Sutkinja Jelena Ružičić kazala je da prepoznati faktori koji utiču na ovo pitanje, a to su nedovoljno poznavanje kontraindikacije među pedijatrima, snažan uticaj antivakserskog pokreta, nedovoljna komunikacija pedijatara sa roditeljima.
Pitala je predstavnice Ministarstva zdravlja da li im je poznato da se prilikom sprovođenja vakcinacije stavlja fokus na bezbjednost vakcine, uključujući i neželjene reakcije kako bi se olakšale sumnje i zabrinutost kod roditelja.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović je kazala da se trude da lociraju koji su pedijatri i u kojim zdravstvenim ustanovama sprovode negativne kampanje, ali nemaju tačnu informaciju ko su ti pedijatri. Rekla je da će nastaviti da organizuju edukacije i po pitanju komunikacije sa roditeljima kada su pedijatri u pitanju.
Ružičić je pitala kako se u praksi rješava problem djece koja imaju privremene kontraidikacije. Krsmanović je rekla da su u pitanju akutna stanja zbog kojih djeca inače ne mogu da pohađaju vrtić, te da se nakon otklanjanja tog stanja javljaju izabranom pedijatru i nastavljaju boravak u vaspitno obrazovnoj ustanovi.
Sudija Jovan Jovanović pitao je predstavnike Vlade, odnosno Ministarstva zdravlja, da li imaju podatak koliko je bilo radionica, seminara, okruglih stolova u posljednjih pet godina, a tiču se preventivnih mjera - edukacija zdravstvenih radnika i rad sa obrazovnim ustanovama i roditeljima, a prije donošenja zakona.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović je navela na desetine godišnjih edukacija za zdravstvene radnike i roditelje.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović kazala je da je cilj da se djeluje preventivno, a ne kada se desi epidemija morbila.
Ona je rekla da Ministarstvo nije pokušalo riješiti problem samo ovom mjerom već su sa Institutom za javno zdravlje, domovima zdravlja i međunarodnim partnerima organizovali niz stručnih i preventivnih mjera kako bi se ojačalo povjerenje građana u posljednje tri godine.
Pojasnila je da su neke od mjera bile uvođenje dodatnih termina za vakcinaciju vikendom, bez zakazivanja, sms podsjetnici, pozivanje roditelja koji kasne sa vakcinacijom, brojne kampanje putem medija, organizovanje naučnih tribina...
Ona je na osnovu svega navedenog rekla da i pored značajnog broja preventivnih aktivnosti nije došlo do povećanja obuhvata neophodnog za kolektivni imunitet.
Ali, iznijela je podatke od 1. avgusta do 12. septembra koji govore o povećanju obuhvata vakcinisanih uoči početka školske godine.
Rekla je da je od 1. avgusta do 12. septembra dato 5.113 doza koje sadrže Dpt komponentu, a za sedam prethodnih mjeseci 12.436 doza.
Ohrabruje, tvrdi, napredak i kod prve doze MMR vakcine - od 1. avgusta do 12. septembra dato je 3.668 doza, odnosno dvostruko više nego u prethodnih sedam mjeseci.
Posebno je, pojasnila je, značajan napredak kod djece rođene 2024. godine, jer je obuhvat iznosio 13,2 odsto, a na 12. septembra 33,5 odsto.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević kazala je da duboko cijeni strahove i brigu roditelja, ali da cilj odredbe nije bio da se dijete isključi i kazni, već je, naprotiv, ustavna i ljudska dužnost utemeljena u članu 68 Ustava Crne Gore - stvoriti sigurno, toplo, bezbjedno okruženje za svako dijete.
Osnovni cilj propisivanja predmetne odredbe, tvrdi ona, je unapređenje zaštite stanovništva od zarazne bolesti, a posebno djece koja ne mogu zbog kontraindikacije da prime vakcinu.
Vlahović Andrijašević je naglasila da se Crna Gora suočava sa ogromnim izazovima u prihvatanju vakcinacije, što je detektovano još od 2014. godine.
Pojasnila je da je došlo do pada obuhvata skoro svim vakcinama i revakcinama iz redovnog programa iako je 11 obavezno.
"Posljednjih godina obuhvat prvom dozom MMR vakcine najniži je u Evropi i među najnižim u svijetu. Osim izrazitog pada među predškolcima, već tri godine oko 15 odsto djece ulazi u školu bez ijedne primljene doze MMR vakcine", kazala je.
Sudija Nikola Mugoša kazao je da je zadatak Ustavnog suda danas da u suštini odmjeri između dva prava - prava na zdravlje i prava na privatni život.
On je podsjetio na član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On je pitao podnosioce inicijative na koji način država, u zemlji gdje prema svim mjerilima postoji jako nizak stepen imunizacije, može zaštititi pravo na život djece koja u potpunosti zavise od vakcinacije odnosno od rezultata kolektivnog imuniteta.
Vesko Pejak iz Alternative rekao je da se djeci šalje poruka da postoje jednaki i jednakiji i upitao da li je to zdravstveni sistem koji želimo.
Opisao je praksu u Švedskoj, gdje obavezna vakcinacija nije uslov za boravak u vrtićima, dok je obuhvat MMR vakcinom iznad 90 odsto.
On je problematizivao to što posljedicu odluke da ne vakciniše dijete ne snosi roditelj, već dijete.
"Zašto se posljedice ne odnose na onoga ko je donio odluku?", pitao je Pejak.
On je kazao da je Ministarstvo zdravlja dijelilo privatne podatke (o vakcinalnom statusu) ustanovama, odnosno vrtićima, koje u svojim statutima nemaju u opisu djelatnosti čuvanje i obradu tih podataka.
Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji je kazala da im je važno da se uzme u obzir kako će se ova situacija odraziti na Crnu Goru i da se uzme u obzir praksa gdje vakcinacija nije obavezna, da bi se vidjelo kako te države grade povjerenje i uspijevaju da im građani vjeruju.
Ona je kazala da je država dužna da štiti zdravlje djece, ali da najbolji interes djeteta nije samo zdravlje i da djeca ne smiju da trpe zbog nesposobnosti odraslih da riješe ovo pitanje.
Ustavni sud razmatra da li država može usloviti boravak djeteta u vrtiću obaveznom vakcinacijom, odnosno da li je takva mjera opravdana zaštitom javnog zdravlja ili predstavlja zadiranje u prava djeteta i roditelja.
Otvarajući javnu raspravu, predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da taj sud ne dovodi u pitanje istorijski i medicinski značaj imunizacije za čovječanstvo, ali da pitanje obavezne vakcinacije kao uslova za boravak u predškolskim ustanovama ulazi u najsitnije pore društva i dom svakog pojedinca.
Podsjetila je da je osporenim odredbama propisana obaveza vakcinacije, kao i da je boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama uslovljen obaveznom vakcinacijom, osim u slučaju postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.
Armenko je istakla da se ovaj slučaj odnosi na obavezu imunizacije protiv bolesti koje su dobro poznate svjetskoj nauci.
"Drugo pitanje je: da li je razmjerna i proporcionalna mjera odbiti upis i pohađanje djeteta u vrtić u slučaju da roditelji ne vakcinišu svoje dijete, odnosno djecu, prema propisanom redu vakcinacije", kazala je.
Armenko je naglasila da u oblasti vakcinacije ppstoji zahtjev za ravnotežom između individualnog prava na zdravlje, uključujući slobodu u vezi sa liječenjem, i etičkih prava drugih i interesa zajednice, ali i, u slučaju obaveznih vakcinacija, interesa djece koja trebaju zaštitu.
"Stoga je naš zadatak u konkretnom slučaju da odgovorimo: da li je uspostavljena propisana ravnoteža između zaštite javnog zdravlja i prava i najboljih interesa djeteta, te da li su posljedice nepoštovanja obaveze vakcinacije, u vidu mjera koje je država predložila i preuzela, u razumnom odnosu proporcionalnosti sa legitimnim ciljem kome se teži", poručila je Armenko.
Ona je kazala da je Ustavni sud, budući da su inicijative koje su dovele u pitanje ustavnost Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti sublimirale različita pitanja iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava, prava djeteta, javnog zdravlja, razvojne psihologije i ranog razvoja, pozvao stručnjake iz ovih oblasti kako bi pružili relevantne odgovore.
"Kroz prizmu ustavnog prava i međunarodnopravnih standarda imaćemo priliku da od svih učesnika u ovom ustavnosudskom postupku, a naročito stručnih lica, čujemo argumente", zaključila je Armenko.
Javnoj raspravi prisustvuju predstavnici nevladinih organizacija Udruženje Roditelji i Alternativa Crna Gora, koje su podnijele inicijative za ocjenu ustavnosti, predstavnici Ministarstva zdravlja, a stručna mišljenja iznijeće epidemiolog i predstavnik Instituta za javno zdravlje Dragan Laušević, epidemiolog i predstavnik UNICEF-a Senad Begić, koordinatorka UNICEF-ovog programa za praćenje prava djeteta Nela Krnić i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović.
U javnoj raspravi učestvuje i ekspertkinja za međunarodno pravo i prava djeteta Nevena Vučković Šahović i psihološkinja i ekspertkinja za razvojnu psihologiju, psihologiju porodice i rani razvoj djece, Ivana Mihić.
"Za potrebe javne rasprave i odlučivanja, uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope kroz zajednički program „Horizontal Facility“, angažovan je i međunarodni ekspert za analizu uporednih zakonskih rješenja u državama članicama Savjeta Evrope", kazali su iz suda.
Ispred Ustavnog suda u Podgorici održava se protest roditelja koji smatraju da država ne bi smjela da uslovljava pristup predškolskom obrazovanju vakcinalnim statusom djeteta.
Protest pod nazivom "Djeca imaju pravo na vrtić. Roditelji imaju pravo na izbor" počeo je u 10 sati.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
