CGO: Građani sve teže ostvaruju pravo na informacije od javnog značaja

Građani u Crnoj Gori sve teže i sporije ostvaruju pravo na informacije od javnog značaja, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da njihova analiza za period od 2020. do prošle godine pokazuje rast broja zahtjeva i kašnjenja institucija.

Iz CGO su rekli da njihova anliza pokazuje i dramatično gomilanje predmeta pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

“Broj zahtjeva organima vlasti porastao je sa 4.805 u 2020. na 7.481 u prošloj godini, jer je i sve manje lako dostupnih podataka”, naveli su iz CGO na mreži X.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da kašnjenja ostaju ozbiljan problem, navodeći da je 2020. godine van zakonskog roka riješeno 26,3 odsto zahtjeva, dok je rekordne 2023. kasnio svaki drugi odgovor.

“Zaostatak u obradi predmeta pred AZLP raste - sa 90 neriješenih žalbi na kraju 2020. na čak 2.768 na kraju prošle godine, pri čemu veliki dio usvojenih žalbi nije posljedica složenih pravnih sporova, već ćutanja administracije”, rekli su iz CGO.

Iz te NVO su kazali da je u 2024. čak 69 odsto usvojenih žalbi bilo zbog toga što organ vlasti uopšte nije odgovorio, a prošle godine više od polovine.

“Sistem se često blokira zato što rukovodioci institucija biraju da ignorišu one koji pitaju, čime sopstvenu netransparentnost pretvaraju u hiljade žalbi i sudskih postupaka, trošeći dodatno vrijeme i javne resurse”, naveli su iz CGO.

Kako su rekli, posljedice su vidljive i pred Upravnim sudom.

“Broj tužbi je 2023. dostigao 8.382 - gotovo devet puta više nego 2020. godine. Iako rastući, inspekcijski nadzor ostaje nesrazmjeran obimu problema: najviše ih je bilo 133 u prošloj godini”, kazali su iz CGO.

Oni su podsjetili da slobodan pristup informacijama nije administrativna usluga niti dobra volja institucija, već zakonsko pravo i jedan od ključnih mehanizama kontrole vlasti.

Iz CGO su istakli da problem nije samo preopterećeni AZLP ili Upravni sud.

“Problem počinje tamo gdje institucija odluči da je lakše ćutati nego odgovoriti. Dok za takvo ćutanje nema stvarne odgovornosti, građani i građanke će svoje pravo da znaju plaćati vremenom, žalbama i sudskim postupcima, a transparentnost će ostajati pravo na papiru”, naveli su iz CGO.