2025. - 4.666,66), od MJU su zatraženi ugovori i objašnjenje na kojim poslovima su ova dvojica eksperata bili angažovani. I ovoga puta je Ministarstvo javne uprave oćutalo na postavljena pitanja.
Advokat Omer Mehmedović je potvrdio za “Vijesti” da je sa Ministarstvom javne uprave za navedeni period imao zaključene ugovore o pružanju konsultatskih usluga.
“Usluge se odnose na davanje pravnih savjeta prilikom pripremanja upravnih akata, zatim akata u postupcima javnih nabavki, kao i davanje savjeta prilikom vođenja upravnog spora kod Upravnog suda Crne Gore protiv akata Ministarstva javne uprave. Ugovori su u svemu u skladu s pozitivnim propisima i praksom državnih organa i organa državne uprave u Crnoj Gori”, kazao je Mehmedović.
Komentarišući činjenicu da je advokatova supruga Dalida Mehmedović, načelnica Službe za finansije i računovodstvo u Ministarstvu javne uprave, Omer Mehmedović ističe da u skladu sa članom 3 Zakona o sprečavanju korupcije, njegova supruga nema status javnog funkcionera, niti ima ovlašćenje da odlučuje u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu javne uprave.
“Moja supruga prilikom zaključivanja predmetnih ugovora nije imala posredni ili neposredni uticaj, niti ga sada ima. S tim u vezi, u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju korupcije, u konkretnom slučaju, ne može biti sukoba interesa”, ističe advokat Mehmedović, naglašavajući da Dalida Mehmedović lično, kao ni njena služba, nemaju dodirnih tačaka sa izvršavanjem njegovih obaveza iz ugovora prema Ministarstvu, s obzirom da ne sačinjavaju upravne akte, ne sprovode postupke javnih nabavki, niti imaju veze sa vođenjem upravnih sporova.
U skladu s tim, Omer Mehmedović ističe da zaključeni konsultantski ugovori sa Ministarstvom javne uprave za period od 2022. g. do maja 2026. godine, nisu u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama, Zakonom o sprečavanju korupcije, zakonima o budžetu za navedeni period, kao ni sa bilo kojim propisom u našoj državi.
U Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) objašnjavaju da im se Ministarstvo javne uprave nije obraćalo zahtjevom za davanje mišljenja, niti drugim upitom u vezi sa konsultantskim ugovorom Omera Mehmedovića, kao i da Agencija nije zaprimila nijednu prijavu koja se odnosi na navedeni slučaj.
“Kada je riječ o primjeni Zakona o sprečavanju korupcije, ukazujemo da se odredbe člana 16, koje uređuju ograničenja u vezi sa zaključivanjem ugovora o pružanju usluga, primjenjuju na javne funkcionere. Prema raspoloživim podacima, lice sa kojim je Ministarstvo zaključilo ugovor u relevantnom periodu nije imalo status javnog funkcionera, dok se navedene odredbe ne odnose na državne službenike”, ističu u ASK-u.
U ovoj instituciji naglašavaju da iz tog razloga, član 16 Zakona o sprečavanju korupcije nije primjenljiv u konkretnom slučaju.
Zaštita javnog interesa
Istovremeno, Agencija podsjeća da su svi organi javne uprave i lica koja raspolažu javnim sredstvima dužni da postupaju na način kojim se štiti javni interes i čuva povjerenje građana, prepoznajući i izbjegavajući stvarni, potencijalni ili prividni sukob interesa, u skladu sa propisima koji uređuju njihov rad i načelima dobrog upravljanja.
“Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da državni službenik, odnosno namještenik, u vršenju poslova ne smije javni interes podrediti privatnom interesu niti vršenje poslova koristiti za sticanje materijalne ili nematerijalne koristi. Istim zakonom propisana je obaveza izbjegavanja sukoba interesa, kao i prijavljivanja mogućeg sukoba interesa neposrednom rukovodiocu. Ovo pitanje uređeno je i Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika, čije kršenje može predstavljati osnov za pokretanje disciplinskog postupka u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima”, navodi ASK dodajući da su svi organi vlasti dužni da u okviru svojih nadležnosti vode računa o okolnostima koje mogu dovesti do sukoba interesa, kao i o drugim situacijama koje mogu uticati na zakonito, nepristrasno i transparentno vršenje poslova.
