Roditelji u Crnoj Gori u većini slučajeva ne odbijaju MMR vakcinu, već odlažu vakcinaciju čekajući da dijete progovori, prohoda i slično, zbog čega obuhvat vakcinisanih raste u školskom uzrastu, ali i dalje ostaje nedovoljan za kolektivni imunitet.
To je juče ocijenjeno na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Epidemiolog Adis Martinović predstavio je podatke koji ukazuju na pozitivan trend vakcinacije djece rođene 2022, 2023. i 2024. godine. Ocijenio je i da novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim je obavezna imunizacija propisana kao uslov za boravak u predškolskim ustanovama, već daje rezultate. Govoreći o opštinama, ocijenio je da je obuhvat vakcinacijom bolji na sjeveru države, ali i da 14 do 15 odsto osnovaca nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, dok je među srednjoškolcima taj procenat oko devet odsto.
Martinović je istakao da problem nije samo u predškolskom uzrastu, jer sve više djece polazi u osnovnu školu nepotpuno vakcinisano, posebno kada je riječ o drugoj dozi. Podsjetio je da je obuhvat od 95 odsto potreban za postizanje kolektivnog imuniteta protiv malih boginja.
Vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje Marijan Bakić kazao je da nizak obuhvat vakcinacijom protiv malih boginja, zaušaka i rubele predstavlja jedan od izazova sa kojima se Crna Gora suočava. Podsjetio je da je tokom 2024. godine u Crnoj Gori registrovano 35 slučajeva morbila, a tokom 2025. godine 12.
“Epidemije morbila koje se danas dešavaju u evropskim državama, kao i u našem okruženju, potvrđuju da virus nastavlja da cirkuliše i da može biti unesen u Crnu Goru u svakom trenutku”, kazao je Bakić.
Rekao je da su tokom prethodnih nekoliko mjeseci zabilježene i pozitivne promjene kada je riječ o obuhvatu djece MMR vakcinom.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić kazala je da se Crna Gora već godinama nalazi u zabrinjavajućoj situaciji kada je riječ o pravovremenoj vakcinaciji djece MMR vakcinom.
Kako je navela, pad pravovremenog obuhvata počeo je prije više od decenije. Obuhvat je sa približno 90 odsto 2013. godine pao na oko 50 odsto već 2016, dok je u periodu od 2020. do 2022. iznosio nešto više od 20 odsto.
Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da pad obuhvata vakcinama iz programa rutinske imunizacije traje već deceniju, a posebno je izražen od 2017. godine. Prema njenim riječima, pad se bilježi i kod vakcina protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hepatitisa B, malih boginja i rubele.
Brajović je istakla da ti podaci pokazuju da nije riječ o izolovanom problemu, već o djeci koja su tokom dužeg perioda propuštala jednu ili više predviđenih doza vakcina, zbog čega raste broj osjetljive djece i produbljuje se praznina u kolektivnom imunitetu.
Ona je kazala da je neophodno identifikovati djecu koja nijesu vakcinisana ili kasne sa vakcinacijom i obezbijediti kontinuirano nadoknađivanje propuštenih doza, kao i sveobuhvatnu kampanju imunizacije.
To, prema njenim riječima, podrazumijeva izdvajanje više sredstava za primarnu zdravstvenu zaštitu, podršku izabranim doktorima i medicinskim sestrama, kvalitetne registre, podsjećanje roditelja i aktivno praćenje djece koja kasne sa vakcinacijom.
Vršilac dužnosti zamjenika šefa Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Senad Begić kazao je da se rezultati ne mogu postići lako i preko noći, ali da je od ključne važnosti kontinuirano ulaganje u zdravstvene radnike, povećanje njihovog broja, stručnosti i komunikacijskih vještina, kao i u njihovu specijalističku i supspecijalističku edukaciju. Naglasio je da je neophodno omogućiti izabranim pedijatrima da se u većoj mjeri posvete porodicama na nivou primarne zdravstvene zaštite.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
