„Pandoru” otvorili, pa zanijemili: Milovac upozorava da protok vremena može obesmisliti postupak

Javnost godinama nema jasno objašnjenje šta nadležne sprečava da konačno donesu odluku u slučaju “Padora papiri”, poručio je zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac.

Pet godina nakon što je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet “Pandora papiri”, još nema zvaničnih informacija da li su provjere ofšor poslova bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića i njegovog sina Blaža dale bilo kakav rezultat, a nije poznato ni kada bi tužilačka odluka mogla biti donijeta.

SDT već gotovo dvije godine ne odgovara ni na pitanja “Vijesti” o tom predmetu. Redakcija je od ljeta 2024. tužilaštvu u više navrata slala pitanja o statusu izviđaja, preduzetim radnjama i razlozima zbog kojih odluka još nije donijeta, ali odgovora nije bilo. Posljednji upit poslat je 21. septembra ove godine, ali iz SDT-a nijesu odgovorili.

Prema posljednjem javno dostupnom podatku, predmet je i dalje u fazi izviđaja. To je u februaru ove godine MANS-u potvrdila specijalna tužiteljka Sanja Jovićević, navodeći da zbog zaštite interesa postupka nije moguće saopštiti više detalja o preduzetim radnjama i njihovim rezultatima.

Milovac ocjenjuje da pet godina bez tužilačke odluke u predmetu takvog javnog značaja predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost i zahtijeva mnogo uvjerljivije objašnjenje od informacije da je izviđaj i dalje u toku.

“Razumijemo da provjera ofšor struktura, pribavljanje bankarske dokumentacije i međunarodna pravna pomoć mogu biti složeni i dugotrajni. Međutim, složenost predmeta ne može biti trajno opravdanje za odsustvo odluke, niti može osloboditi tužilaštvo odgovornosti da objasni zbog čega postupak traje pola decenije”, kazao je Milovac “Vijestima”.

Institucije da konačno odrade svoj dio

MANS je 3. oktobra 2021. godine, u okviru globalne istrage “Pandora papiri”, objavio dokumentaciju prema kojoj su Milo i Blažo Đukanović 2012. sklopili ugovore o upravljanju imovinom iza mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.

Sin bivšeg šefa države je, prema dokumentaciji MANS-a, formirao i dvije skrivene kompanije s ćerkama firmama u Londonu i Crnoj Gori.

U dokumentaciji vodeće advokatske kancelarije u Panami “Alcogal”, MANS je pronašao ovjerene kopije ugovora o uspostavljanju trastova koje su otac i sin Đukanovići sklopili 21. juna 2012. sa kompanijom “CM Skye 2 (PTC) Limited” registrovanom na Britanskim Djevičanskim Ostrvima. Trastovi su uspostavljeni na period od 80 godina, a kompanija koja njima upravlja je ovlašćena da za račun Đukanovića može da kupuje i prodaje nekretnine i firme, otvara nove kompanije i žiro-račune, daje i uzima kredite i obavlja razne druge poslove. Milo Đukanović formirao je, navedeno je tada, “Victoria Trust”, a njegov sin “Capecastel Trust”. Trastovi ne postoje u crnogorskom zakonodavstvu, a na ofšor destinacijama obično služe za skrivanje pravih vlasnika imovine. Osnivač trasta prenosi vlasništvo nad imovinom na drugo lice ili kompaniju koja postaje zvanični vlasnik, iako njom samo upravlja.

SDT je početkom oktobra 2021. formirao predmet nakon objavljivanja istraživačke priče MANS-a. Blažo Đukanović saslušan je u svojstvu građanina, dok je Milo Đukanović tužilaštvu dostavio pisano izjašnjenje, a obavještenja su prikupljena i od MANS-a.

Milovac kaže da je MANS objavljivanjem dokumentacije otvorio konkretna pitanja što je od tada posao tužilaštva da razjasni.

“MANS je objavio dokumentaciju koja je otvorila konkretna pitanja o ofšor poslovima Mila i Blaža Đukanovića. Posao tužilaštva je da te navode provjeri i donese obrazloženu odluku. Ne tražimo unaprijed određeni ishod, već da institucije konačno urade svoj posao. Javnost mora dobiti odgovor o tome da li postoje osnovi za dalje krivično gonjenje, a ukoliko tužilaštvo smatra da ih nema, na osnovu kojih provjera i činjenica je došlo do takvog zaključka”, rekao je on.

Đukanović je nakon objavljivanja “Pandora papira” potvrdio da je 2012, u vrijeme kada nije bio na državnoj funkciji, uspostavio “Victoria Trust”, ali je tvrdio da nije imao poslovnih transakcija ni otvorenih bankarskih računa i da je vlasništvo prenio na sina kada se vratio na funkciju premijera. Negirao je da je postupao nezakonito.

Tražili podatke iz inostranstva

U prvim mjesecima nakon formiranja predmeta javnosti nije bilo poznato da li su, osim uzimanja izjava, preduzimane druge značajnije radnje.

Kasnije je, međutim, potvrđeno da je istraga proširena na međunarodne provjere.

SDT je 2023. saopštio da je od pravosudnih organa Velike Britanije i Švajcarske pribavio dokaze i podatke, kao i određene podatke od poslovnih banaka preko Interpola.

U oktobru te godine portparol SDT-a Vukas Radonjić kazao je “Vijestima” da je specijalna tužiteljka prikupila obavještenja od Mila i Blaža Đukanovića i Vanje Ćalović Marković, ali i materijal pristigao putem međunarodne pravne pomoći.

Tužilaštvo je tada saopštilo da se prikupljeni materijal razmatra “radi planiranja daljeg rada i donošenja odluke”. Međutim, odluke nema ni tri godine kasnije.

Milovac smatra da upravo zbog toga SDT javnosti duguje odgovor na pitanje o tome šta je nakon svih tih provjera ostalo nedovršeno.

“Posebno je problematično što, prema informacijama dostupnim javnosti, ni nakon pet godina nemamo jasno objašnjenje šta konkretno sprečava donošenje odluke. Da li se još čeka dokumentacija iz inostranstva, da li se analizira već pribavljeni materijal ili postoje druge prepreke? Bez tih odgovora, građani imaju sve manje razloga da vjeruju da se na predmetu radi dovoljno efikasno”, kazao je.

Kontrola da obuhvati i porijeklo imovine

Posljednji sadržajan odgovor koji su “Vijesti” od SDT-a dobile o predmetu “Pandora papiri” stigao je u martu 2024.

Tužilaštvo je tada tvrdilo da očekuje dodatne podatke od međunarodnih partnera i da će odluku donijeti kada oni budu dostavljeni i analizirani.

“Analiza do sada prikupljenih podataka i dokumentacije je u toku. Odluka će biti donijeta nakon što budu dostavljeni i razmotreni svi neophodni podaci i dokazi potrebni za odlučivanje”, kazao je tada Radonjić “Vijestima”.

Od ljeta 2024. na pitanja “Vijesti” o tom predmetu SDT ne odgovara. Nije poznato da li je dokumentacija koja se u martu 2024. čekala ikada stigla, da li je završena analiza ranije pribavljenog materijala, da li su u međuvremenu traženi novi podaci, jesu li sprovedene dodatne provjere i šta danas konkretno sprečava tužilaštvo da donese odluku.

Milovac ističe da provjera imovine javnih funkcionera predstavlja jedan od ključnih mehanizama borbe protiv korupcije.

“Provjera imovine javnih funkcionera jedan je od ključnih mehanizama borbe protiv korupcije, jer omogućava da se utvrdi da li njihova imovina i način života odgovaraju zakonitim prihodima ili postoje razlozi za sumnju da je javna funkcija korišćena za privatno bogaćenje. Zato kontrola ne smije ostati na provjeri onoga što je funkcioner sam prijavio, već mora obuhvatiti porijeklo imovine, povezane osobe i složene vlasničke strukture koje mogu služiti njenom prikrivanju”, rekao je on.

Test za sistem

Za MANS zato “Pandora papiri” nijesu samo jedan od brojnih predmeta koji godinama čekaju tužilački epilog.

Milovac ocjenjuje da je riječ o testu sposobnosti institucija da vode složene finansijske istrage, posebno kada se one odnose na osobe koje su obavljale najviše državne funkcije.

“Slučaj ‘Pandora papiri’ ostaje test spremnosti crnogorskog sistema da se nosi sa kompleksnim istragama i svojevrsni pokazatelj stvarnih kapaciteta tužilaštva. Pored političke osjetljivosti, ovaj predmet ima potencijal da postavi standard za postupanje u budućim slučajevima moguće korupcije na najvišem nivou”, kazao je Milovac.

Prema njegovim riječima, epilog takvog predmeta bio bi značajan i za povjerenje u institucije.

“Njegovo temeljno, nepristrasno i djelotvorno procesuiranje, uz odluku zasnovanu na dokazima, moglo bi biti opipljiv dokaz da je zakon jednak za sve. Upravo takvi rezultati učvršćuju temelje vladavine prava i daju vjerodostojnost evropskim integracijama Crne Gore”, rekao je.

MANS je početkom ove godine od tužilaštva dobio makar potvrdu da predmet nije zatvoren.

