Službenici Uprave policije izuzimali su krajem avgusta dokumentaciju o poslovanju Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), dok podgoričko Osnovno državno tužilaštvo od početka septembra provjerava tvrdnje iz krivične prijave u vezi sa navodnim nezakonitostima u radu te zdravstvene ustanove i njenog prvog čovjeka Ivana Samardžića, saznaju “Vijesti”.
Izvor redakcije još tvrdi da je postupanju Uprave policije i ODT-a prethodio nadzor Inspekcije rada, koji je pokazao da je u toj ustanovi problematičan, pored ostalog, i način na koji se obračunavaju prekovremeni sati pojedinim zaposlenima, uključujući i vršioca dužnosti direktora Samardžića.
Postupajući inspektor Vlatko Popović je zapisnik o izvršenoj kontroli i nalaz uputio, pored ostalih, i nadležnom Ministarstvu zdravlja, na čijem je čelu Vojislav Šimun.
Nalaz je, prema dokumentaciji do koje su “Vijesti” došle, upućen i Budžetskoj inspekciji...
Informaciju o izuzetoj dokumentaciji potvrdili su redakciji i iz IJZ:
“Tačno je da su prije dvije nedjelje službenici Uprave policije - Sektor za borbu protiv kriminala, došli u prostorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore sa zahtjevom za dostavljanje dokumentacije od računovodstva Instituta. S tim u vezi, obavještavamo Vas da je sva dokumentacija koja je izuzeta tom prilikom iz Instituta za javno zdravlje, uredna i da se postupanje nadležnih organa ne može tumačiti kao potvrda bilo kakvih nepravilnosti u radu ove ustanove, što će se utvrditi i u tom postupku. Sama činjenica da je dokumentacija izuzeta u okviru postupanja nadležnih organa, a njen sadržaj i obim ne predstavljaju osnov za zaključak da je u radu Instituta bilo kakvih nepravilnosti”, odgovorili su zvanično iz Instituta.
Tvrde i da “niko iz menadžmenta Instituta nije pozivan da se sasluša, niti je nakon izuzimanja tražene dokumentacije bilo kakvih radnji, a o kojima Institut o tome obaviješten”.
Podgoričko ODT je “Vijestima” odgovorilo da provjeravaju navode iz krivične prijave koja se odnosi na tu zdravstvenu ustanovu. Nijesu, međutim, precizirali na koga se sve prijava odnosi.
“Obavještavamo Vas da je krivična prijava koja se odnosi na IJZ dostavljena Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na nadležnost dana 2. 9. 2026. godine. Povodom dostavljene krivične prijave, ovo tužilaštvo će izvršiti provjeru navoda sadržanih u prijavi, ocijeniti da li postoje zakonski osnovi za dalje postupanje i shodno rezultatima izvršenih provjera donijeti odluku u skladu sa zakonom. U vezi sa dijelom Vašeg pitanja koje se odnosi na konkretno lice, obavještavamo Vas da ODT ne daje informacije o licima, već samo informacije o fazama postupka koji je pokrenut na osnovu konkretne krivične prijave za određeno krivično djelo”, kazali su iz ODT-a.
“Vijesti” su pitanja uputile i Upravi policije, ali odgovori do zaključenja teksta nijesu stigli.
„U interesu puna transparentnost“
Iz Instituta su kazali da na osnovu cjelokupne dokumentacije koja je vođena u Institutu savjesno i u skladu sa propisima, mišljenja su da ne postoji osnov za povezivanje izuzete dokumentacije sa navodima o nepravilnostima u trošenju novca Instituta od strane v. d. direktora.
“Jer se radi o dokumentovanim troškovima koji se vode uredno i u skladu sa važećim propisima. Institutu za javno zdravlje je u interesu puna transparentnost i saradnja sa svim nadležnim institucijama, a kako ova ustanova radi savjesno nema razloga da ne sarađuje sa institucijama i dostavlja svu traženu dokumentaciju”, istakli su iz ove zdravstvene ustanove.
Oni su kazali i da je Inspekcija rada izvršila inspekcijski nadzor, a tvrde da tom prilikom nije utvrđena bilo kakva nepravilnost vezano za poslovanje IZJZ.
“Dio tražene dokumentacije od strane Uprave policije se odnosi na iste stvari povodom kojih je već izvršen inspekcijski nadzor i gdje nisu evidentirane nepravilnosti, dok se dio odnosi na dostavljanje opštih akata društva, koji su i javno dostupni. Stav menadžmenta u Institutu za javno zdravlje, kao i svih dosadašnjih inspekcijskih organa je da ova ustanova u svemu posluje u skladu sa pozitivnim propisima, te da nije postojao osnov kako za inpekcijski nadzor, tako ni za pokretanje bilo kakvog drugog postupka što će se i pokazati u narednom periodu. Kao što ni inspekcija rada nije utvrdila nepravilnosti, nema razloga da sad očekujemo bilo kakav drugi rezultat”, poručili su iz Instituta.
Sporan obračun
Samardžić je na mjesto v. d. direktora Instituta postavljen u oktobru 2025. na period od šest mjeseci, koji mu je produžen za još toliko.
U dopisu, Popović ministra Šimuna upozorava na to da “odredbe člana 64 stav 1 Zakona o radu propisuju da radno vrijeme zaposlenog može trajati duže od ugovorenog radnog vremana samo u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, u slučaju više sile i u drugim izuzetnim slučajevima”.
“U prilog ovog akta kao organu koji vrši pravni nadzor nad radom Instituta dostavljamo zapisnik o utvrđenom inspekcijskom nadzoru od 1. 4. radi upoznavanja sa činjeničnim stanjem, ocjene postojanja stvarnih razloga za uvođenje kontinuiranog rada dužeg od punog radnog vremena v. d. direktora Instituta počevši od oktobra 2025. do februara 2026. godine”, naveo je inspektor u dopisu dodajući da u prilogu akta dostavlja odluke kojima se odobrava isplata naknada zarade za prekovremeni rad, obračun zarade i evidencija prisutnosti na poslu za v. d. direktora.
Popović još ukazuje da je u evidencijama o prisutnosti na poslu za period od oktobra 2025. do i zaključno sa februarom 2026. registrovan ukupan fond sati u redovno radno vrijeme, i to u trajanju od 618 sati i 17 minuta. U obračunu zarada, precizirao je Popović, prikazan je broj časova redovnog i punog radnog vremena od po 174 sata mjesečno, “što čini 870 sati redovnog punog radnog vremena”.
“Iz navedenog proizlazi da u navedenim mjesecima nije ostvareno puno radno vrijeme u redovno radno vrijeme. Ugovoreno puno radno vrijeme ostvaruje se u toku redovnog radnog vremena i samo ostvareni puni fond časova redovnog rada stvara mogućnost za eventulani prekovremeni rad. Na osnovu konstatovanog činjeničnog stanja potrebno je analizirati razloge za uvođenje prekovremenog rada, ovakav obračun prekovremenog rada, fond sati prekovremenog rada koji se ponavlja u istom obimu, način isplate fonda sati prekovremenog rada koji nije evidentiran u obračunima zarada”, navodi se u dopisu ministru zdravlja.
Isplaćeno mu oko 8.000 eura
Anonimna krivična prijava protiv Samardžića, prema dokumentaciji koja je od Ministarstva rada dobijena po SPI, podnijeta je početkom marta i u njoj su, između ostagog, navedene navodne zloupotrebe trošenja novca Instituta kroz isplate prekovremenih sati Samardžiću.
U zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru su stavljene na uvid sve odluke predsjednice Odbora direktora Instituta Verice Osmanović o isplatama prekovremenih sati za Samardžića po mjesecima. Prekovremeni sati i stimulacije za Samardžića sa isplatama su krenule u oktobru 2025. godine kada je imenovan za v. d. i isplaćivane su do marta kada je podnijeta prijava Inspekciji rada. Ukupno mu je isplaćeno oko nepunih osam hiljada eura u bruto iznosu po osnovu stimulacija i prekovremnih sati. Stimulacije su bile u nivou od 15 odsto, a broj prekovremnih sati po mjesecima bio je u rasponu od 11 do 115 radnih sati.
U Zapisniku je navedeno da su inspekcijskom nadzoru prisustvovali Samardžić i advokat Danilo Radulović koji su potpisali zapisnik u kome se navodi da stranka nema primjedbi.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
