Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je posao vrijedan sedam miliona eura, koji su Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i kompanija “Uniprom” zaključile u februaru 2020. godine kroz prenos emisionih kredita i prebijanje duga za električnu energiju, sproveden suprotno tada važećim propisima i da je doveo do ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.
ASK je zbog toga preporučio EPCG-u da, u skladu s propisima koji uređuju obligacione odnose, razmotri preduzimanje radnji radi zaštite imovine kompanije, koja je u većinskom vlasništvu države, u odgovarajućim postupcima pred nadležnim organima. EPCG je obavezan da u roku od 30 dana od prijema mišljenja obavijesti Agenciju šta je preduzeto.
Novo mišljenje ASK-a, objavljeno juče, odnosi se na Sporazum o regulisanju međusobnih obaveza, Ugovor o kupoprodaji električne energije i Ugovor o ustupanju prava potraživanja radi obezbjeđenja, koje su EPCG i “Uniprom” Veselina Pejovića zaključili 28. februara 2020. godine.
Vrijednost samog Sporazuma bila je sedam miliona eura.
Njime je regulisan tada dospjeli dug “Uniproma” prema EPCG za ranije isporučenu električnu energiju, tako što je “Uniprom” Elektroprivredi prenio 307.018 emisionih kredita po cijeni od 22,8 eura po toni CO2. Vrijednost prenesenih kredita bila je 7.000.010,4 eura bez PDV-a, pa je time prebijeno potraživanje EPCG-a od sedam miliona, dok je razlika tretirana kao pretplata “Uniproma”.
Agencija je u oktobru prošle godine utvrdila da je kompletan postupak upisa i dodjele besplatnih emisionih kredita operaterima stacionarnih postrojenja tokom 2020. i 2021. bio sproveden protivno propisima, zbog čega je preporuke uputila i Vladi i Eko-fondu.
“Vijesti” su u oktobru prošle godine objavile da je “Uniprom”, koji je tada upravljao Kombinatom aluminijuma, emisione kredite koje je besplatno dobio od države kasnije ustupao EPCG-u, a da je ukupan iznos tih transakcija dostigao oko 17 miliona eura.
Postupak u kojem je doneseno novo mišljenje, Agencija je pokrenula 8. decembra prošle godine po službenoj dužnosti, na osnovu inicijative Vlade - Kabineta potpredsjednika za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice, nakon zaključaka tematske sjednice Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije.
Krediti upisani prije registracije Eko-fonda
Ključni problem je, ocijenjeno je u mišljenju ASK-a, to što u trenutku sklapanja posla nije bio sproveden zakonom propisan postupak dodjele i evidentiranja emisionih kredita.
Agencija navodi da su besplatni emisioni krediti za 2020. upisani 21. februara 2020, iako Fond za zaštitu životne sredine (Eko-fond), kao institucija nadležna za vođenje registra emisionih kredita tada još nije bio ni registrovan kao pravno lice. Eko-fond je u Centralnom registru privrednih subjekata registrovan tek 3. marta 2020. godine.
Dodatno, Uredba kojom su uređeni dodjela, prenos i korišćenje kredita, prema mišljenju ASK-a, stupila je na snagu 22. februara - dan nakon što su krediti već bili evidentirani.
Sporazum EPCG-a i “Uniproma” zaključen je šest dana kasnije, 28. februara, kada ugovorne strane, prema nalazu Agencije, nijesu bile upisane u zvanični registar operatera.
ASK navodi i da je tog dana tadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo dokument kojim je potvrđeno stanje emisionih kredita “Uniproma” i EPCG. Agencija je ocijenila da je tu potvrdu izdala nenadležna institucija, jer Eko-fond, kojem je propisima povjereno vođenje registra, u tom trenutku još nije ni bio upisan u CRPS.
Prema Zakonu o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, koji je tada bio na snazi, alokaciju emisionih kredita trebalo je da vrši Vlada, putem javnih aukcija ili besplatnom dodjelom, u skladu sa propisanim kriterijumima.
ASK je zaključio da takav postupak nije sproveden.
“Iz svega navedenog proizilazi da su u navedenom periodu besplatni emisioni krediti dodjeljivani i prenošeni suprotno propisima”, zaključuje se u mišljenju koje potpisuju Kristina Braletić i dodaje da nije postojao ni odgovarajući plan praćenja, procedura i metodologija za praćenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
“Uniprom”: Pravo je već postojalo
“Uniprom” je tokom postupka osporio takvo tumačenje ASK-a, pa su iz te kompanije u izjašnjenju Agenciji naveli da je stupanjem na snagu Uredbe nastalo pravo EPCG-a, KAP-a i “Toščelika” na besplatne emisione kredite i da kasniji upis u registar nije imao konstitutivni, već samo deklaratorni karakter, odnosno da je njime samo evidentirano već stečeno pravo.
“Uniprom” je tvrdio da je zato 28. februara 2020. već imao u svojini besplatno dodijeljene kredite i da je njima mogao slobodno da raspolaže.
Naveli su i da je EPCG, zbog potreba Termoelektrane Pljevlja, morala da obezbijedi dodatne emisione kredite, zbog čega je prihvaćena ponuda “Uniproma” za 307.018 kredita.
Prema njihovom izjašnjenju, ugovaranju je prethodila komunikacija EPCG-a sa Poreskom upravom o obračunu PDV-a, kao i ponuda “Uniproma” od 25. februara 2020.
EPCG: Krediti bili pet odsto niži
EPCG je u izjašnjenju Agenciji navela da je sporazum sa “Unipromom” zaključen kao uslov za nastavak poslovne saradnje, zbog tada neizmirenih dugovanja te kompanije za električnu energiju.
Iz Elektroprivrede su naveli da im je za Termoelektranu Pljevlja bio potreban veći broj emisionih kredita od onog koji su dobili besplatno, pa su prihvatili ponudu “Uniproma” od 22,8 eura po toni CO2, što je bilo pet odsto manje od cijene od 24 eura definisane Uredbom.
Eko-fond je, prema izjašnjenju EPCG-a, 25. marta dostavio obavještenje o prenosu kredita, a 31. marta izvršeno je prebijanje međusobnih obaveza i potraživanja dvije kompanije.
ASK, međutim, nije prihvatila argument da su krediti mogli biti predmet takvog pravnog posla prije zakonito sprovedene dodjele i evidencije.
Agencija je zaključila da su sva tri dokumenta od 28. februara 2020. zaključena protivno Zakonu o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena i Uredbi i da cijeli postupak predstavlja “visok korupcijski rizik”.
O ništavosti ugovora može odlučiti samo sud
Agencija se, precizirano je u mišljenju, nije upuštala u pitanje da li su sporazum i ugovori pravno ništavi. Ističu da je ocjena ništavosti pojedinih odredbi tih dokumenata isključivo u nadležnosti sudova.
Preporučila je EPCG-u da razmotri preduzimanje radnji pred nadležnim organima kako bi zaštitila svoju imovinu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