Milovac kaže da je MANS tražio informacije o statusu predmeta, ali da odgovor SDT-a nije ponudio objašnjenje za višegodišnje trajanje postupka.

“MANS je od SDT-a tražio informacije o statusu predmeta. U odgovoru koji smo objavili 19. februara ove godine, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević navela je da je predmet i dalje u fazi izviđaja i da, radi zaštite interesa postupka, nije moguće saopštiti više detalja o preduzetim radnjama i njihovim rezultatima. Dakle, dobili smo potvrdu da postupak traje, ali ne i objašnjenje zbog čega još nema odluke”, rekao je Milovac.

On smatra da se zaštitom interesa postupka ne može neograničeno opravdavati izostanak bilo kakvog konkretnijeg objašnjenja.

“Zaštita postupka može opravdati uskraćivanje pojedinih operativnih detalja, ali ne može biti univerzalni odgovor na pitanje o petogodišnjem trajanju izviđaja. Ne tražimo objavljivanje povjerljivih dokaza ili informacija koje bi ugrozile provjere. Tražimo objašnjenje razloga za ovakvo trajanje postupka i odgovornost za eventualne neopravdane zastoje”, kazao je Milovac.

Odugovlačenje?

Na pitanje “Vijesti” može li se nakon pet godina bez tužilačke odluke slučaj već posmatrati kao primjer institucionalnog odugovlačenja, Milovac odgovara da tako dug izviđaj bez uvjerljivog objašnjenja za to daje ozbiljan osnov.

“Smatramo da ovako dug izviđaj, bez konkretnog i uvjerljivog javnog obrazloženja, daje ozbiljan osnov da govorimo o institucionalnom odugovlačenju. Bez uvida u spise ne možemo tvrditi da li je uzrok neefikasnost, nedostatak kapaciteta ili izbjegavanje odluke. Upravo zato je neophodno preispitati postupanje u ovom predmetu i utvrditi da li su sve potrebne radnje preduzimane blagovremeno”, rekao je.

Milovac upozorava i na rizik koji protok vremena može imati po mogućnost da se činjenice uopšte utvrde.

“Dokumentacija može postati teže dostupna, tragovi novca teži za praćenje, a mogućnost utvrđivanja odgovornosti sve manja. Pitanje eventualne zastarjelosti zavisi od konkretnih krivičnih djela i okolnosti, ali institucije ne smiju čekati da ono postane centralna tema predmeta”, kazao je.

U dokumentima koje je MANS objavio prije pet godina, pored ostalog, piše da su Đukanovići uspostavili trastove zbog planiranja nasljedstva i radi zaštite imovine, dok su kao izvori sredstava navedeni prihodi od njihovih karijera i profit od investiranja

“Telekom” kao upozorenje

Kao primjer, Milovac navodi predmet “Telekom”, u kojem je pitanje zastarjelosti poslije višegodišnjeg postupanja institucija postalo jedna od ključnih pravnih tema.

Viši sud je u maju ove godine utvrdio da u tom predmetu nije nastupila relativna zastarjelost krivičnog gonjenja za pojedina djela obuhvaćena krivičnom prijavom MANS-a, obrazlažući da su u međuvremenu preduzimane procesne radnje.

Milovac kaže da iskustvo sa “Telekomom” mora biti upozorenje i za “Pandora papire”.

“Slučaj ‘Telekom’ je ozbiljno upozorenje. Nakon višegodišnjeg postupanja, tužilaštvo je odbacilo prijavu pozivajući se na zastarjelost, dok je Viši sud zauzeo stav da ona nije nastupila. Umjesto rasvjetljavanja navoda o korupciji, javnost je dobila spor institucija o tome da li se gonjenje uopšte može nastaviti”, rekao je.

Zbog toga, kaže, institucije ne bi smjele da dozvole da protok vremena postane ključni problem i u slučaju “Pandora papiri”.

“Ne smijemo dozvoliti da i ‘Pandora papiri’ dođu u tu fazu. SDT mora objasniti zbog čega nakon pet godina nema odluke, šta konkretno sprečava okončanje izviđaja i da li je bilo neopravdanih zastoja u postupanju. Ukoliko jeste, mora se utvrditi odgovornost za njih”, kazao je on.

Milovac poručuje da vrijeme koje institucije potroše ne smije jednog dana postati razlog zbog kojeg ključna pitanja ostanu bez odgovora.

“Nedopustivo je da vrijeme potrošeno na neefikasno postupanje institucija na kraju postane razlog zbog kojeg se navodi o mogućoj korupciji nikada neće do kraja ispitati”, zaključio je Milovac.