Gutić: Posljednjih godina u Crnoj Gori raste broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja

Vršnjačko nasilje je sistemski problem koji zahtijeva multisektorski odgovor, dok Crna Gora u toj oblasti i dalje nema dovoljno pouzdane i povezane podatke, jasno definisanu odgovornost institucija ni adekvatno mjerenje učinaka.

To je ocijenjeno na skupštinskom saslušanju nadležnih o vršnjačkom nasilju, koje je inicirao predsjednik Kluba poslanika Evropskog saveza Boris Mugoša.

Predstavnici nadležnih institucija i poslanici razgovaraju i o izvještaju Državne revizorske institucije (DRI), prema kojem Crna Gora od 2017. do 2025. godine nije uspostavila funkcionalan sistem za praćenje, izvještavanje i procjenu efekata mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da je vršnjačko nasilje problem globalnih razmjera i da posljednjih godina u Crnoj Gori raste broj prijavljenih slučajeva.

"Pitanje vršnjačkog nasilja predstavlja sistemski problem, zbog čega je, u cilju uspješnog rješavanja problema, neophodan zajednički odgovor sistema", poručio je Gutić.

On je istakao da efikasna zaštita žrtava, ali i resocijalizacija maloljetnih počinilaca, zahtijevaju snažnu međuinstitucionalnu saradnju i usklađeno postupanje svih institucija u sistemu zaštite i prevencije nasilja.

Gutić je upozorio i na sve izraženiji problem digitalnog nasilja, navodeći da su potrebni edukacija roditelja, veća digitalna pismenost, brže prijavljivanje slučajeva i bolja saradnja škola i roditelja.

Najavio je izradu programa rada sa počiniocima vršnjačkog nasilja, kao i protokola o postupanju nadležnih organa, ustanova i organizacija u slučajevima nasilja među djecom.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je vršnjačko nasilje životno pitanje koje zahtijeva multisektorski pristup, naglašavajući značaj prevencije prije razgovora o sankcijama za maloljetnike.

On je naveo da se u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija trenutno nalazi 11 maloljetnih muškaraca i najavio izgradnju manjeg objekta kako bi bili odvojeni od ostalih pritvorenika.

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković kazao je da je povećan broj stručnih saradnika u školama i da su unaprijeđeni protokoli za prevenciju i postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja.

On je podsjetio da je pokrenuta inicijativa za zabranu korišćenja mobilnih telefona u školama, kao i da su brojne škole dobile novac za instaliranje videonadzora i ograđivanje dvorišta.

Prema riječima Markovića, u školskoj 2024/2025. godini registrovana su 132 slučaja vršnjačkog nasilja, dok ih je u prošloj školskoj godini bilo 104.

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da rezultate u toj oblasti ne treba mjeriti samo brojem intervencija, već i smanjenjem ponavljanja nasilja, vremenom reakcije i uspješnom reintegracijom djeteta u bezbjedno školsko okruženje.

"Do intervencije treba da dolazi što rjeđe, zato što je sistem ranije prepoznao rizik, zaštitio dijete i spriječio eskalaciju", rekao je Šćepanović.

On je naveo da policija od prošle godine vodi posebnu evidenciju o vršnjačkom nasilju, pojašnjavajući da ono samo po sebi nije krivično djelo, već da se evidentira kroz druga krivična djela i prekršaje.

Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da je zadovoljan što su neke stvari pomjerene sa mrtve tačke, ali da u pojedinim oblastima godinama nema napretka.

"Nijesam zadovoljan što osam godina praktično tapkamo u mjestu. Ili ne radimo ništa u nekim oblastima", rekao je Bjeković.

On je naglasio da vršnjačko nasilje ne nastaje isključivo u školi, već da tamo može eskalirati problem koji je nastao ranije, upozoravajući da prijetnje i nasilne poruke među djecom ne treba posmatrati kao nešto bezazleno.

Bjeković je ukazao i na nedovoljno efikasne mehanizme praćenja i evaluacije strateških dokumenata.

"Sve strategija do strategije, a efekti strategije kakvi su – treba da razgovaramo o tome", kazao je Bjeković.

Predstavnik DRI Branislav Radulović kazao je da sistem planiranja, koordinacije i praćenja mjera za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja od 2017. do 2025. godine nije bio uspostavljen na funkcionalan i održiv način niti je obezbijedio kontinuitet, efikasnost i mjerljive rezultate.

On je naveo da sistem nije zasnovan na pouzdanim i objedinjenim podacima, da nema dovoljno precizne i mjerljive indikatore ni funkcionalan i kontinuiran monitoring, kao i da odgovornost institucija nije dovoljno jasno utvrđena.

Prema istraživanju Zavoda za školstvo za školsku 2022/2023. godinu, 43 odsto djece svjedočilo je nasilju, 17 odsto bilo je žrtva, dok je 6,7 odsto učenika učestvovalo u nasilju.

"Trideset sedam odsto učenika ne zna kako adekvatno da reaguje na nasilje, a 32 odsto učenika nema slobodu da se obrati svakom nastavniku kada im je potrebna pomoć", rekao je Radulović.

On je naveo da je kroz informacioni sistem obrazovanja, u četiri školske godine od 2021/2022. do 2024/2025, evidentirano ukupno 605 slučajeva vršnjačkog nasilja, naglašavajući da to ne predstavlja ukupan stvarni broj slučajeva.

Radulović je kazao da je u školskoj 2025/2026. godini broj pedagoga povećan sa 154 na 183, a psihologa sa 91 na 120, dok su prvi put angažovana četiri socijalna radnika.

"Ključni problem ostaje jer nije uspostavljen sistem koji može da izmjeri kakav je efekat ovih povećanih kapaciteta na smanjenje nasilja", kazao je Radulović.

On je zaključio da Crna Gora ima tri ključna problema – nedovoljno pouzdane i povezane podatke, nejasnu odgovornost institucija i nedovoljno mjerenje učinka.

"Država mora da zna koliko je problema bilo, šta je uradila, koliko je javnih sredstava uložila, šta se promijenilo i, u konačnom, ko je odgovoran ako rezultata nema", poručio je Radulović.