Klijenti Prve banke su nakon emitovanja priloga “TV Vijesti” u kojem je govorio direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, kontaktirali banku i pitali da li su njihovi depoziti sigurni, a bilo je i povlačenja novca. Zaposleni su strahovali za radna mjesta i plate, tvrdila je juče pred podgoričkim Osnovnim sudom izvršna direktorica Prve banke za ljudske resurse, marketing i komunikacije Bojana Vešović.
Vešović je, svjedočeći u postupku koji je Prva banka pokrenula protiv Milovca zbog povrede ugleda i reputacije, tvrdila i da takvo stanje “u manjoj mjeri traje i sada”, a da su na smanjenje nesigurnosti i klijenata i zaposlenih “uticale tužbe”.
Prva banka od Milovca traži 7.000 eura naknade štete, a njeni punomoćnici su na jučerašnjem ročištu saopštili da naknadu sada traže zbog, kako su naveli, povrede ugleda i reputacije banke. Na jučerašnjem ročištu je pregledan prilog emitovan 3. marta ove godine u “Vijestima u pola 7”.
Spor je pokrenut zbog priloga o hapšenju većinskog akcionara te banke i brata bivšeg predsjednika i premijera Crne Gore Aca Đukanovića, u kojem se, između ostalog, govorilo o njegovim ranijim poslovima, Prvoj banci i istraživanjima MANS-a i međunarodne istraživačke mreže OCCRP.
Vešović je juče pred sutkinjom Inom Hrković navela da su pitanja klijenata bila svakodnevna i da su trajala mjesecima, kao i da je, prema njenoj procjeni, nakon priloga pao broj usluga koje banka pruža klijentima.
Tvrdila je i da su zaposleni od službe za ljudske resurse tražili informacije o tome da li će banka biti zatvorena, da li će biti otpuštanja i da li će primati plate.
Vešović, međutim, nije mogla da navede konkretnu osobu koja je povukla novac nakon emitovanja priloga, objašnjavajući da takvi podaci nisu u opisu njenog posla.
U dijelu priloga, pored ostalog, pominju se i privatizacija Nikšićke banke, kasnije Prve banke, kredit države od preko 40 miliona eura iz 2009. godine, kao i “sumnje da je Prva banka bila perionica prljavog novca optuženika za teška krivična djela, poput Darka Šarića”.
Milovac, međutim, tu formulaciju nije izgovorio u snimljenoj izjavi koja je emitovana.
Njegov advokat Siniša Gazivoda ukazao je na to da sporne navode u prilogu izgovara novinar u “offu”, a ne njegov klijent, kao i da se i u novinarskom prilogu govori o sumnjama, a ne o utvrđenim činjenicama.
Milovac: Nisam pominjao perionice
Milovac je pred sudom kazao da novinaru televizije “Vijesti” Predragu Tomoviću nije rekao da je Prva banka bila “perionica prljavog novca optuženika za teška krivična djela poput Darka Šarića”.
“Mi smo pričali o sumnjama iz istraživanja, koje je to istraživanje iniciralo”, kazao je Milovac.
On je naveo da je izjavu dao kao predstavnik MANS-a, nakon što ga je novinar pozvao da komentariše dešavanja u vezi sa Đukanovićem i Prvom bankom.
Kazao je da su tokom pripreme za razgovor novinara podsjetili na istraživanja koja su MANS i OCCRP objavili 2012. i 2014. godine, a koja su se odnosila na poslovanje Prve banke. Prema riječima Milovca, istraživanje iz 2014. odnosilo se i na poslovanje banke sa osobama koja su tada bile optužene za teška krivična djela.
Milovac je kazao da se to istraživanje najvećim dijelom zasnivalo na dokumentaciji o kontroli poslovanja Prve banke do koje su došli novinari OCCRP-a. On je podsjetio i na to da su nalazi kontrolora Centralne banke, u koje je MANS tada imao uvid, ukazivali na kršenje procedura u vezi sa sprečavanjem pranja novca i provjerom klijenata.
Milovac je naveo da je MANS nakon objavljivanja istraživanja podnio krivičnu prijavu tužilaštvu i da prema informacijama kojima raspolaže, ta organizacija još čeka njen ishod.
Reputaciju ugrozio prilog ili akcionar?
Punomoćnica Prve banke Sanja Lugonja ocijenila je da je Milovac svojim iskazom “praktično priznao tužbeni zahtjev”, tvrdeći da pokušava da relativizuje ono što je navedeno u prilogu.
Ona je kazala da se Milovac ne može pravdati time da je korišćena riječ “sumnja”, tvrdeći da se radi o ublažavanju navoda koji su, prema stavu banke, podobni da naruše njen ugled i reputaciju.
Lugonja je ukazala i da se Milovac poziva na istraživanja iz 2014. godine, dok je sporni prilog emitovan 12 godina kasnije, kao i da, prema njenim riječima, druge banke nisu bile izložene takvim navodima.
Punomoćnik banke Željko Ćorić osporio je Milovčevo tumačenje nalaza Centralne banke, navodeći da izvještaj regulatora može ukazivati na “potencijalnu neusaglašenost u dijelu administrativnog postupanja”, ali ne i da je banka omogućila pranje novca.
Punomoćnici Prve banke su nakon saslušanja Vešović kazali da njen iskaz pokazuje da je narušen društveni i poslovni kredibilitet banke, pozivajući se na negativne komentare, pozive, elektronsku prepisku, zabrinutost zaposlenih i odlazak klijenata.
Gazivoda je, sa druge strane, osporio da se posljedice o kojima je Vešović govorila mogu povezati baš sa prilogom u kojem je govorio Milovac.
On je ukazao da Vešović, prema njenom iskazu, nema saznanja o drugim sporovima koje je banka pokretala, pa se, prema stavu odbrane, iz njenog svjedočenja ne može utvrditi da li su povlačenje novca, strah zaposlenih i druge reakcije nastali zbog tog priloga, izjava drugih osoba protiv kojih je banka podnijela tužbe ili drugih događaja povezanih sa bankom i njenim najvećim akcionarom.
Gazivoda je kazao i da bi se navodi o povlačenju novca, smanjenju depozita i drugim posljedicama mogli dokazivati dokumentacijom za koju je tvrdio da je banka nije predložila kao dokaz.
Vešović je, odgovarajući na njegovo pitanje, kazala da joj je iz medija poznato da Prva banka vodi nekoliko sudskih sporova, ali da je ona dobila poziv da svjedoči u ovom i, kako je navela, možda još jednom postupku.
MANS je nakon podnošenja tužbe saopštio da postupak smatra SLAPP tužbom, odnosno pokušajem da se kroz sudski postupak obeshrabre istraživači i aktivisti koji govore o pitanjima od javnog interesa. Prva banka je, prema navodima svojih punomoćnika na ročištu, odbacila takvo tumačenje i ostala pri zahtjevu za naknadu štete zbog povrede ugleda i reputacije.
“Orkestrirani napadi”
U tužbi Prva banka tvrdi da se radi o “orkestriranim napadima” Milovca i drugih osoba protiv kojih će biti pokrenuti isti postupci, sa ciljem nanošenja reputacione štete banci.
Milovčeva odbrana, sa druge strane, tvrdi da je jedan od pokazatelja da je riječ o SLAPP postupku to što je banka tužila njega kao fizičko lice, iako je u televizijskom prilogu bio potpisan kao “Dejan Milovac MANS” i, prema stavu odbrane, nastupao u ime organizacije. Gazivoda navodi i da su u vrijeme podnošenja odgovora na tužbu bili poznati i drugi postupci koje je Prva banka pokrenula protiv osoba i medija zbog izjava ili objava koje su se odnosile na banku i Aca Đukanovića.
Gazivoda je u odgovoru osporio i to što banka traži naknadu zbog povrede časti, dostojanstva, ugleda i “reputacione štete”, tvrdeći da pravnom licu, prema njegovom tumačenju Zakona o obligacionim odnosima i sudske prakse, ne pripadaju prava na čast i dostojanstvo, već pravo na ugled.
Odbrana se pozvala i na evropske anti-SLAPP standarde, navodeći kao moguće pokazatelje takvih postupaka finansijsku ili društvenu nadmoć tužioca, neproporcionalan zahtjev, tužbu usmjerenu na pojedinca umjesto na organizaciju i pokretanje više postupaka u vezi sa sličnim pitanjima. Tvrdi da su ti pokazatelji prisutni i u ovom slučaju.
Ko je sve tužen
Policija je 27. februara pretresala stan Đukanovića u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici. U istoj zgradi nalazi se i filijala Prve banke, čiji je Đukanović najveći akcionar. Dan kasnije uhapšen je nakon pretresa porodične kuće u nikšićkom naselju Rastoci zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Đukanoviću je potom određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva, a Osnovni sud u Nikšiću kasnije je prihvatio jemstvo njegovih branilaca - milion eura u gotovini i hipoteku na nepokretnostima vrijednim više od četiri miliona eura. Određene su mu i mjere nadzora, među kojima zabrana napuštanja stana uz elektronski nadzor i privremeno oduzimanje putne isprave.
Nakon policijske akcije, Prva banka pokrenula je više sudskih postupaka zbog izjava i medijskih objava o njenom poslovanju. Među tuženima su, pored Milovca, novinarka Vesna Radojević, izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović, funkcioner DNP-a Milun Zogović i Radio televizija Podgorica.
Prva banka je protiv RTV Podgorica pokrenula postupak zbog teksta o navodnom prolazu između privatnih prostorija Đukanovića i trezora banke, tvrdeći da su objavljeni navodi “gruba neistina”. Radojević je tužena zbog izjava o aferi poznatoj kao “šetnja jednog miliona 11 puta”, dok je tužba protiv Mrdović uslijedila nakon njenog televizijskog gostovanja u kojem je govorila o vraćanju prve rate državnog kredita i subordinisanom kreditu Elektroprivrede u Prvoj banci. Od Zogovića banka traži 5.000 eura zbog njegovih televizijskih izjava o poslovanju banke.
Prva banka je, osim tih postupaka, tužila i državu Crnu Goru i traži šest miliona eura odštete zbog policijske akcije 27. februara, tvrdeći da su policajci bez pravnog osnova blokirali njenu filijalu i narušili poslovni ugled. U toj tužbi banka tvrdi i da je nakon policijske akcije uslijedio odliv gotovo 8,5 miliona eura depozita, što dovodi u vezu sa policijskom akcijom i medijskim izvještavanjem o njoj.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
