CGO: Vizual ne smije postati zavjesa iza koje će nestati pitanje ko, zašto i u čijem interesu ubrzava izbor rektora

Iz CGO-a su kazali da rodna ravnopravnost ne podrazumijeva izuzimanje žena na pozicijama moći od kritike, već njihovo ravnopravno tretiranje kao političkih, akademskih i institucionalnih aktera čije odluke i odnosi podliježu istoj javnoj kontroli kao i kod muškaraca

991 pregleda 1 komentar(a)
CGO, Foto: CGO
CGO, Foto: CGO

Rasprava o vizualu ne smije postati dimna zavjesa iza koje će nestati ključno pitanje - ko, zašto i u čijem interesu ubrzava izbor rektora Univerziteta Crne Gore (UCG), ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Iz te nevladine organizacije (NVO) kazali su da su sa pažnjom pročitali reagovanje Studijskog programa Studije roda UCG-a na njihovo saopštenje "Žurba sa izborom rektora otvara pitanje čiji se interes štiti".

Prema njihovim riječima, zanimljivo je da se u opširnom reagovanju Studije roda nijednom ne bave pitanjem koje je bilo predmet objave CGO-a: zašto je postupak izbora rektora pokrenut čak 11 mjeseci prije isteka mandata aktuelnog rektora i čiji interes opravdava takvu žurbu?

"Umjesto toga, čitava polemika izmještena je na prateći vizual, koji Studije roda kvalifikuju kao seksistički i mizogin. CGO odbacuje takvu kvalifikaciju. Vizual ne problematizuje akademski uspjeh prof. dr Irene Orović zato što je žena, niti sugeriše da je svoj profesionalni položaj stekla zahvaljujući muškarcu. Vizual satirično problematizuje nešto sasvim drugo - odnos dvije konkretne javne ličnosti, aktuelnog rektora i prorektorke, u kontekstu izbora njegovog nasljednika ili nasljednice", ističe se u saopštenju CGO-a koje potpisuje izvršna direktorica Daliborka Uljarević.

Kako navode, upravo je zato važan kontekst koji je u reagovanju Studija roda potpuno izostavljen.

"CGO nije osporio nijednu akademsku referencu prof. dr Orović, niti je njen naučni rad bio predmet naše objave. Predmet kritike jeste neuobičajeno rano pokretanje postupka izbora rektora, protivljenje aktuelnog rukovodstva demokratizaciji modela izbora i legitimno pitanje da li se izborni kalendar prilagođava unaprijed projektovanoj kandidaturi i postojećim odnosima moći. Pretvaranje kritike takvog odnosa moći u navodni napad na profesionalni uspjeh žene znači pripisivanje CGO-u teze koju nikada nije iznio. Sloboda izražavanja, posebno kada je riječ o pitanjima od javnog interesa i djelovanju javnih ličnosti, obuhvata i satiru, karikaturu, pretjerivanje i provokativan umjetnički izraz. Evropski sud za ljudska prava kroz praksu vezanu za član 10 Evropske konvencije posebno daje širok prostor kritici javnih ličnosti i institucija, uključujući satirične forme izražavanja. To, naravno, ne znači da je bilo koji vizual izuzet od kritike i Studije roda imaju puno pravo da ponude svoje tumačenje. Ali pravo na tumačenje ne znači monopol na tumačenje, niti olako kvalifikovanje kritike kao mizogine može biti bijeg od odgovora koja su tom kritikom otvorena", navodi se.

Iz CGO-a dodaju da bi bilo problematično prihvatiti princip po kojem se odnos moći između muškarca i žene na javnim funkcijama ne smije satirično prikazati zato što bi svako predstavljanje uticaja muškarca na profesionalni položaj žene automatski bilo mizogino.

Dodali su i da rodna ravnopravnost ne podrazumijeva izuzimanje žena na pozicijama moći od kritike, već njihovo ravnopravno tretiranje kao političkih, akademskih i institucionalnih aktera čije odluke i odnosi podliježu istoj javnoj kontroli kao i kod muškaraca.

"CGO cijeni da se pojmovi seksizma i mizoginije moraju koristiti odgovorno upravo zbog ozbiljnosti problema koje označavaju. Njihovo rastezanje na svaku kritičku ili satiričnu reprezentaciju žene na poziciji moći ne jača borbu za rodnu ravnopravnost. Naprotiv, rizikuje da oslabi težinu tih pojmova tamo gdje su žene zaista izložene diskriminaciji, omalovažavanju, nasilju i isključivanju iz procesa odlučivanja. Od Studija roda, kao interdisciplinarnog akademskog programa, očekivali bismo upravo sposobnost da se istovremeno kritički analiziraju rodni stereotipi i odnosi institucionalne moći. U tom smislu, bilo bi korisno da njihov javni angažman snažnije prati brojne stvarne izazove rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori - od nasilja nad ženama i seksističkog javnog govora do nedovoljne zastupljenosti žena tamo gdje se donose ključne političke i institucionalne odluke", kazali su iz CGO-a.

Iz te NVO ističu i da će nastaviti da kritički prate rad UCG-a, njegovog rukovodstva i svih kandidata i kandidatkinja za javne i akademske funkcije, bez obzira na njihov pol.

"Rodna ravnopravnost podrazumijeva jednake standarde odgovornosti za sve koji moć imaju ili joj teže. A od rukovodstva UCG-a i dalje čekamo odgovor na mnogo jednostavnije pitanje, koje nijedna polemika oko vizuala ne može učiniti manje važnim: zašto je izbor rektora pokrenut 11 mjeseci prije isteka aktuelnog mandata i koji akademski ili institucionalni interes opravdava takvu žurbu?", piše u saopštenju.

Pogledajte još: