Kreiranje i primjena zdravih zelenih politika je državni prioritet Crne Gore, ali to treba da bude i da ostane prioritet cijelog zapadnog Balkana, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić ”Vijestima”, nakon Trećeg ministarskog sastanka o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koji je juče održan na Žabljaku.
“Današnji događaj održava se u susret zatvaranju poglavlja 27, koje očekujemo u decembru 2026. godine, i smatram da je ovo snažan impuls i snažna poruka da je kreiranje zdravih zelenih politika naš državni prioritet, ali da to treba da bude prioritet i da ostane prioritet cijelog regiona, jer je upravo kreiranje i implementacija takvih politika i te kako moguće na zapadnom Balkanu”, kazao je Ćulafić.
Na sastanku su predstavnici šest ekonomija zapadnog Balkana podržali Žabljačku deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan 2026, kojom su se obavezali na niz mjera u oblasti klimatskih promjena, energetike, zaštite prirode i upravljanja otpadom.
Deklaracijom je, pored ostalog, predviđeno da do 2028. godine zemlje regiona nastoje da za 80 odsto smanje dostupnost na tržištu i potrošnju pet grupa proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu, u odnosu na nivo iz 2023. godine.
Planirano je i uspostavljanje funkcionalnih sistema proširene odgovornosti proizvođača za plastičnu ambalažu do 2028. godine, dok su podržane i regionalna Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama 2026. do 2030, Strateški plan za biodiverzitet do 2030. godine i Plan obnove šumskih predjela.
Na pitanje “Vijesti” koje benefite građani Crne Gore mogu očekivati od Zelene agende, ministar je odgovario da će biti bolje zaštićeni od posljedica klimatskih promjena - požara, poplava, suša i nestašica vode.
“Mogu očekivati jačanje sistema ranog upozoravanja i ulaganje u otporniju infrastrukturu. Strategija klimatske adaptacije upravo predviđa snažnije upravljanje klimatskim rizicima, vodama i sušama, kao i primjenu rješenja zasnovanih na prirodi”, kazao je Ćulafić.
U oblasti prirode, ističe, to znači obnovu degradiranih šuma i ekosistema, bolju zaštitu rijeka, močvara, biljnih i životinjskih vrsta i naših zaštićenih područja.
“Jedna od promjena koju će građani vjerovatno najlakše primijetiti odnosi se na plastiku. Dogovoreno je postepeno smanjivanje pet grupa proizvoda koji najčešće završavaju kao otpad - plastičnih kesa, boca i druge ambalaže za piće, čaša, posuda za hranu i jednokratnog pribora. Regionalni cilj je da se njihova dostupnost na tržištu smanji za 80 odsto u odnosu na 2023. godinu, uz uspostavljanje sistema u kojem proizvođači preuzimaju veći dio odgovornosti za sakupljanje i sortiranje ambalažnog otpada”, precizirao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, suština je da Zelenu agendu građanin ne mjeri brojem usvojenih dokumenata, nego time da li ima manje otpada, da li su čistije rijeke i javni prostori, da li su bolje zaštićene šume i je li sigurniji odgovor države na požare, poplave i druge klimatske rizike.
“Upravo je cilj da političke odluke pretvorimo u projekte i rezultate koje ljudi mogu da vide i osjete”, poručuje ministar.
Generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju (RCC) Amer Kapetanović upozorio je da klimatske promjene već imaju veliku cijenu za region.
“Samo prošle godine 225.000 hektara izgorjelo je širom zapadnog Balkana u više od 430 velikih šumskih požara. Cijena tranzicije stigla je prije same tranzicije. Zato moramo ubrzati i ostati otvoreni za rješenja”, kazao je Kapetanović.
On je rekao da sada postoje konkretni regionalni planovi za prilagođavanje klimatskim promjenama, biodiverzitet, plastiku i obnovu šumskih predjela, ali da nijedan od njih još nema budžet niti odgovornu osobu.
“Da se to obezbijedi biće test našeg zajedničkog rada u narednom periodu”, kazao je Kapetanović.
Predstavnica Evropske komisije iz Generalnog direktorata za životnu sredinu Monika Hencsey kazala je da je Zelena agenda od suštinskog značaja za put zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji.
“Ono što je bitno jeste što je ovaj dokument u potpunosti usklađen sa zelenim planom Evropske unije”, kazala je Hencsey, dodajući da usklađivanje ne podrazumijeva samo prenošenje evropskih propisa, već i obezbjeđivanje sredstava, jačanje kapaciteta i poboljšanje upravljanja otpadom.
Ćulafić je kazao da je sastanak značajan i simboličan jer se održava 35 godina nakon što je Crna Gora na Žabljaku usvojila Deklaraciju o ekološkoj državi.
“Prije 35 godina Crna Gora je upravo usvajanjem Žabljačke deklaracije odlučila da napravi svoj odnos prema prirodi tako avangardan da bude prva država u svijetu koja samu sebe proglašava ekološkom državom”, rekao je Ćulafić.
Dodao je da je zadovoljan što Crna Gora ne učestvuje samo u usvajanju dokumenata, već ih, kako je kazao, kasnije implementira na terenu.
Žabljačka deklaracija usvojena je u okviru crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, uz organizaciju RCC-a, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, uz podršku Evropske komisije.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
