Na panelu "Medijska pismenost u eri beskonačnog skrolovanja", koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), učesnici su govorili o uticaju algoritama na sadržaj koji građani svakodnevno gledaju, organizovanim kampanjama na internetu, širenju dezinformacija i potrebi da obrazovni sistem razvija kritičko mišljenje.
Stručnjakinja za vještačku inteligenciju Tamara Pavlović objasnila je da se preporuke na društvenim mrežama zasnivaju na podacima o ponašanju korisnika, dok je psiholog Radoje Cerović upozorio na mogućnost organizovanog uticaja na javno mnjenje. Analitičar Digitalnog forenzičkog centra Draško Jabučanin govorio je o širenju proruskih narativa i aktivnostima informacione mreže „Ribar“.
Algoritmi uče iz svakog našeg poteza
Pavlović je objasnila da algoritmi koriste podatke o ponašanju korisnika kako bi procijenili šta bi im moglo biti zanimljivo i na osnovu toga preporučivali sadržaj.
„Svaki korak koji napravimo na društvenim mrežama, svaki lajk, šer, komentar, skrolovanje, sve se to bilježi. Ti podaci služe kao hrana za modele da dalje odlučuju i preporučuju koji sadržaj ćemo vidjeti“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, ti sistemi ne analiziraju samo šta se korisniku dopada, već i druge podatke koji mogu pomoći da se utvrde njegova interesovanja, okolnosti u kojima koristi platformu i sadržaji na koje najčešće reaguje.
Zbog toga se korisnicima može činiti da im se na telefonu pojavljuju proizvodi ili teme o kojima su neposredno prije razgovarali. Pavlović je objasnila da takve preporuke nijesu nužno slučajne, već mogu biti posljedica podataka koje platforme prikupljaju i obrađuju.
Upozorila je da tehnologija koja omogućava personalizaciju sadržaja može biti korišćena i za političko ciljanje građana.
„Algoritmi vještačke inteligencije nijesu novina, ali koriste svaki naš korak na internetu kao podatak za donošenje odluka“, poručila je Pavlović.
Ona je ukazala i na problem sve uvjerljivijeg sadržaja koji generiše vještačka inteligencija, zbog čega je ponekad teško procijeniti da li su fotografija ili snimak autentični.
Pavlović smatra da se o društvenim posljedicama tehnološkog razvoja mora više razmišljati, naročito u obrazovanju, kako bi mladi naučili da kritički procjenjuju sadržaj koji im se plasira.
Kao jedan od načina da korisnici utiču na preporuke, navela je mogućnost podešavanja preferencija na društvenim mrežama, blokiranja određenih sadržaja i označavanja objava koje ne žele da im se prikazuju.
Objasnila je da se sistemi preporuka prilagođavaju povratnim informacijama korisnika, ali da tehničke mogućnosti nijesu dovoljne bez obrazovanja i razvijene svijesti o načinu na koji platforme funkcionišu.
Medijska pismenost ne smije izgubiti kritičku oštricu
Jovanovski je kazao da se pojmovi medijske, digitalne, onlajn i informacione pismenosti međusobno preklapaju, ali da je njihova suština razvoj vještina potrebnih za kritičko učešće u savremenom društvu.
On je upozorio da se medijska pismenost često svodi na jednostavne tehničke postupke, poput provjere izvora i datuma objave, iako je potrebno razumjeti i širi kontekst u kojem sadržaj nastaje i širi se.
Pozivajući se na radove britanskog autora Dejvida Bakingema, Jovanovski je kazao da medijska pismenost ne smije izgubiti kritičku dimenziju i svesti se na skup praktičnih uputstava.
„Medijska pismenost mora da se razvija u pravcu psihološke dubine – da razumijemo naše logičke greške, emocije i mehanizme zbog kojih nas određena propaganda privlači – ali i sistemske i ideološke dubine“, poručio je.
Prema njegovim riječima, građani treba da razumiju i kako funkcionišu mediji, ko ih posjeduje i na koji način interesi njihovih vlasnika mogu uticati na sadržaj koji objavljuju.
Jovanovski je kazao da odgovornost za borbu protiv dezinformacija ne može biti prebačena isključivo na pojedince koji treba da nauče da ih prepoznaju. Potrebno je, kako je ocijenio, uzeti u obzir i one koji organizovano proizvode i šire manipulativne sadržaje, bilo da je riječ o regionalnim ili globalnim akterima.
Cerović: Vještački se stvara osjećaj da smo u manjini
Psiholog Radoje Cerović upozorio je da organizovano djelovanje na društvenim mrežama može uticati na to kako građani doživljavaju stavove drugih ljudi, pa i na njihovu procjenu toga šta je u društvu prihvatljivo da se kaže ili zastupa.
Govoreći o mogućnostima manipulacije javnim mnjenjem, ukazao je na upotrebu botova i automatizovanih sistema koji mogu stvarati privid da određeni stavovi imaju mnogo veću podršku nego što je zaista imaju.
Cerović je, pozivajući se na podatke iz dokumenta o aktivnostima botova u Srbiji, naveo da je u posmatranom periodu zabilježeno više od šest miliona interakcija povezanih sa Crnom Gorom.
Prema njegovom tumačenju, taj broj pokazuje razmjere aktivnosti usmjerenih na informacioni prostor države, ali i potrebu da se istraži ko ih sprovodi i sa kojim ciljem.
Objasnio je da veliki broj komentara i reakcija može uticati na građane koji prate raspravu na internetu. Ako korisnik vidi da se stavovi slični njegovom ignorišu ili dobijaju negativne reakcije, dok su suprotni stavovi praćeni velikim brojem lajkova, može steći utisak da je u manjini.
Takva slika, kazao je Cerović, može promijeniti granice javne rasprave i uticati na to koje stavove ljudi smatraju prihvatljivim.
Govoreći o takozvanom Overtonovom prozoru – granicama ideja koje se u određenom društvu smatraju prihvatljivim za javnu raspravu – upozorio je da se koordinisanim djelovanjem može stvoriti privid da su određene ideje široko prihvaćene.
„Vi ste stvorili jedan lažni osjećaj da ste u potpunoj manjini“, kazao je Cerović, opisujući kako korisnici mogu zaključivati o rasprostranjenosti nekog stava na osnovu reakcija koje vide ispod objava.
On je ocijenio da se u informacionom prostoru vode aktivnosti koje imaju obilježja hibridnog djelovanja i da odgovor na njih ne može biti isključivo individualan.
Prema njegovim riječima, važnu ulogu imaju i institucije koje se bave bezbjednošću, jer je riječ o procesima koji mogu uticati na političke stavove i društvene odnose.
Cerović je upozorio i da se priča o regulaciji vještačke inteligencije može koristiti za zaštitu interesa velikih tehnoloških kompanija i otežavanje ulaska manjih konkur manjih konkurenata na tržište.
„Taj narativ koji oni forsiraju uopšte nije u cilju zaštite potrošača, nego u cilju zaštite njihovog biznisa“, kazao je Cerović.
Ocijenio je da bi zato fokus trebalo da bude i na onima koji kontrolišu tehnologiju i ostvaruju korist od nje, a ne samo na samim sistemima vještačke inteligencije.
„Ne bojte se vještačke inteligencije, bojte se njenih gospodara“, poručio je Cerović.
Jabučanin: Narativi se prenose preko lokalnih posrednika
Analitičar Digitalnog forenzičkog centra Draško Jabučanin govorio je o ruskoj informacionoj mreži „Ribar“ i njenim aktivnostima na međunarodnom nivou.
Kazao je da mreža ima više kanala usmjerenih na različite djelove svijeta i da, prema njegovim podacima, dnevno objavljuje oko 25 do 26 video-sadržaja, sa prosječno približno 140.000 pregleda po videu.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ranije nije bila posebno zastupljena u njihovim aktivnostima, ali se to promijenilo tokom 2024. i 2025. godine, kada su počele obuke za novinare, analitičare i druge lokalne aktere u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Jabučanin je objasnio da se narativi koji nastaju u širem informacionom prostoru mogu prenositi preko lokalnih posrednika – medija, analitičara, pojedinaca i organizacija koje ih prilagođavaju lokalnom kontekstu.
„Tu dolazimo do transfera narativa. Lokalni posrednici preuzimaju te narative i na taj način ih šire u društvu“, kazao je.
Ocijenio je da je nakon ruske agresije na Ukrajinu Zapadni Balkan postao značajniji prostor za pokušaje stranog informacionog uticaja i da bi takve aktivnosti mogle biti intenzivirane.
U tom kontekstu govorio je i o proruskoj mreži „Ribar“, čiji je osnivač Mihail Zvinčuk priveden u Risnu 9. oktobra, zajedno sa suprugom i saradnicima. Crnogorske vlasti donijele su rješenja o njihovom protjerivanju iz države iz razloga nacionalne i unutrašnje bezbjednosti.
Jabučanin je upozorio da se dezinformacije ne šire samo kroz klasične tekstualne objave, već i putem kratkih video-sadržaja na platformama kao što su TikTok, Instagram i YouTube.
Kazao je da je bilo pokušaja uticaja putem kratkih video-formata, ali da uspjeh takvih operacija zavisi i od načina na koji algoritmi preporučuju sadržaj i od toga koliko dugo korisnici ostaju uz određenu objavu.
Prema njegovim riječima, kratki video-sadržaji posebno su važni kada je riječ o mladima, pa je potrebno pratiti kako se mijenjaju metode širenja dezinformacija.
Odgovornost nije samo na građanima
Panelisti su ukazali na to da se odgovornost za suzbijanje dezinformacija ne može svesti samo na sposobnost pojedinca da prepozna lažnu vijest.
Pored obrazovanja, važni su i način na koji tehnološke kompanije oblikuju preporuke, transparentnost njihovih sistema i odgovor institucija na organizovane pokušaje manipulacije.
Pavlović je podsjetila da se modeli vještačke inteligencije unapređuju i na osnovu povratnih informacija, ali da tehnološka rješenja sama po sebi ne mogu zamijeniti kritičko mišljenje.
Jovanovski je naglasio da medijska pismenost mora obuhvatiti razumijevanje psiholoških i ideoloških mehanizama koji stoje iza manipulacije, dok je Cerović upozorio da organizovane aktivnosti na internetu mogu stvoriti pogrešnu sliku o tome šta većina građana misli.
Jabučanin je, s druge strane, ukazao na potrebu da se prati kako se strani narativi prenose preko lokalnih posrednika i prilagođavaju domaćem društvenom i političkom kontekstu.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