“Za takve situacije propisani su mehanizmi prevencije, prijavljivanja i utvrđivanja odgovornosti, koje su organi vlasti dužni da dosljedno primjenjuju u okviru svojih nadležnosti, u skladu sa važećim propisima i internim aktima”, ističu u Agenciji za sprečavanje korupcije.
Ines Mrdović, izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP), odbijanje Ministarstva javne uprave da postupi po Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja ocjenjuje kao neprihvatljiv odnos Vladinog resora koji je “adresa broj jedan u zemlji za poštovanje Zakona o SPI, jer ga upravo on i donosi”. “Kada MJU krši Zakon o SPI, onda se istovremeno šalje loša poruka i drugim državnim organima i institucijama da ni oni ne moraju da poštuju ovaj krucijalni zakon za transparentnost rada javne administracije, kada to ne čini ni MJU. Izlišno je naglašavati da je smisao svake transparentnosti uslov za preveniranje potencijalnih zloupotreba ili korupcije, te da građani imaju nesporno pravo da znaju kako se troši njihov novac”, ističe Mrdović.
Motivi za (ne)postupanje
Govoreći o motivima za ovakvo (ne)postupanje u Ministarstvu javne uprave, izvršna direktorica ASP naglašava da je moguće da se žele sakriti određeni konsultantski ugovori koji to nijesu po svojoj prirodi, već mogu biti paravan za neka druga angažovanja.
“Nije poznato da je MJU bilo koja plaćanja proglašavao tajnim podatkom (interno, povjerljivo), pa samim tim ne postoje opravdani razlozi da se ne dostave konsultantski ugovori”, zaključuje Ines Mrdović.
Objašnjavajući šta praktično može značiti da je MJU zaključivala ugovore sa jednim istim advokatom za iste usluge od 2022. do 2026. godine, Mrdović veruje da je najvjerovatnije riječ o privilegovanoj poziciji zbog partijskih, nepotističkih, klijentelističkih ili nekih drugih povezanosti.
“To može otvoriti i neka druga pitanja. Nije sporno angažovati advokata da pruži neku kratkoročnu pravnu pomoć/podršku, jer ima specifično iskustvo, ali koja je to vrsta usluge zbog koje se advokat angažuje kontinuirano tokom godina i da li to znači da MJU nema kvalitetne pravnike, ili ministar nema povjerenja u pravna znanja svog pravnog tima? Da li bi po toj logici kroz sistematizacije radnih mjesta u Vladinim resorima trebalo predvidjeti pozicije za ljude sa položenim pravosudnim ispitom i određenim advokatskim iskustvom? U konačnom, nejasno je zašto se advokat plaća po konsultantskom ugovoru, kada postoji posebna budžetska linija za advokatske, notarske i druge pravne usluge s kojih se obavljaju plaćanja za ove vrste usluga”, pita se Ines Mrdović.
Upitna kontrola
Odgovarajući na pitanje da li postoje mehanizmi u Vladi Crne Gore kojim se kontrolišu ugovori, konsultanti i iznosi u konsultantskim ugovorima, Ines Mrdović ističe da je konsultant praktično ekspert i da posjeduje specijalizovana znanja i iskustvo.
“Na primjer, dozvoljeno je angažovati konsultanta/konsultantsku kuću za nadzor izgradnje nekog građevinskog objekta, ili recimo u MJU za process digitalizacije ili sajber bezbjednosti, gdje domaći kadar po prirodi stvari ne mora imati potrebna (i dovoljna) znanja. Dakle, ova vrsta ugovora mora imati svoju opravdanu svrhu. Potrošnja novca u državnoj kasi je nadležnost Budžetske inspekcije, koja postupa po prijavama. Prethodno je opravdanost trebalo da prolazi kroz proceduru kreiranja godišnjih budžeta, ali je upitno koliko se u praksi sve to kontroliše”, zaključuje Mrdović.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
