Satler: Za 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom mnogo toga je urađeno, ali se moglo više

Za 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom mnogo toga je urađeno, ali se moglo više, poručio je ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler.

On je danas na Žabljaku, na obilježavanju 35 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, kazao da sada treba gledati šta je potrebno uraditi, posebno u kontekstu zatvaranja Poglavlja 27.

„Mnogo toga je odrađeno, ali moglo je biti i više odrađeno u pravcu ekološke Crne Gore. Trebalo je više da uradimo, ali nemojmo se zadržavati na tome šta smo trebali da uradimo. Vidimo šta treba da uradimo sada“, poručio je Satler.

On je kazao da je Crna Gora ostvarila odličan tehnički napredak, posebno kada je riječ o predlogu za mrežu Natura 2000, kojom je obuhvaćeno više od 44 odsto teritorije države.

Satler je rekao da je, u kontekstu Poglavlja 27, potrebno da mreža Natura 2000 funkcioniše, da postoje dobre politike i lokalni planovi upravljanja otpadom, kao i da se jačaju kapaciteti za njihovo sprovođenje.

Prema njegovim riječima, ideje i riječi jesu važne, posebno kada se nalaze u osnivačkim dokumentima, ali riječi bez konkretnih aktivnosti ne donose promjene.

Satler se osvrnuo i na protest ekoloških aktivista koji je organizovan ispred mjesta održavanja skupa, navodeći da pozdravlja njihovo okupljanje.

„Ovo je demokratija i to treba da se dešava“, kazao je Satler, dodajući da se zapravo slaže sa njihovim kritikama i da se nada da će se kasnije pridružiti skupu.

On je rekao da su za promjene potrebne sve snage u društvu i svi koji žele da vide napredak u Crnoj Gori i regionu.

Satler je naveo da je u prvoj godini ekološke kampanje organizovano 15 akcija čišćenja, kao i aktivnosti koje se odnose na recikliranje, uređenje prostora oko škola i radionice širom Crne Gore.

„Ovo je samo početak“, poručio je Satler.

On je kazao da zaštita prirode može da objedini ljude, institucije i zajednice i pokaže da pojedinci imaju ulogu u promjenama.

Satler je poručio da je važno razmišljati i o budućim generacijama.

„Treba da sadimo drveće u čijoj sjenci nikada nećemo biti, ali ipak treba da ga zasadimo“, zaključio je Satler.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je cilj kampanje bio da ona preraste u akciju cijelog društva, izvan dnevne politike i sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode.

On je rekao da u kampanji sada učestvuje više od stotinu partnera, među kojima su predstavnici nevladinog sektora, medija, obrazovanja i institucija.

Ćulafić je naveo da su organizovane brojne akcije čišćenja nelegalno odloženog otpada i automobilskih guma, kao i druge aktivnosti usmjerene na zaštitu životne sredine.

On je kazao da je jedan od najvećih uspjeha to što su u kampanji objedinjene državne institucije i drugi djelovi društva.

Ćulafić je posebno zahvalio Satleru na doprinosu kampanji i njegovom ličnom angažmanu u akcijama zaštite životne sredine.

On je kazao da Satler „nije imao problem da očisti svaku kesu na koju je naišao u prirodi“, da ukaže na probleme i interveniše i pomogne gdje je mogao.

„Ne kao ambasadoru Evropske unije, već kao prijatelju Crne Gore, želim da Vam zahvalim“, poručio je Ćulafić Satleru.

Ćulafić je poručio da se kampanja nastavlja još snažnije i da su u njoj dobrodošli svi koji žele da doprinesu unapređenju stanja životne sredine u Crnoj Gori.

Predsjednik Fondacije Petrović Njegoš, princ Nikola Petrović-Njegoš, kazao je da razumije razočaranje i bijes ekoloških aktivista, jer se, kako je ocijenio, čini da je Crna Gora nekoliko decenija zaboravljala obaveze koje proizilaze iz opredjeljenja da bude ekološka država.

„Razumijem njihovo razočaranje i bijes, jer se čini da je Crna Gora već nekoliko decenija zaboravila ove obaveze, posvećujući se građevinarstvu i turizmu“, rekao je Petrović-Njegoš.

On je kazao da forum na Žabljaku, osim obilježavanja godišnjice, nije ni politički miting ni sud, već prilika da se ponovo aktivira projekat ekološke države, uklesan u Ustav, koji društvo povezuje i obavezuje.

Petrović-Njegoš je podsjetio da je Crna Gora bila prva država u svijetu koja je ekološko opredjeljenje unijela u Ustav, navodeći da je u vremenu kada je ta ideja nastala trebalo imati hrabrosti i vizije da se u nju vjeruje.

Prema njegovim riječima, izazov ekološke države koji je Crna Gora sebi postavila prije 35 godina danas dobija puni smisao zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.

„Koliko god bila mala, Crna Gora sjutra može biti na čelu ove borbe“, poručio je Petrović-Njegoš.

On je ocijenio da male države, poput Crne Gore, mogu postati laboratorije ekološke i solidarne tranzicije i pokazati da je takva promjena moguća i poželjna.

Petrović-Njegoš je najavio inicijativu da naredne godine na Žabljaku bude organizovan forum malih država koje su postale pioniri u pojedinim oblastima ekološke tranzicije.

On je kazao da današnji forum predstavlja priliku da se obnovi ustavna i moralna obaveza prema konceptu ekološke države.

Petrović-Njegoš je govor završio stihom svog pretka Petra II Petrovića Njegoša: „Neka bude što biti ne može“.

Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić kazao je da je posebno značajno što se skup održava u gradu u kojem je prije 35 godina začeta ideja o proglašenju Crne Gore ekološkom državom.

On je ocijenio da o ekološkoj državi i principima na kojima ona počiva treba svakodnevno govoriti u školama, vrtićima, javnom diskursu i lokalnoj politici.

Žugić je kazao da je Žabljak na pragu da postane prva crnogorska opština koja na svojoj teritoriji neće imati nijedan metar azbestno-cementnog vodovoda.

Prema njegovim riječima, u državnom budžetu su predviđeni projekti vrijedni blizu deset miliona eura koji se odnose na upravljanje čvrstim komunalnim otpadom na Žabljaku.

„Očekuje nas izgradnja pretovarne, odnosno transfer stanice, kompostane i drobilice, kao i implementacija projekta prelaska na integrisani sistem upravljanja čvrstim komunalnim otpadom“, naveo je Žugić.

On je poručio da su to konkretni primjeri kojima Žabljak želi da pokaže da bude ekološka prijestonica Crne Gore u punom kapacitetu, a ne samo u formalnom smislu kao mjesto gdje je proglašena ekološka država.

„Svojim primjerom i politikom koju zastupamo na lokalnom nivou moramo konstantno i kontinuirano dokazivati da je ideja ekološke Crne Gore živa“, zaključio je Žugić.

Predstavnica Fondacije princa Alberta II od Monaka Žustin Furtado Fernandes kazala je da trajni značaj Deklaracije o ekološkoj državi nije samo u viziji koju je postavila, već i u pitanju kako ekološke ambicije pretvoriti u trajnu kulturu djelovanja.

„Deklaracija može da odredi pravac, ali postaje transformativna kada se sprovodi kroz institucije, teritorije i svakodnevne izbore“, rekla je Fernandes.

Ona je kazala da zakoni sami po sebi nijesu dovoljni za zaštitu staništa i rijeka ili promjenu praksi, već da napredak počinje kada nauka usmjerava odluke, vlasti obezbjeđuju kontinuitet, zajednice učestvuju u kreiranju rješenja, a ekonomski akteri prihvate svoju ulogu u tranziciji.

Fernandes je navela da Fondacija princa Alberta II od Monaka sa Crnom Gorom sarađuje više od decenije, podržavajući projekte na Skadarskom jezeru i crnogorskom primorju koji povezuju zaštitu prirode, obrazovanje, naučni monitoring i odgovorni turizam.

Ona je poručila da ekološka odgovornost može biti održiva samo ako je zajednička.

„To nije zadatak za jednu generaciju, jedno ministarstvo ili jednu osobu, već mora uključiti cijelo društvo“, kazala je Fernandes.

Prema njenim riječima, male države mogu upravo zbog svoje veličine biti agilnije, eksperimentisati sa novim rješenjima i, kako je ranije rekao princ Nikola, postati svojevrsne laboratorije ekološke tranzicije.