Nije rasprava ako nijesu svi tu: Tematska sjednica Odbora za prosvjetu o izboru rektora ako zatraži trećina poslanika

Mićanović je na jučerašnjoj konferenciji za medije optužio Rovčanina da nije ispunio obećanje o održavanju tematske sjednice o inicijativi za neposredan izbor rektora. Rovčanin odgovorio da predstavnici nadležnog resora i UCG nijesu bili zainteresovani da u tome učestvuju

Ostali profesori, potpisnici inicijative, poručuju da traže demokratizaciju izbora rektora, više transparentnosti i manje prostora za uticaj interesnih grupa

1168 pregleda 0 komentar(a)
Sa jučerašnje konferencije za medije potpisnika inicijative, Foto: Jelena Kočanović
Sa jučerašnje konferencije za medije potpisnika inicijative, Foto: Jelena Kočanović

Ideja o održavanju tematske sjednice na kojoj bi potpisnici inicijative za neposredan izbor rektora Univerziteta Crne Gore razmijenili argumente sa predstvnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i te visokoobrazovne ustanove nije realizovana jer nadležne institucije nijesu bile zainteresovane da u tome učestvuju.

To je “Vijestima” kazao predsjednik skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin, odgovarajući na jučerašnju tvrdnju prorektora UCG Veselina Mićanovića da nije ispoštovao obećanje dato predstavnicima inicijative za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju.

Rovčanin je pojasnio da su predstavnici nadležnog resora i UCG svoj stav obrazložili činjenicom da je rasprava o novom Zakonu o visokom obrazovanju koji je gotovo jednoglasno usvojen prije nepunih godinu bila prava prilika da se govori i o tom pitanju.

Mićanović je juče, tokom konferencije za medije kazao da je Odbor najavio tematsku sjednicu na kojoj je trebalo da budu ukršteni argumenti predstavnika inicijative, UCG i Ministarstva, ali da je umjesto toga održan sastanak u Rektoratu bez potpisnika inicijative.

Rovčanin odgovara da su članovi Odbora prethodno u Skupštini primili profesore koji su se predstavili kao podnosioci inicijative i da im je tada objasnio parlamentarnu proceduru za izmjene zakona.

“Tačno je da je na sastanku inicirano organizovanje tematske sjednice Odbora, kojoj bi prisustvovali predstavnici inicijative, Ministarstva i UCG. Dakle, sjednica uz prisustvo državnih institucija i profesora koji su podnijeli inicijativu”, kazao je Rovčanin.

On tvrdi da je nakon tog razgovora, pripremajući eventualnu tematsku sjednicu, kontaktirao Ministarstvo i UCG. Prema njegovim riječima, iz tih institucija predloženo je da kao što je sastanak održan sa profesorima koji su pokrenuli inicijativu, bude organizovan i razgovor sa njihovim predstavnicima.

Umjesto više odvojenih sastanaka, kaže Rovčanin, dogovoren je zajednički sastanak u Rektoratu, kojem je prisustvovala i ministarka prosvjete, nauke i inovacija.

“Na tom sastanku predstavnici institucija upoznali su prisutne članove Odbora sa okolnostima koje su pratile usvajanje važećeg zakona, koji je jednoglasno podržan i u Skupštini i na Odboru, kao i sa relevantnim odredbama Statuta Univerziteta Crne Gore”, kazao je Rovčain.

Prema njegovim riječima, bez predstavnika Ministarstva i UCG, tematska sjednica bi praktično bila svedena samo na razgovor sa profesorima koji su podnijeli inicijativu, zbog čega je nije samoinicijativno zakazao.

Može, ako je traži trećina članova Odbora

Rovčanin poručuje, međutim, da sjednica i dalje može biti održana ukoliko za to postoji volja članova Odbora.

“Ukoliko bi trećina članova Odbora, kako je propisano članom 63 Poslovnika Skupštine Crne Gore, uprkos navedenim okolnostima, smatrala i zvanično zatražila tematsku sjednicu, a većina podržala, nemam nikakav problem da je zakažem”, rekao je Rovčanin.

On smatra da bi bez učešća predstavnika nadležnih institucija prostor za donošenje konkretnih zaključaka bio znatno ograničen.

Rovčanin je naveo i da Odbor od sastanka u Rektoratu nije održao nijednu sjednicu.

Podsjetio je da tematska sjednica sama po sebi nije procedura za izmjenu zakona.

