Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) pozvao je tužilaštva i sudove da u predmetima napada i prijetnji novinarima ne vode računa samo o brzini završetka postupka, već i o tome da kazne budu srazmjerne počinjenom djelu i da odvrate buduće počinioce.
U saopštenju povodom Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima, koji se obilježava 2. novembra, iz MSS-a su upozorili da je nekažnjivost u svijetu porasla prvi put od 2012. godine, otkako se mjeri, te da čak 86 odsto ubistava novinara i dalje nema sudski epilog.
Prošla godina bila je rekordna po broju napada na novinare i medijske radnike u Crnoj Gori. Sindikat medija Crne Gore zabilježio je 33 napada i pritiska, dok je prijetnji putem interneta bilo dvostruko više nego godinu ranije. Ove godine Sindikat je do sada evidentirao 18 slučajeva, od kojih su dva dobila sudski epilog.
Kroz Mehanizam za bezbjednost novinara, koji radi od marta, do kraja avgusta prošla je 21 prijava. Najviše je bilo uvreda i prijetnji putem interneta, a u jednom slučaju upućene su prijetnje smrću.
Iz MSS-a su ocijenili da se posljedice neadekvatnog kažnjavanja najbolje vide na slučaju Gornjeg Zaostra, gdje su fotoreporteri napadnuti dok su obavljali svoj posao.
"Dvije osobe su prvostepeno osuđene na po šest mjeseci kućnog zatvora, a ostali postupci su uglavnom završeni oslobađajućim odlukama. Za prijetnje smrću Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću izrečena je, u prekršajnom postupku, kazna od 300 eura. Ako se kazna plati u roku, iznosi svega 150 eura", naveli su iz MSS-a.
Ukazali su da je u drugom predmetu za prijetnje novinarki prvostepeno izrečena zatvorska kazna, pitajući kako novinari mogu znati šta ih štiti kada slične prijetnje dovode do različitih sankcija.
Iz MSS-a su naveli da je tužilaštvo napravilo pomak nakon što su 2024. godine predmeti napada na novinare dobili prioritet, a tužioci obavezu da postupaju bez odlaganja i u direktnom kontaktu sa oštećenima.
Prema Izvještaju Evropske komisije o vladavini prava, od jula prošle godine tužilaštvo je otvorilo 25 predmeta prijetnji i nasilja nad novinarima, a riješilo 18. I Radna grupa za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara u svom izvještaju navela je da su nadležni organi postupali u razumnom roku.
Ipak, iz MSS-a smatraju da je potrebno objasniti zašto su prijetnje smrću dvojici fotoreportera završile pred prekršajnim sudom, iako Krivični zakonik propisuje strožu kaznu za ugrožavanje sigurnosti kada je žrtva osoba koja se bavi javnim informisanjem.
"Zbog toga očekujemo da Vrhovno državno tužilaštvo javnosti objasni zašto je tako. Očekujemo i da preispita kako se prijetnje novinarima kvalifikuju, da ista prijetnja ne bi jednom bila krivično djelo, a drugi put prekršaj", poručili su.
Posebno su ukazali na slučajeve koji godinama čekaju sudski epilog. Ubistvo Duška Jovanovića ni poslije 22 godine nije do kraja rasvijetljeno, a nalogodavci su i dalje nepoznati. Suđenje za ranjavanje Olivere Lakić, osam godina nakon napada, i dalje je opterećeno odlaganjima i pitanjima vezanim za punomoćja advokata, umjesto razmatranjem dokaza.
Viši sud ukinuo je prvostepenu presudu za napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, a ponovljeno suđenje počelo je 23. oktobra i odmah je odloženo za decembar.
Iz MSS-a su podsjetili i na ovogodišnji Indeks slobode medija Reportera bez granica, prema kojem je Crna Gora pala sa 37. na 41. mjesto. Ta organizacija ocjenjuje da je većina novijih napada riješena, ali da ubistvo Jovanovića i pokušaj ubistva Lakić i dalje nemaju sudski epilog.
"Dok je tako, napredak u novijim predmetima ne može se predstavljati kao kraj nekažnjivosti", naveli su.
MSS je podsjetio da Crna Gora ulazi u završnicu pregovora sa Evropskom unijom, dok Evropska komisija već godinama ističe da država sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima.
U ovogodišnjem Izvještaju o vladavini prava Evropska komisija upozorila je da se suđenje za pokušaj ubistva novinarke odugovlači i da mu prijeti zastara. Crna Gora je, kao država kandidatkinja, podržala i izjavu Evropske unije pred Savjetom Evrope od 30. oktobra, u kojoj se upozorava da izostanak odgovornosti može stvoriti klimu nekažnjivosti.
Iz MSS-a su poručili da građani koji su nezadovoljni sadržajem objavljenim u medijima imaju na raspolaganju pravo na odgovor i ispravku, sudove, medijske ombudsmane i Komisiju za žalbe MSS-a, koja odlučuje po Kodeksu novinara i novinarki Crne Gore.
"Žalba ombudsmanu ili Komisiji je besplatna, za nju ne treba advokat i ne nosi nikakav rizik. Ko umjesto svega toga izabere prijetnju, ne traži ispravku, već hoće da uplaši novinara. Država tu razliku mora da prepozna i da takve prijetnje kažnjava tako da kazna bude vidljiva i da odvrati druge", zaključili su iz MSS-a.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
