Akcija za ljudska prava (HRA) osudila je rasističko uznemiravanje turistkinje u autobusu na relaciji Kotor–Perast. Pohvalili su njeno reagovanje, reagovanje građana na društvenim mrežama koji su incident prijavili policiji, kao i "veoma efikasnu reakciju policije", koja je u roku od 24 časa identifikovala i procesuirala učesnike incidenta.
"Alarmantno je to što su otvorenu netrpeljivost i nasilje prema osobi azijatskog porijekla pokazala djeca od 14-16 godina, kao i to što niko od starijih sugrađana u neposrednoj blizini nije pokušao da takvo ponašanje spriječi", piše u saopštenju.
Događaj je, kako navode, pokazao kako je danas "lako da jedan lokalni prostakluk postane svjetski poznat i nanese štetu čitavoj državi".
"Objavu turistkinje Megan, koja je saopštila da tako neprijatno iskustvo nije imala u 46 država kroz koje je proputovala, u kratkom roku je pogledalo preko 320 hiljada ljudi, dok je preko osam hiljada, primjera radi, podržalo jedan od komentara ispod objave: 'Iz Evrope sam, ali Crnu Goru nikada neću posjetiti nakon što sam ovo vidjela'", ukazuje HRA.
Očigledno je, kažu iz te NVO, da bi "djecu trebalo vaspitavati tako da mogu da budu građani svijeta, a ne samo svoje ulice". Država je, poručuju, dužna da u tom cilju odradi svoj dio posla.
Pozvali su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da "konačno pokrene" uvođenje obaveznog građanskog obrazovanja u osnovne i srednje škole. Rekli su da država mora obezbijediti stručan i ciljan sistemski odgovor na predrasude s kojima odrastaju djeca u Crnoj Gori.
"Ona se sa njima ne rađaju, već ih stiču u društvu u kojem se diskriminatorni stereotipi normalizuju, dok adekvatnog obrazovanja o ljudskim pravima u nastavi nema", ističe HRA.
Podsjećaju da je istraživanje Foruma MNE 2025. godine upozorilo na zabrinjavajuću socijalnu distancu mladih prema onima koje doživljavaju kao drugačije: gotovo četvrtina ispitanih učenika i učenica iskazala je distancu prema osobama druge vjere i nacionalnosti. Istraživanje je upozorilo i na to da djeca nasilje prihvataju kao način rješavanja problema, kao i da postoji nedovoljno empatije i da se dijalog i kompromis odbacuju.
To je, kažu iz HRA, morao biti alarm da se preduzmu hitne i konkretne mjere u školama.
Podsjećaju da su ta NVO, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA još u novembru 2023. zahtijevali vraćanje građanskog vaspitanja i obrazovanja u status obaveznog predmeta, koji je izgubilo 2017. "O tome smo u februaru 2024, na tribini 'Dječje pravo na obrazovanje o ljudskim pravima u Crnoj Gori', razgovarali sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović, koja je tada podržala našu inicijativu. U međuvremenu je usvojena Strategija reforme obrazovanja 2025–2035, koja prepoznaje značaj građanskog obrazovanja, ali ne propisuje njegovo vraćanje u status obaveznog predmeta", ukazuje HRA.
Zahtijevaju da MPNI utvrdi i objavi plan i rokove za uvođenje obaveznog građanskog obrazovanja u škole. Uz to je, dodaju, neophodna odgovarajuća obuka nastavnika da izvode tu nastavu, kao i program koji će učenicima omogućiti da prepoznaju rasizam, diskriminaciju i govor mržnje u praksi, da "shvate zašto je to pogrešno i da mogu da ga osjete i na sopstvenoj koži".
"Ovaj slučaj nije osnov za kolektivno etiketiranje djece i građana Crne Gore, ali se, u svjetlu nalaza istraživanja Foruma MNE, ne smije odbaciti kao izolovan incident. Država je dužna da se ozbiljno bavi uzrocima ovakvog ponašanja i obezbijedi svoj djeci da nauče poštovanje ljudskih prava. Osuda nakon incidenta je potrebna, ali obrazovanjem koje bi pomoglo da se nasilje spriječava ne smije više da čeka", piše u saopštenju.
NE PROPUSTITE
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