“Još jednom želim da istaknem: zakoni se mijenjaju kroz propisanu parlamentarnu proceduru - na predlog Vlade Crne Gore, poslanika ili putem građanske inicijative, odnosno peticije koju potpiše najmanje 6.000 građana. Tematska sjednica može biti mjesto za razgovor i razmjenu argumenata, ali sama po sebi ne predstavlja proceduru za izmjenu zakona. A može biti upitan i razgovor o samoj temi ako ne prisustvuje niti jedna nadležna institucija u državi”, poručuje Rovčanin, dodajući da je “uvijek spreman da stavi na dnevni red bilo koju tačku za koju su zaintetesivane kolege u skladu sa Poslovnikom i da je to praksa u radu evo već 50 održanih sjednica u ovom sazivu, koje karakteriše izuzetna saradnja svih kolega članova odbora, konstruktivan pristup i jednoglasnost u dominantnom broju usvojenih odluka”.

“Naše je da kažemo da ne može”

Mićanović je juče novinarima kazao da posljednje dvije decenije izbora rektora pokazuju da se odluka o čelniku Univerziteta donosi od strane pojedinaca, a ne akademske zajednice.

On je naveo da su u tom periodu zabilježene i dvije smjene rektora koje je opisao kao “nasilne” i “nezakonite”, dodajući da bi upravo akademska zajednica trebalo da ima pravo da bira i razrješava rektora.

Profesor Radovan Stojanović kazao je da je riječ o inicijativi za demokratizaciju Univerziteta, odnosno o načinu na koji se bira “prvi među jednakima”. Naglasio je da se, kako je rekao, ne bave konkretnim rektorom, bivšim, sadašnjim ili budućim, već sistemom.

Stojanović je kazao da na Univerzitet, prema njegovom mišljenju, godinama utiču različite interesne grupe i da se prostor za takav uticaj mora smanjiti. Govoreći o aktuelnom konkursu, rekao je da postoji “projektovani kandidat” i da, prema njegovim informacijama, drugi kandidati nisu bili spremni da uđu u postupak pod takvim uslovima.

“Naše je da kažemo da više ne može tako”, kazao je Stojanović.

Profesor Elektrotehničkog fakulteta Gojko Joksimović kazao je da je način na koji je započet aktuelni izborni proces dodatno podstakao njihove sumnje. Govoreći o objavljivanju kandidature, rekao je da je ono među profesorima shvaćeno kao pokazatelj da se izbor “režira”.

Joksimović je kazao da je 70 članova akademske zajednice, među kojima su uglavnom redovni profesori, nakon toga javno reagovalo i podržalo inicijativu. Prema njegovim riječima, sumnje je dodatno pojačalo to što je konkurs raspisan u kratkom roku i što se na kraju, prema informacijama koje su imali, pojavila samo jedna očekivana kandidatkinja.

Profesor Vladimir Pešić govorio je o širem položaju akademske zajednice i fenomenu koji je nazvao “akademskim ućutkivanjem”.

Kazao je da taj problem nije karakterističan samo za Crnu Goru, već da postoji i na evropskim i svjetskim univerzitetima. Prema njegovim riječima, akademsku zajednicu mogu ograničavati i “partitokratija” i unutrašnja “deklarativna meritokratija”.

Profesorica Ivana Radovanović kazala je da inicijativa počiva na četiri principa: akademskoj nezavisnosti, transparentnosti, meritokratiji i odgovornosti.

Prema njenim riječima, osoba koja želi da bude rektor mora biti spremna da poštuje iste principe koje će kao rektor zahtijevati od drugih.

“Ako neko želi da bude rektor mora biti spreman da poštuje iste principe koje će kao rektor zahtijevati od drugih”, kazala je Radovanović.

Anonimna inicijativa je pokrenuta početkom avgusta i dobila je podršku, kako je stajalo na sad već ugašenom sajtu inicijativa.me, 70 potpisnika sa 18 fakulteta i jednog instituta UCG.

Orović u ponedjeljak pred Senatom

Konkurs za izbor rektora zaključen je 23. septembra, a aktuelna prorektorka Irena Orović je jedina kandidatkinja. Prema važećem modelu, Senat utvrđuje predlog kandidata, dok konačnu odluku donosi Upravni odbor UCG.

Prema informacijama “Vijesti”, Orović će program razvoja Univerziteta Crne Gore predstaviti na sjednici Senata zakazanoj za ponedjeljak.

Pogledajte još: